Mea lilo o le mauga i Mexico

Pin
Send
Share
Send

I Mekisiko, na faʻataʻitaʻia le faʻamauina o mauga talu mai aso anamua o le Hispanic, i le Original Relations o Chalco-Amecameca o loʻo iai le molimau o le alu aʻe i Popocatepetl i le tausaga 3-ofe (1289).

Mountaineering poʻo le mauga i le amataga o le 1492, ina ua faia e Antoine De Ville muamua le aʻeaʻe o Mont Aiguille. Peitaʻi, o le aso na avea ma amataga o taʻaloga maualuluga i luga o mauga o Aukuso 8, 1786, ina ua oʻo atu Jacques Balmat, i le tumutumu o Mont Blanc, le tumutumu maualuga i Europa, faʻatasi ai ma Dr. Paccard. I le vaitaimi o le seneturi lona 20, i le faʻaiuga o le 1920s ma le amataga o le 1930s, na o atu ai tagata aʻe i atumauga i Europa Alps e faʻatoʻilaloina pa tetele o le malulu. Peitai, o le 1960s o le auro vaitaimi o maoae aʻea pa, ma Kalefonia Yosemite Valley avea ma mecca mo le taʻaloga. O tapulaʻa na faʻalauteleina ma o le fou taula faiga ma mea faigaluega mafai ai ona o atu atili ma mamao.

O le taʻaloga o le aʻe i luga o mauga maualuluga e taʻua o le alu i luga o mauga aua na tulaʻi mai i luga o atumauga. O uiga e masani lava o le maualuga i luga atu o le tumau o le ola ola e le mafai ma o le ola o manu e fai si faigata (o lenei mea e faʻamoemoe i le latitude o loʻo tu ai le mauga) ma le maualalo le averesi o le vevela, aua o mauga e ufitia o le aisa poʻo le kiona. I se tulaga lautele, o le ea fetaomi e maualalo tele, lea e mafua ai faʻamaʻi i le mauga ma isi faʻamaʻi i le tagata le mautonu. Ole maualuga ole vevela e faʻaalu maualuga ma e manaʻomia le ufiufi ole paʻu ile la e alo ese ai mai le mu ile tikeri eseʻese.

Mauga i Mexico

I Mekisiko, na faʻataʻitaʻia le faʻamauina o mauga talu mai aso anamua o le Hispanic, i le Original Relations o Chalco-Amecameca o loʻo iai le molimau o le alu aʻe i Popocatepetl i le tausaga 3-ofe (1289). O le aʻea papa na amata i le 1940 ma le 1950. Na amata e vaega e tolu; tasi i Mexico City, tasi i Pachuca ma le tasi i Monterrey. Nei amata ona fua empiris. O se tasi o sui maoaʻe o lenei taimi o Santos Castro, o le na aʻea le tele o auala i le El Chico National Park, i Las Ventanas, Los Frailes ma le Circo del Crestón. I Iztaccíhuatl na ia tatalaina le auala Sentinel, o lona fuaina 280 m. I le 1970s, o le Mekisiko Sergio Fish ma Germán Wing, faʻalauiloaina le 'au ma le talitonuga o le aʻeaʻe na faia i Yosemite.

O se tasi o faʻapitoa o lenei taʻaloga o le taʻuga o le canyoning, o se upu e sau mai le English canyoning, o lona uiga: mulimuli i le vanu atoa poʻo le vanu. I Popocatepetl na faia talu mai aso popofou o le mauga (i le tausaga 3-cane 1289) i le Cañada de Nexpayantla. O lenei ua faʻataʻitaʻia toeititi lava i soʻo se mea, mai Baja Kalefonia i Yucatán. Pau lau mea e fai o se puipui poʻo se ana e te alu ai i lalo i lena auala. Lenei o se tala o nisi o taunuʻuga e faʻataʻitaʻia ai le mauga i Mexico.

