O ana o Mekisiko, o se lalolagi ofoofogia i lalo o le eleele

Pin
Send
Share
Send

Ole tasi lea o atunuʻu e tele lona tamaoaiga faʻanatura ile lalolagi ma e toeititi lava afa afa miliona sikuea ole maualuga gafatia ole sipela. Matou te valaʻaulia oe e malaga faʻatasi ma matou i lalo o le lalolagi lalolagi e toʻaitiiti e maua le faʻamanuiaga o le iloaina.

Tertiary ma quaternary limestones tele, lea na tuʻufaʻatasia ma a latou tele tele aquifer maua ai cenotes, o lona uiga, lolovaia pu na maua i lo latou umi ma le lautele. E afe ma afe cenotes. Ma e ui lava o le suʻesuʻega o nei fomu e sau mai i aso anamua o Mayans, i taimi muamua-Hispanic taimi, o latou lesitalaina ma faʻasolosolo suʻesuʻega e mautinoa talu ai nei, 30 tausaga talu ai. O sailiga na maoaʻe e pei ona faʻaalia e alualu i luma lata mai i le Sac Aktún ma le Ox Bel Ha, i Quintana Roo. I latou uma e lua, ua ova atu i le 170 km le uumi, uma i lalo o le vai, o le mafuaʻaga lea na avea ai ma pu sili ona lolovaʻa lauiloa i le taimi nei i Mexico ma le lalolagi. O le penisula o loʻo iai foʻi ma isi ana sili ona matagofie i Mexico e pei o Yaax-Nik ma Sastún-Tunich.

I mauga o Chiapas

O loʻo iai ni maʻa maʻa matutua, mai le Cretaceous, e matua gagagofie foʻi, e paʻu ma faʻaletino, ma e timu tele iina. O le itulagi aofia uma tūsaʻo ma faalava lua. E i ai la matou Soconusco System, ma le toeititi 28 km le umi ma le 633 m loloto; o le ana o le Vaitafe La Venta, ma le 13 km; le ana lauiloa Rancho Nuevo, ma lona atinaʻe e sili atu i le 10 km ma le loloto o 520 m; o le ana o Arroyo Grande, e 10 kilomita le umi; ma le Chorro Grande ma sina sili atu nai lo 9 km. O loʻo i ai ni pu e pei o le Sótano de la Lucha, o se tasi o voluminous sili ona tele i Mekisiko, ma lona vaipuna e lata i le 300 mita, e faʻaopoopo i le iai o se vaitafe i lalo o le eleele; o le pou ulufale o le Sótano del Arroyo Grande o le faʻatulagaina o le 283 m; o le Sima de Don Juan o le isi lua loloto tele ma le paʻu o le 278 m; o le Sima Dos Puentes e iai lona 250 m draft; i le Soconusco System o le Sima La Pedrada ma le faʻatutuina o 220 m; Sima Chikinibal, ma le togi atoa o le 214 m; ma le Fundillo del Ocote, ma le mataua e 200 mita.

I le Sierra Madre del Sur

O se tasi o sili faigata faʻafitauli itumalo, ma maʻa faʻavaeina o amataga eseese, ma le taimi nei seismic le mautonu. I lona itu i sasaʻe, maualuga maualuga tectonized Cretaceous limestone mauga tulaga tulaʻi i se tasi o timu sili vaega o le atunuʻu, lea nisi o loloto loloto ana faʻataʻitaʻiga i le lalolagi na suʻesuʻeina. O le loloto loloto o ana i Mekisiko ma le konetineta o Amerika ua lauiloa i lenei itumalo, i le setete o Oaxaca ma Puebla, o lona uiga, uma na sili atu i le 1,000 m o le le tutusa, e iva. O nisi e matua faʻaopoopoina, talu ai latou te faia atinaʻe o ni sefulu sefulu kilomita le umi. Lenei na o le taʻua o se tasi sili ona ofoofogia lalo lalo o foliga vaaia o lenei itumalo. O loʻo tu mai le Cheve System i lenei itu, e 1,484 m le loloto; ma le Huautla System, ma le 1,475 m; uma i Oaxaca.

I le Sierra Madre East

O loʻo faʻaalia mai ai se faʻasologa o atumauga e faʻataʻitaʻia e ni maʻa liʻo Cretaceous e matua mimita i totonu o gaugau tetele. O ana ana e faʻatutu i luga, ma ona loloto loloto, pei o le Purificación System, ma le 953 m; o le Sótano del Berro, ma le 838 m; o le Sótano de la Trinidad, ma le 834 m; o le Borbollón Resumidero, ma le 821 m; o le Sótano de Alfredo, ma le 673 m; o Tilaco, ma le 649 m; o le Cueva del Diamante, ma le 621, ma le potu i lalo o Las Coyotas, ma le 581 m, faʻatasi ai ma le lauiloa. I nisi vaega o loʻo i ai le taua faʻalauteleina atinae, pei i Tamaulipas, lea o le Purificación System i ai le umi o le 94 km, ma le Cueva del Tecolote ma 40. Lenei itulagi ua lauiloa mo se taimi umi ona o le i ai o lona tele lapoʻa chasms. E toʻalua na taʻutaʻua i le lalolagi, talu ai o loʻo avea i latou ma tagata loloto i le lalolagi: o le Sótano del Barro, ma lona 410 mita saoloto na paʻu ai, ma le Golondrinas ma lona 376 mita tu saʻo. Ma e le gata e aofia ai i totonu o le loloto, ae faʻapea foi i totonu o le sili voluminous, talu ai muamua na i ai le avanoa o le 15 miliona kupita mita, ao lena o Golondrinas e 5 miliona. O isi to e le faʻatu i luga o lenei itumalo o le Sótano de la Culebra, ma le 337 m; o le Sotanito de Ahuacatlán, ma le 288 m; ma le Sótano del Aire, ma le 233 m. E tatau ona taʻua faʻapitoa El Zacatón, i Tamaulipas, o se lapoʻa tele, o se tasi o nai fale o loʻo i fafo atu o Yucatán, o lona tino vai o loʻo faʻapipiʻiina le toʻotoʻo e 329 mita.

I atumauga ma laufanua laugatasi o le itu i Matu

O i latou o itumalo sili ona matutu i Mekisiko ma e salalau lautele e Chihuahua ma Coahuila. O lenei eria aofia ai se faʻasologa o laufanua valevalenoa togitogi faʻatasi ma le tele o laufanua atumauga, o le tele o latou calcareous. O laufanua valevalenoa o loʻo fausia ai itulagi biogeographic o le Toafa o Chihuahuan. O le itumalo na suʻesuʻeina laiti e ana ma faʻaalia ituaiga eseese o eleele i lalo ma mea e faʻataʻamilomilo ai, e ui o loʻo iai foʻi laina faʻataʻoto, e pei o le Pozo del Hundido, ma le maua fua o le 185 m. O ana faʻataʻamilomilo e iloa e le faʻalauteleina, faʻamalamalamaina le Cueva de Tres Marías, ma le atinaʻeina o 2.5 km ma le potu o Nombre de Dios, i le taulaga o Chihuahua, ma le toeititi 2 km. I lenei itumalo o Naica ana tu matilatila, aemaise lava le Cueva de los Cristales, mafaufauina o le sili ona matagofie ma tulaga ese pu i le lalolagi.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Le eleele ua le malie i vai (Mae 2024).