Peleseuma o se atunuu i Sisifo o Europa lauiloa mo ona aso anamua taulaga ma Renaissance tusiata fale. E faʻasoa ona tuaoi ma Farani, Siamani ma Netherlands.
E ui lava ina faʻamalumaluina e ona tuaoi, ae e tele lona tamaoaiga i le itu o atisi, tala faʻasolopito ma measina faʻaleaganuʻu. I se faʻaopopoga, o le ofisa tutotonu o le Iuni a Europa ma le North Atlantic Treaty Organization (NATO).
Afai o loʻo e fuafuaina e asiasi i lenei atunuʻu taʻutaʻua waffles ma lona tele gaosiga o sukalati, o mea sili ona manaia ia e mafai ona e mauaina i lenei tulimanu o Europa.
1. O se atunuʻu tutoatasi talu mai le 1830.
O le tutoatasi tutoʻatasi amataina ina ua nonofo i le itu i saute o malo o le Malo Aufaatasi o Netherlands tulaʻi faasaga i le hegemony o le Itu i Matu, e tele lava o Porotesano.
2. O lona ituaiga malo o le Monarchy.
O lona igoa aloaʻia o le Malo o Peleseuma ma o le tupu o le taimi nei o Prince Philip.
3. E tolu ona gagana aloaia.
O i latou o Siamani, Farani ma Dutch, o le mulimuli i lona «Flemish» ituaiga ma tautalagia e le 60% o le faitau aofai o tagata.
4. "Spa" o se upu mai Pelese amataga.
O le upu matou te faʻaaogaina e faʻatatau i malologa malolo poʻo vai-faʻavae togafitiga o tino e sau mai le taulaga o "Spa", i le itumalo o Liège, lauiloa mo ona vevela vai.
5. I Peleseuma na toʻilalo Napoleon.
O le taua ua taʻua o Waterloo, lea na faiaina ai le tupu o Farani, na faia i le taulaga o le igoa lava lea e tasi ma o loʻo tu i saute o Brussels.
6. O le ofisa tutotonu taua.
O leisi mea moni fiailoa e uiga ia Peleseuma o le, pei o Uosigitone, D.C. (Iunaite Setete), fale le sili ona tele numera o faʻavaomalo faʻalapotopotoga ofisa ma embassies.
7. O le faʻatoʻaga tele o faʻatoʻaga, togalaʻau ma faʻatoaga meaʻai i Europa o loʻo faia i Peleseuma.
Ua lauiloa o Foire de Libramontma i tausaga uma e mauaina tusa ma le 200 afe tagata asiasi.
8. O Peleseuma o le atunuʻu e maualuga lona aofaʻi o maota i le sikuea kilomita.
Le sili ona taʻutaʻua o: le Hof Ter Saken (latalata i Antwerp), o le maota o Hulpe, o le Freyr Castle, o le Coloma Castle o Roses, ma isi.
9. E mautinoa e te iloa "The Smurfs", "Tin Tín" ma le "Lucky Luke" ...
O nei katuni taʻutaʻua e amata mai i Peleseuma.
10. O le lauiloa animated faasologa mai le 80s, "O le Snorks", e mai foi Belgian amataga.
11. O Peleseuma e maualuga lona totogi lafoga i le lalolagi.
Tagata nofofua totogiina le maualuga lafoga totogi.
12. E iai lona faʻataʻitaʻiga taua i le talaʻaga o le lakapi.
O le taʻaloga soka muamua na faia i Brussels i le 1904.
13. O le puʻupuʻu puʻupuʻu i le talaʻaga na tupu i Peleseuma.
I le 1990 na aveese ai le Tupu Badouin, ona sa tetee i le tulafono o le faapau pepe lea na manao le malo e pasia, o lea na latou aveese ai o ia mo le 36 itula, saini le tulafono ma toe faia o ia ma tupu.
14. O Peleseuma foi e i ai le "mamalu" o le avea ma atunuu e sili ona umi le malo i lona tala faasolopito.
Talu ai ona e 541 aso na fai ai ae 200 isi aso e vaevaeina ai tofi tau pulega e 65.
15. Ua ia i latou le tusi na faʻaliliuina i le tele o taimi i le lalolagi, ina ua maeʻa le Tusi Paʻia.
O tala ia a le Tagata Asiasi Maigret na tusia e Georges Simenon, na amata mai Liège, Peleseuma.
16. I le 1953 na sau ai le televise i Peleseuma.
O ana faʻasalalauga sa faʻatinoina i se auala i Siamani ma le isi i Farani.
