Boca del Cerro i le vanu o Usumacinta (Tabasco / Chiapas)

Pin
Send
Share
Send

E ui i le vao ma le malosi e pei ona iai i aso o Kapeteni Juan de Grijalva, o le vaitafe o se malosiaga le mafaagaeetia e alu aʻe i atumauga maualuluga o Kuatemala.

E ui lava i le vao ma le malosi e pei ona iai i aso o Kapeteni Juan de Grijalva, o le vaitafe o se malosiaga le mafaagaeetia e alu aʻe i luga o mauga maualuluga o Kuatemala ma e oʻo mai lava i le vai o le Lacantún, e ulufale le Usumacinta i le teritori o Mekisiko ma ona vaitafe uma. anapogi ma loloto seia oo ina faia lona manumalo ulufale i le matagofie vanu o Boca del Cerro.

O loʻo faaauau pea lona ala i le itu i sautesisifo-sisifo o le itu ma aga atu ai i auala tetele i le va o vanu ma atumauga e tipiina ai maʻa papaʻe, maʻa ma maʻa oneone o le Cretaceous, o loʻo i luga o se vaega loloto na fausia e le Jurassic.

O le taimi lava e faʻaputuputu ai vai o le Lacantún, o le Usumacinta ulufale atu i le teritori Mekisiko, lea e faʻamatalaina e lona loloto ma saoasaoa alia; E leʻi leva, ae faʻataʻamilomilo le aʻai Maya lauiloa o Yaxchilán, ona le mafai ai ona malamalama i ona vai, maua ai le maualuga o le auvai ma muamua oso ai le vaitafe i totonu o le vaitafe falepuipui, le Anaité, lea e mulimuli ai El Cayo, Piedras Negras ma mulimuli ane San José, mai ia e paʻu ai i le va o vanu tatalaina e le malosi o le millennia e vaitafe tafia.

PE A MAEA LE SAʻUTELEINA O LE MALUMALU O LE 200 KM

I le iuga, o le tapu vaitafe o manuki na ulu atu ai ma le manumalo i totonu o le vanu matagofie o Boca del Cerro, o se galuega ofoofogia o le natura na siʻomia e papa tetele 200 m maualuga, lea e eseʻesega ma le susulu lanu moli o le uʻamea alalaupapa na sopoʻia ia i lona Itu i matu Ona o lona matagofie matagofie ma le eseʻesega o meaola, o lenei vanu o se tasi o mataʻina sili ona iloga i le taulaga o Tenosique, i Tabasco, e faʻataʻamilo ai tala e uiga i ana tele e oʻo atu i toega o Palenque ma ana na eliina i taimi anamua.

O le tatalaina o nei mea lilo, e pei ona masani ona ou alu ma Pedro García Conde, Amaury Soler, Ricardo Araiza, Paco Hernández ma Ramiro Porter; o le tatou malaga amata i le uafu San Carlos, mai le mea tatou te o ese ai i le taeao.

E ALA I LE FOLAFOLAGA

Faatasi ai ma le lautele lautele o le 150 m ma le matagofie emerald lanumeamata lanu, o le tafe o le Usumacinta e mafai ona pasi mo le tele o kilomita, lea e mafai ai e oe ona faamemelo i le fiafia i le maualuga o pa e alu aʻe mai le tasi itu i le isi itu o le vanu ma togavao vaʻaia e latou te ufiufi foi o latou tumutumu maualuga. Matou te fesili i le matou aliʻi vaʻa, Apolinar López Martínez, e ave matou i tafega o San José, mai iina e amata le suʻesuʻega i lalo.

I le taimi o le folauga tatou te le leiloa auiliiliga o le matagofie tropical tropical mutia o loʻo ufiufi mato ma auvai. Muamua o le tupu o nei nofoaga o le mahogany (Swietenia macrophylla), lea na oʻo atu i le 50 pe 60 m folafolaina lona tele laau i le togavao Mayan. I aso nei o loʻo i ai ni faʻataʻitaʻiga i nofoaga pito mamao ese o Lacandonia, ae o lo latou nofoaga na nofoia e isi e le laʻititi tele ituaiga e pei o El Ramón, Canshán, Pukté, Mocayo ma Bellota gris. O manuki feʻei, jaguars, ocelots, tapirs, papaʻe siʻusiʻu, peʻa, ma le anoanoaʻi o manulele ma mea fetolofi o loʻo nonofo ai.

