Aai o Chihuahua

Pin
Send
Share
Send

Ia Oketopa 12, 1708, i le ogatotonu o Sacramento ma Chuvíscar vaitafe, Don Antonio de Deza y Ulloa, kovana o Nueva Vizcaya, faailogaina lana saini i luga o le faavaeina o le Real de Minas de San Francisco de Cuellar, lea e ala atu o taimi o le a avea ai ma aʻai nei o Chihuahua.

O le siliva mai le maina o Santa Eulalia na fausia ai le Real de San Francisco, ma o le a avea ma lenei autu fou o tagata nofoia o le a mulimuli ane ola, pe a maeʻa uma metals ua maeʻa, i le tulaga o se aso nei ma matagofie taulaga.

O le maoaʻe o le amataga o aso sa lelei tele, ma e oʻo atu i le tausaga 1718, ua tatau ona uaʻi i le pule o le malo, o Marquis de Valero, o le na tofia iai le igoa o le taulaga ma suia lona igoa ia San Felipe del Real de Chihuahua. lea na ia taofia seia oo i le tutoatasi o Mekisiko, ina ua avea ma laumua o le setete, amataina se fou olaga ma faamatuu mai lona igoa nei o Chihuahua taulaga.

O le faʻailoga o taimi ua faʻailogaina ai le tatou aʻai, ma i seneturi e tolu o lona talafaʻasolopito sa iai maʻa faʻamanatu ma maota tetele na faʻamanatuina ma le matagofie tala faʻasolopito o lona iʻuga

O le muamua malumalu na fausia na faapaiaina i le Our Lady of Guadalupe. Vavalalata lava i le falelotu talu ai, i le 1715 na fausia ai le isi mo le Poloaiga Lona Tolu a San Francisco, i lana pulefaamalumalu, ia Iulai 1811, na tanu ai le tino o le Tama o le Atunuʻu, Don Miguel Hidalgo. O lenei malumalu o San Francisco o se faʻataʻitaʻiga masani o le fausaga o faifeʻau o le Franciscans ma na o le tasi le fale o loʻo iai pea fale matagofie e lua mai le 18 senituri.

Ae o le siliva na tafe pea mai maina ma foaʻi atu sili atu. E ala i le toʻesea o se mea moni mai vaega taʻitasi na gaosia i alatoto, i le 1735 o le fausiaina o le quarry symphony na amataina o le a avea ma falesa nei: e le masalomia o le sili atu galuega a le Mexico Baroque i le itu i matu o New Spain. O se fale tulaga ese ona o le paleni ma le lotogatasi o le faigata, lea e faʻaiʻuina i ni olo manifinifi e lua o le ocher quarry, lea e tu faʻasaga i le koobalt lanumoana o le lagi. O se falelotu faapipii tuʻufaʻatasia i le Taupou o le Rosary o se sili matagofie relquary, tulaga ese i le mapusaga o lona faʻapaologa, lea e auai i le fiafia tauvaga ma isi faitotoʻa o le malumalu utaina ma laupepa laulaʻau ma maeʻa i matafaioi ma archangels.

E tutusa lava le manaia o le Falesa o Santa Rita, mai le 18th seneturi, o se isi mea taua e manatua ai Chihuahuas. O le tapuaiga a Santa Rita na matua ofi i Chihuahua ma o le tausamiga o le au paia, ia Me 22, na avea ma sili ona taua i le taulaga, ma na manatu tagata ia te ia o lo latou lagolago, galo i le pasia o le tasi na aloaia O le aulotu na faapaiaina, o le Our Lady of Regla. I totonu o lenei tamaʻi falesa, o le fealofani na maua i le va o le adobe ma le quarry e ofoofogia, ma na faʻaopoopoina e le faʻalo o lona pou.