Iztaccíhuatl: Le pito o le Malamalama

O le feʻaʻei amata i Llano Grande, agaʻi i le vanu o Teyotl, agaʻi i saute, i le pito i lalo o le puipui o le sulufaʻiga o le igoa e tasi. O lenei vaega muamua e ufiufi e le taʻavale. A e savali loa ma agaʻi i sasaʻe, e tatau ona e alu atu i totonu o ala maa e sili ona lauiloa, e fesoʻotaʻi ma lauulu i sasaʻe o le Ulu o Iztaccíhuatl ma le faʻavae o Teyotl. O le taimi lava e te taunuʻu ai i le maupuepue na faia e nei itu e tolu, e tatau ona e alu i saute, savali faʻasolosolo i totonu o le papa o le La Cabellera Oriente, o lona uiga, i le itu o Puebla. I le mulimuli ai i lenei ala, matou te agaʻi atu ai i le ua, faʻasolosolo i luga i totonu o se alavai ua ufitia e le kiona, lea e tau saʻo atu i le maupuepue na faia e le Ulu ma le tumutumu sau mai le Fatafata. O le taimi lava e taunuʻu ai le Cuello, tatou te faʻaauau pea i saute i le itu e taʻua o le Arista de la Luz e fesoʻotaʻi ma le tumutumu, o le Pecho del Iztaccíhuatl. O lenei auala e puʻupuʻu ma sili atu ona tuʻusaʻo nai lo le masani ai poʻo le La Joya auala, ae manaʻomia le sili atu le faʻaeteete ma le malamalama i aʻeaʻoga aʻega.

Le Volcano a Iztaccíhuatl poʻo le Fafine Moe: Aʻe Miti

I lona maualuga e 5,230 m, o le lona tolu ai lea o mauga maualuga i le atunuʻu ma ua avea nei ma maugamu pito i luga o le kiona i Mexico. O lona uiga o lona uiga Paʻepaʻe Tamaitai i Nahuatl. E tele ona ulufale ae o se tasi o auala taatele o le auala e ui atu i le maugamu atoa mai i Los Pies (Amacuilécatl) i El Pecho.

I le taulaga o Amecameca e mafai ona e maua se felauaiga e ave ai matou i La Joya, i le maualuga o 3,940 m, lea e amata ai le aʻeaʻe. Lenei e tatau ona tatou uia le auala e aʻea agaʻi i luga o le pa ma faʻasolosolo ese ai. E taua le aua nei leiloa lenei auala e mulimuli i ni tumutumu ma maupuepue. A tuua ia laau mulimuli, e tatau ona tatou o ifo i lalo i se auala ma se tofifato, ona leai lea o ni vao. Ile iʻuga o lenei mea, ole auala e ave ai matou i se maʻa malifa e gata i le Segundo Portillo (taulaga poʻo le pasi). Mai ii, o le auala e le mafaaseseina ma oe na o le alu i totonu o malutaga uma i le ala e oʻo atu i le pito i luga.

E leʻi leva ona uma le sulufaʻiga a República de Chile (4,600 m) ua uma le vaega oneone. Ona tatau lea ona tatou sailia le Luis Méndez (4,900 m), mai lenei nofoaga o le alu aʻe e faʻataunuʻuina i luga o se auala ma sina faʻaseʻe seʻia oʻo atu i le Fatafata. O le taua fautuaga mo i latou e le iloa lelei le mauga o le faia o le aʻega i luga o le kamupani o se faʻapitoa tagata poʻo faʻalapotopotoga. O le taimi lata mai mai La Joya e fesuisuiaʻi i le va o le ono i le iva itula.