17. I Peleseuma, aʻoga e faamalosia e oʻo atu i le 18 tausaga le matua.
O le taimi masani aʻoga e mai le 6 i le 18 tausaga le matua ma e leai se totogi.
18. Pei o Sepania, o Peleseuma e naʻo le pau lea o le atunuʻu i le lalolagi e toʻalua ona tupu.
O le Tupu o Tama Felipe ma Prince Albert o loʻo i ai nei, o ia lea ina ua maeʻa le teteʻa o loʻo iai le igoa o le "Little King".
19. O le taulaga o Antwerp e taʻua o le Diamond Capital o le Lalolagi.
O le taulaga a tagata Iutaia o le taulaga na amataina le pisinisi i le fiasefulu tausaga talu ai ma o le taimi nei o loʻo maua ai le 85% o le lalolagi taimane gaosi.
20. Ole malae vaʻalele faʻavaomalo a Brussels ole nofoaga e faʻatau atu ai le tele o sukalati ile lalolagi.
21. O nusipepa muamua e lua na lolomiina i le 1605.
O le tasi oi latou i le taulaga Farani o Strasbourg ma le isi i Antwerp e Abraham Verhoeven.
22. Ole taʻavale muamua BelgianNa fausia i le 1894.
Na taʻua o Vincke ma ua le toe iai le igoa ile 1904.
23. O le Botrange Signal o le pito maualuga lea i Peleseuma.
E oʻo atu i le 694 mita i luga atu o le sami.
24. O le Sami i Matu o le pito maualalo lea i Peleseuma.
25. O le Belgian Coastal Tram e sili ona umi i le lalolagi.
I le 68 kilomita na amata ai ana galuega i le 1885 ma fesiitaʻi i le va o De Panne ma Knokke-Heist, mai le tuaoi o Farani i le Siamani.
26. O le muamua nofoaafi i Europa amata galuega i Peleseuma.
O le tausaga 1835, na fesoʻotaʻi ai 'aʻai o Brussels ma Mechelen.
27. Elio Di Rupo o le Palemia o Peleseuma.
Ma o ia foi o le muamua i Europa na talia faʻaaliali lona tauatane.
28. Ole Genste Festeen ole tausamiga tele lea i Europa.
E faia i le taulaga o Ghent i le masina o Iulai ma tumau mo ni nai aso.
29. Peleseuma o loʻo i ai le tau maualalo maualalo i le va o aliʻi ma fafine i le Iuni a Europa.
30. O tusitala Farani e toʻalua, faʻatasi ai ma tusitusiga sili ona tele, e tupuga mai Pelese: Hergé ma George Simenon.
31. 80% o taʻalo piliati e faʻaaoga polo "Aramith", na faia i Peleseuma.
32. O falai Farani na faia i Peleseuma.
33. O le 'aʻai o Leuven o loʻo nofo ai le iunivesite tuai i Netherlands.
Na faʻavaeina i le 1425 ma o loʻo iai nei le faitau aofaʻi o tamaiti aʻoga e ova atu ma le 20,000 tamaiti aʻoga.
34. O le fale maualuga i Peleseuma o le "South Tower" ma o loʻo i Brussels.
35. O le fale muamua o le Stock Exchange na fausia i le taulaga o Bruges.
36. Hesbaye o le sili ona tele fua faʻaola itulagi i Sisifo Europa.
Ma, i le maeʻa ai o South Tyrol, o le sili ona tele i luga o le konetineta atoa.
37. O le kaseti o musika e amata mai Peleseuma.
Na faia i le 1963 i le Belgian matagaluega o Philips, Hasselt.
38. O James Llewelyn Davies, o le tama fai o Scotsman James Mathew Barrie (o le tusitala o "Peter Pan"), na tanu i Peleseuma.
39. O le faʻamanatuina o le oneone e faia i Peleseuma.
E faia i le talafatai taulaga o Blackenberge ma ua manatu o le sili ona tele i le lalolagi. E nofo i se vaega o le 4 afe sikuea mita ma sili atu i le 20 afe tone o oneone ua fuafuaina e faʻaali sili atu nai lo 150 faʻatagata na faia e atisi mai uma i le lalolagi atoa.
40. Peleseuma o se atunuʻu o tausamiga.
"Tomorrowland" o le sili ona tele lalolagi siva siva musika musika.
41. O le Belgian Pierre Munit (1589-1638) faʻavaeina le taulaga o Niu Ioka.
I le 1626 na ia faʻatau ai le motu o Manhattan mai ona uluaʻi tagata.