Peitai e le gata o ekalesia na tuʻuina ia i matou le pule, ae faʻapena foi maota ma galuega o fausaga lautele. O le alualu i luma na faʻatafunaina le tele o fale matagofie, ae na sefe mo tuaa le vaitafe tuai ma ona faʻataʻamilomilo faʻataʻamilomilo ma 24 mita maualuga.

O le toe foʻi atu i le ogatotonu, i le Plaza de Armas matou te vaʻai ai i se kiosk uʻamea na aumaia mai Pale, lea na tuʻuina i le 1893 faʻatasi ai ma faʻatagata uʻamea na teuteuina ai togalaau togalaʻau; Lenei, o le taimi nei Munisipale Maota, fausia i le 1906 e inisinia Alfredo Giles ma John White, tu tumu i le matagofie; E i ai le le masalosalo liliu-o-le-seneturi Farani faʻamaufaʻailoga ua maeʻa maeʻa i le lanumeamata potu moe ma pupula malamalama. O lona Cabildos Potu e sili ona matagofie ma o ona pisia tioata faʻamalama e tatau ona faamemelo i ai.

Ae le masalomia o le sili tofi mai ia tatou talu ai le seneturi mulimuli o le Maota o le Malo, o lona faʻavaeina na faia ia Iuni 1892. O lenei fale o se sili manuia faʻataʻitaʻiga o le fausaga eclecticism na manumalo i Europa.

O se mea tiga le aveʻese mai o le Federal Palace, na faʻaulufaleina i le 1910, lua masina ae le i amata le fouvalega. O lenei fale na fausia i le mea sa i ai le Kolisi Jesuit mulimuli ane ai ma le Mint. Na faʻasaoina ma le faʻaaloalo e le Federal Palace le maota olo na avea ma falepuipui a Hidalgo ma e mafai lava ona asia.

E tele faʻamanatuga e teuteuina ai lenei laumua, o le a matou faʻasino atu ni nai mea ona ua matou manatu o latou e sili ona sui: o le tasi faʻapitoa ia Hidalgo i le sikuea o le igoa lava e tasi, na faia e se pou maamora faʻamau e faʻaiʻu i se apamemea faatagata o le toa. O le tasi i Tres Castillos i luga o Avenida Cuauhtémoc, lea e toe faʻamanatu mai ai ia tatou tauiviga e 200 tausaga faasaga i Apache ma Comanches. O le maafaamanatu i le Tina na tuua e Asúnsolo matou i se faatanoa matagofie ma se togalaau ma, o le mea moni, o le galuega sili a Ignacio Asúnsolo lava ia na tuuto i le Vaega o le itu i Matu, o se faatusa sili ona lelei o le Equestrian faatagata na ausia e le sili sculptor mai Parralense. Matou te tapunia ma se lauolaola mea e tatau ona e ulufale ai: le Puerta de Chihuahua, e le lauiloa sculptor Sebastián, o loʻo tu i le faitotoʻa o la tatou 'aʻai.

Afai e manaʻo le tagata asiasi e fealualuaʻi solo i auala o Chihuahua, o le a latou oʻo atu ma le le fuafuaina i fale e faʻamalosia ai latou e taofi: Quinta Creel, Casa de los Touche ma, ioe, Quinta Gameros.

Ae afai e te manaʻo e asiasi i fale mataʻaga, o Chihuahua o loʻo iai, ma e sili ona lelei: o le Quinta Gameros, o le Pancho Villa Museum, o le Casa de Juárez Museum ma le Museum of Modern Art.

O kolone i le itu i matu o le taulaga o ona po nei ma lautele, o laina laina i luga o laʻau. Savalivali i ona soʻoga ma alu i le Ortiz Mena peripheral e faʻafetaia ai le folafolaga o le lumanaʻi o lenei 'aʻai ... ma e te manaʻo e toe foʻi e faʻaauau pea ona e fiafia iai.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Janabai chya Gaurya Bolu Laglya - Vitthal Bhaktigeet - Video Song - Sumeet Music (Mae 2024).