A oʻo ina tatou latalata tele i le matafaga, o le pisapisao o le afi e faʻailo se vaega o manuki alaga (Allouatta palliata) o malolo i se laʻau; Ona o le ita tele, na faapaia ai e le au Saraguatos se konaseti o alalaga leotetele na lagonaina i le vanu atoa. Leai se pa manu i le lalolagi, tusa lava poʻo a ona po nei ma aoga, e mafai ona ofaina lenei matagofie atavali tatou sili fiafia ai. E le gata i lea, i luga o se auvai tifato ma toʻafilemu e vao, sa matou vaaia se aila sisina papaʻe.

O SE FUAFUA I LE FANUA

I le va o galu o San José ma San Joseíto matou te suʻesuʻeina ai se ana, e le loloto tele, ae o le laufanua o loʻo siʻosiʻomia ai e ofoofogia, na faia i poloka tetele o maʻa malepe o loʻo i ai fale faʻamaʻa, faʻanofoofu faʻalava ma vaeluaina lelei mo le aʻeaʻe tele.

Toe foi i luga o le vaitafe matou folau agai i le tulaga o loʻo i ai tunnels; Ina ua fesiligia pe na te iloa se mea e uiga ia latou, na tali mai Don Apolinar e 12 i latou ma na eliina e le Federal Eletise Komisi i le va o 1966 ma 1972 e suʻesuʻe ai le eleele o le itulagi. Lenei, o le Usumacinta vaitafe o loʻo i ai le lautele mai le 150 i le 250 m, ma e ui lava i luga o le foliga mai e toʻa ma toʻafilemu, i lalo o le minoi ma le fefe ma le saoasaoa, mafai ona tosoina le sili ona poto aau i le pito i lalo. Masalo mo lenei mafuaʻaga vaʻa e sopoia ona vai e matua vaiti lava, e ausia ai se sili atu gaioi ma vave gaioiga.

I ni nai minute ua tatou i luma o se auala faʻaavanoa i le pa sisifo o le vanu, i le maualuga o le valu m luga atu o le vaitafe; o le ana e faʻatafafā, ma le 60 m umi faʻataʻitaʻiga ma lua puʻupu ala auala. O le auala lona lua o loʻo tu i luga o le isi puipui. E toeititi lava o se kopi o le tasi na matou suʻesuʻeina, ae fai sina lapoʻa ma lautele lautele, ma le 73.75 m le umi faʻataʻavalevale ma le itu auala i le itu tauagavale fua 36 mita.

O pili, peʻa, apogaleveleve, ma iniseti fetolofi, o tagata ia o loʻo fai nei mea e le faʻateʻia, o totonu o latou manu ponaivi, taofi, uaea mo mea pāpā --permacord– ma le mea moni e faʻatamaʻia le gaosiga o oloa o vai faʻatumuina i le carbon dioxide.

O DOMAINS O PAKAL

E latalata ane iinei ni lua ana, o le muamua i auvai o le vaitafe. E ui ina fai mai le tala, e oʻo atu i pulega a le Tupu Pakal lava ia, e naʻo le 106 m le umi; o le lona lua e matua tauia lava a tatou taumafaiga; O se pu ola, ma faʻataʻavale ma potu tele i luga o lua tulaga, lea matagofie seti o stalactites teuteuina potu i le 20 m maualuga. E ui na faamatala e Don Apolinar o le ana na maua e tagata o agaʻi i luga mauga i tausaga ua tuanaʻi, o fasi keramika i le faitotoʻa o loʻo faʻaalia ai le faʻaaoga masani na avane i ai i taimi o le Hispanic.

O nei faʻamanatuga faʻamanatu mai ia i tatou e le gata i lona faʻanatura taua, o le Usumacinta e tele lona taua faʻasolopito, talu mai aso anamua o le au o fegalegaleaʻiga a le Maya malo o le taimi masani, faʻapea foʻi ma ana lala. Ua fuafuaina e faapea o taimi sili ona matagofie o le aganuʻu Maya, agaʻi i le tausaga 700 o lo tatou vaitaimi, e ova atu ma le lima miliona tagata na nonofo i le itulagi. O 'aʻai o Yaxchilán, Palenque, Bonampak ma Pomoná o loʻo faʻaalia ai le taua o talaʻaga o le Usumacinta, faʻapea foʻi ma le faitau afe o isi nofoaga laiti.

I le amanaʻia o mea ua taua i luga ma i le taumafaiga e faʻasao mo le lumanaʻi augatupulaga, o le malo o le setete o Tabasco o loo i le faʻagasologa o le tuʻufaʻatasia o lenei nofoaga matagofie i totonu o le System o Protected Natura Eria, lea o le a faʻaavanoaina ai ma se vaega o le 25 afe ha ma le igoa o le Usumacinta River Canyon State Park.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Boca Del Pozo!La Boca Vino Del Cerro (Mae 2024).