42. Faʻaletonu Peleseuma auai i le pomu o Iapani i le 1942.
O le uranium na faʻaaogaina e fausia ai le pomu atomika lea na faʻapaʻu e le Iunaite Setete i luga o Hiroshima, na sau mai Kongo, i le taimi lena o se kolone o Peleseuma.
43. O le igoa Peleseuma e faʻatatau i tagata Roma.
O tagata Roma na latou valaauina le itu i matu o Gaul Gallia Peleseuma, e ona tagata anamua, le Celtic ma le Siamani Belgian.
44. Peleseuma o loʻo taʻitaʻia le lauina o kofe.
Ile 43 miliona taga kofe ile tausaga, ole atunuʻu lenei ole lona ono ole sili lea ona faʻaulufale mai lenei pi i le lalolagi.
45. I Peleseuma, sili atu i le 800 ituaiga o pia e gaosia i le tausaga, e ui o loʻo iai i latou o loʻo faʻapea mai e ova atu ma le afe.
46. I le 1999 o le muamua pia aʻoga i Peleseuma na tatalaina i Herk -de- Stad, Limburg itumalo.
47. O sukalati na faia i Brussels.
O le na faia o Jean Nehaus i le 1912, ma o le sukalati o le sili lauiloa oloa na faia i Peleseuma ma o le sili lauiloa igoa o le Nehaus.
48. I Peleseuma se maua i le tausaga, sili atu i le 220 afe tone o sukalati.
49. O le muamua atunuu i le lalolagi na faasaina faaputuga pomu o Peleseuma.
50. Faʻatasi ai ma Italia, Peleseuma o le atunuʻu i le lalolagi na tuʻuina atu pepa faʻailoga faʻaeletoroni ia Mati 2003.
O le muamua foi lea na tuuina atu tusi folau faaeletonika na ausia tulaga o le International Civil Aviation Organization.
51. O Peleseuma o se tasi o nai atunuʻu i le lalolagi e faʻamalosia ai le palota.
52. Peleseuma ua i ai le siʻitia vaʻasili i le lalolagi
O loʻo tu i le itumalo Belgian o Hainaut ma e 73.15 mita maualuga.
53. O le fale sili ona tele i le lalolagi na fausia i Antwerp.
O le 1928, na faʻaigoaina o le "The Farmers 'Tower" ma o le lona lua lona maualuga fausiaina i le taulaga, faʻatasi ai ma le Cathedral o La Tatou Fafine.
54. Ua faʻatoʻaga faʻatoʻaga a Brussels i Peleseuma i le sili atu ma le 400 tausaga.
55. O fale tuai o pisinisi i Europa o le St. Huberts ma na latou tatalaina i le 1847.
56. O faamasinoga o faʻamasinoga i Brussels e pito tele i le lalolagi atoa.
Latou fausia fale o le 26 afe sikuea mita, lapoʻa nai lo St. Peter's Basilica, lea nofoia se vaega o 21 mano sikuea mita.
57. Le maualuga numera o sitiseni taʻitasi tagata nofoia i le lalolagi ua faʻatagaina i Peleseuma.
58. O le Malumalu Sili o Brussels o le sili ona tele Freemason malumalu i le lalolagi.
Ma o loʻo tu i le Laeken auala numera 29.
59. Peleseuma o le sili ona tele gaosi piliki i le lalolagi.
60. O Peleseuma o loʻo sili ona tele lona fai fale inu pia i le lalolagi atoa.
O loʻo tu i Anheuser - Busch i Leuven.
61. Peleseuma e i ai le toʻatele o tagata faitau a ata malie.
Sili atu foi Iapani, Peleseuma o le atunuu ma le maualuga numera o foafoa o ata malie i le sikuea kilomita.
62. O le pepe sili ona tele i le lalolagi o Belgian.
O Samuelu Timmerman lea, na fanau ia Tesema 2006 i Peleseuma, o ia o le pepe sili ona tele lesitalaina i le lalolagi, o lona mamafa e 5.4 kilo ma le 57 senitimita lona maualuga.
63. Huy o le muamua Europa 'aʻai na mauaina le taulaga o aia a le taulaga i le tausaga 1066.
O lenei ua avea ai le muamua ulumatua aʻai taulaga i le konetineta o Europa.
64. O Peleseuma e maualuga lona maualuga i le aoina o ata.
65. Ua faʻaigoa e Durbuy o ia o le taulaga laʻititi i le lalolagi.
E i ai lona faitau aofai e le sili atu i le 500 tagata; o lenei ulutala na tuuina atu ia te ia i taimi ogatotonu ma o loʻo teuina pea.