O le mauga sili ona maualuga i Mekisiko ma o se tasi foi o tapulaʻa i le va o le setete o Puebla ma Veracruz. E i ai le 5,700 m maualuga, e ui o le INEGI e tuʻuina atu iai 5,610. O le maualuga o le lautele o lona lua o 450 m ma ei ai aisa tumau. E ui lava o lona igoa muamua i le Nahuatl o le Citlaltépetl (mai citlallin, fetu, ma tépetl, maupuepue), e masani ona lauiloa o Pico de Orizaba ma e leai se tasi e i ai se aitia pe aisea na mafua ai lenei igoa.

Citlaltépetl poʻo Pico de Orizaba: O se fetu tumau

Masalo o lona igoa e mafua mai i lona latalata i lenei taulaga Veracruz. O le matagofie o lenei mauga tele e iloga mai i se mamao tele ona o lona maualuga ma le mea moni o loʻo faʻaalia ai le miliona o sikuea mita o le laualuga o le lalolagi. Toetoe lava o latou uma o aʻe ia mai le itu i matu ona o lona faigofie. I totonu o le taulaga laʻititi o Tlachichuca, i le setete o Puebla, e mafai ai ona tatou faʻaaogaina auaunaga tau femalagaiga i le sulufaʻiga o Piedra Grande, o se mautu fausia i le maualuga o 4,260 m ma le gafatia mo le tele o tagata aʻeaʻe.

O le alu aʻe e masani lava ona amata i le taeao po, amata mai i le La Lengüeta sulufaʻiga, lea sa avea muamua ma laulaufaiva o se 'aisa, seʻia oʻo atu i le pito i luga o le Espolón, o le maʻa tele tele o loʻo taʻoto i le taumatau o le auala. O iina e amata ai le faʻataʻitaʻiga ma e tatau ona tatou manatunatu i tulafono uma mo le saogalemu o le mauga ina ia faigofie le tatou aʻeaʻe. E tolu taʻetaʻei i le auala, o lea e tatau ai ona tatou aʻea luga luga ma faʻatasi ma le faʻatasi ma se tagata poto masani faʻasino.

Peña de Bernal: Le pito tele i Amerika

Bernal e le mafai ona toilalo ia faamemelo. I ni nai kilomita ae le i oʻo i le taulaga, o le maʻa tele e maualuga aʻe i luga atu o le laufanua matagofie ua mafaufauina. O lenei monolith ua avea ma lona tolu sili ona taua i le lalolagi, o loʻo tu i le setete o Querétaro ma o lona maualuga e 2,430 mita i luga atu o le sami. Fai mai o Basque ina ua latou vaʻai i lenei nofoaga faʻataʻitaʻi ua faʻaigoaina ia Bernal, o lona uiga Papa poʻo Papa. O nei papa tetele o loʻo avea ma faʻamafanafanaga o maugamu o lona magma na faʻamalosia i totonu o le maugamu ma o lona cone na faʻaleagaina talu mai le 180 miliona tausaga talu ai.

E iai isi Bernales i Veracruz, Guanajuato, San Luis Potosí ma Tamaulipas. E le mafai ona leiloa ona o le tele o papa o Peña Bernal o loʻo alu aʻe i luga o le tafatafaʻilagi ma taʻitaʻi atu i tatou i le taulaga. Lenei o le a tatou maua ai se tele numera o papa o ituaiga eseese ma lapoʻa, faʻapea foi ma le le mafaitaulia auala mo le amataina ma tagata atamamai alpinists.

Lenei monolith manatu o le sili ona tele i Amerika faʻatagaina le tupuʻaga ma le rappelling metotia, faʻapea foi ma le savaliga i totonu o le taulaga o Peña de Bernal nofoia luga o le malifa, talu ai lona fausaga kolone e pei o le falesa e sili ona fiafia i ai, o se fale ma faigofie o le itumalo ma le mafanafana o ona tagata. E faʻailoa mai foi i le gaosiaina o kapeta ma ie afu o le fulufulu mamoe mama.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Vaaipu Sapa Magele - Foi le Tamaitai Seila - Dr Rome Production (Mae 2024).