66. I le 1829 na maua ai ulupou Neardental mo le taimi muamua i le taulaga o Engis, Liège.
O le mea e malie ai, e ui i lenei, o le igoa e sau mai le 1956 maua i le Neander Valley, Siamani.
67. "I loʻu malo e le goto lava le la" o le mautauave a le pule silisili ese o le Renaissance, Charles V o Habsburg.
O le emeperoa lea o le Emepaea Paia, Tupu o Sepania (ma kolone), Naples ma Sicily ma kovana o teritori o Burgundy.
Na fanau o ia ma ola ae i Ghent ma Farani o la latou gagana muamua. E ui o ia o se malo faʻavaomalo, o Peleseuma lona atunuʻu.
68. Brussels na faavaeina i le 13th seneturi.
69. A O tusiata Belgian ua faʻailoa mai ua i aisui aiSuauʻu vali
E ui lava e i ai masalosaloga e uiga i le na faia le atavali, e i ai i latou e faʻailoa i le tusiata Jan Van Eyck, i le 15th seneturi.
70. O le kasino muamua i Europa o le taulaga o Spa.
71. I le gasologa o le tausaga e iai auala ma faʻafiafiaga musika i Peleseuma e leai lava se isi mea i Europa.
72. O le Royal Palace i Brussels e 50% umi atu nai lo Buckingham i Egelani.
73. Faatasi ai ma le 4 afe 78 kilomita o auala, Peleseuma o le atunuʻu ma le maualuga nofoaafi maualuga i le lalolagi.
74. Le muamua lulu na lesitalaina i le lalolagina tupu i Peleseuma.
Na faia ma le faʻamoemoe e faʻaputu ai tupe mo e matitiva.
75. Ole 'Vertigo' naʻo le pau lea o le taʻavale tuʻuga Belgian na manumalo ile faʻamaumauga o le 'Guinness'.
Na mafai ona ausia le saoasaoa saoasaoa o 0-100 kilomita i le itula i le 3.66 sekone.
76. I le 97% aiga Belgian o loʻo iai le maualuga maualuga o uaea TV i le lalolagi.
77. O le ata lanu muamua na lomia e le National Geographic na puʻeina i Peleseuma.
Na lolomiina i le itulau 49 ia Iulai 1914, o se fugalaʻau fugalaʻau felanulanuaʻi i le taulaga o Ghent.
78. O le kamupani fau fale Besix (o Belgian amataga) o se tasi o le fa na faakonekarate mo le fausiaina o le Burj Dubai fale, o le sili ona maualuga i le lalolagi.
79. O le solofanua pito tele i le lalolagi e nofo i Peleseuma.
O lona igoa o Big Jake, o lona 2.10 mita lona maualuga ma o ia o se uʻamea o loʻo nofo i lenei atunuʻu.
80. Na o le pau le vaega o faatufugaga i luga o le Masina na faia e se tagata Belgian sculptor.
O le tusiata Paul Van Hoeydonck, o le na faia le 8.5-centimita alumini laupapa "The Fallen Astronaut" ina ia mafai ai ona faamamaluina uma tagata vaʻaia ma cosmonauts ua leiloa o latou ola i le vanimonimo.
.
81. O le umi ma umi le taamilosaga Formula 1 i le lalolagi o le Belgian matagaluega o Spa-Francorchamps ma o loʻo faʻagasolo pea.
82. O le igoa o le tupe "Euro" na faʻatuina e Peleseuma, e pei foi o lona faʻailoga €.
83. O le "Oude Markt" o loʻo faʻapea o le pa uumi i le lalolagi, ma 40 cafe i le tasi poloka.
O loʻo tu i le taulaga o Leuven.
84. O le waffles o i latou foi o Belgian amataga.
Na fausiaina e se kuka anamua i le itumalo o Liège i le seneturi lona 18.
85. O le taulaga muamua i le lalolagi na osofaia e le Siamani zeppelin mai le lagi o Liège.
86. Peleseuma e 11 'upega tafaʻilagi lisiina o "Nofoaga o Measina a le Lalolagi" e le UNESCO.
Nei o nisi mafuaʻaga e asiasi ai i lenei atunuʻu o loʻo i ai nofoaga e foliga mai na aveʻesea mai se tala faʻataʻavale… Aua le mafaufau faʻalua ...! Alu i luma ma malaga i Peleseuma!