O ia o jarocho

Pin
Send
Share
Send

O Veracruz, i le faʻaopopoga i le avea ma uafu o fetaiaʻiga ma le laumua o se tulaga masani fiafia, na masani ona mimita ia te ia lava i le avea ma musika laumua o Mekisiko. O mea uma lava mai le lafitaga a le tele o tagata musika Cuba, i totonu o latou o Celia Cruz, Beny Moré ma Pérez Prado-, e oʻo i le nofoaga e fiafia iai le auvaa Lusia, ma le nofoaga e manaʻomia mo tagata Mekisiko uma o loʻo manaʻo e toe foʻi i le fale ua lelava.

E maofa lava o musika lelei faaleaganuu na sao mai iinei; O tausaga umi o tauvaga ma siva siva tele, auala marimbas ma mariachis, e leʻi alualu i luma i le faʻaleaogaina o tama jarocho kulupu. Leo e pei o La Bamba na amata mai i le 18th senituri tumau, o lona malosi e le uma le aʻafia rockers faʻapea foi ma aso nei Hollywood faatonu.

O le fasefulu ma le limasefulu ua manatu o le auro tausaga o le atalii jarocho, o se taimi na o mai ai musika sili ona lelei i Mekisiko, mai le pito sili ona mamao o le setete o Veracruz, e avea ma fetu o celluloid ma vinyl, i leitio tagata faʻasalalau ma maneta o le sili ona lauiloa tulaga i Latina Amerika. E ui i le televave o le atinaʻeina o le Aai o Mekisiko ma le ituaiga olaga fou, o le tofoina mo musika na tupu soo i siva ma tausamiga o le taulaga e leʻi tapeina.

Faatasi ai ma le taunuu mai o se fou galo augatupulaga, le atalii jarocho boom na iu i le iuga. Tele o tusiata e pei o Nicolás Sosa ma Pino Silva na toe foʻi i Veracruz; o isi na nonofo pea i le Aai o Mekisiko, e feoti ai e aunoa ma le taʻutaʻua poʻo le tamaoaiga, pei o le mea na tupu i le tagata sili o Lino Chávez. O le sili manuia o le atalii jarocho tutusa i se laʻititi lava vaega o lona talaʻaga. O le tumutumuga o le manuia naʻo nai fale, e tele lava ia Chávez, Sosa, o kitara Andrés Huesca ma Carlos Baradas ma le au uso Rosas; I le 1950s, o auala o Mekisiko o le vaaiga o le tele o jarochos soneros ia na leai se isi faitotoʻa na matala nai lo le cantina.

I aso nei, e ui lava e faigata mo nisi talenia musika mai son jarocho ona avea ma fetu, ae e moni foi e leai se le lava o galuega i pa ma faleʻaiga i le uafu ma luga o le talafatai, pe ia olaola pati i le itulagi atoa.

I le itu i saute o Veracruz, lea na faʻaleagaina ai e le aganuʻu a le atunuʻu le iai o le uafu i Aferika o le uafu ma isi itumalo o le setete, o loʻo taʻalo lava sones jarochos i falangos, le tausamiga lauiloa jarocha, lea e feʻaveaʻi ai ulugaliʻi i luga o le laupapa laupapa. lona faigata faʻailogaina se fou vaega i le mafiafia rhythm na gaosia e kitara.

MUSIKA MA TALAFAASOLOPITO

I le faaiuga o le seneturi talu ai, o le atalii jarocho sa leai se tauva ma le fandangueros sa masani ona faamanatuina i le setete atoa. Mulimuli ane, ina ua pa le auala mo siva siva i totonu o le taulaga ma danzones ma warranty mai Cuba ma polkas ma le itu i matu, na fetuunai e le soneros a latou kitara ma kitara i le tusi fou, ma faʻaopoopo isi mea totino e pei o le vaiolini. Na manatua e Pino Silva, i le 1940s, ina ua amata ona taʻalo i le uafu, sa le lagonaina leo seia oʻo i le tafa o ata, ae o tagata, ua ioe, tatalaina o latou agaga.

O se mea tali tutusa na tupu ia Nicolás Sosa. O le faifaʻatoʻaga ma le faʻatautoina e ia lava, na ia faʻataʻitaʻi i luma o le faitotoʻa o lona fale ina ia aua neʻi faʻalavelave i tagata o loʻo siʻomia e namu, ma e leʻi umi ae ola ma taʻaʻalo ia ma taula. I se tasi aso, ina ua oʻo ia te ia le taina o ni leo o le “pilón” i le faaaliga i Alvarado, na valaaulia o ia e se tamaloa mai le laumua i le Aai o Mekisiko, ma fai mai e alu le malaga ia Mati o le tausaga e sosoo ai. O le mamao o le aso valaaulia na mafua ai le le talitonuina o Nicolás. Peitai, e leʻi leva lava, ae taʻu atu ia te ia, ua tuua e le tamaloa ia te ia le tupe mo lana malaga i Mekisiko. "O Me 10, 1937 ma o le aso lena na ou puʻeina le nofoaafi mai iinei, e aunoa ma le iloaina o le a le mea o le a agai i ai," manatua Sosa, toeititi 60 tausaga mulimuli ane.

Na iloa ane, o lana lagolago o Baqueiro Foster, o se tusitala lauiloa, fai pese, ma se sikola pese, faapea foi ma le talimalo lelei: Sa nofo Sosa mo le tolu masina i lona fale i tua atu o le National Palace. Na tusia e Baqueiro le musika na taliaina e le tagatanuu o Veracruz talu mai lona laitiiti ma na ia manatu e leai seisi e fiafia iai. Mulimuli ane na ia faʻaaogaina na faʻamatalaga i lana galuega ma le Jalapa Symphony Orchestra ma faʻalauiloa Sosa ma lana vaega e faʻafiafia, i le tele o taimi, i le siʻosiʻomaga maualuga o le Palacio de Bellas Artes.

O le le amanaʻiaina o fautuaga a Baqueiro, na toe foʻi ai Sosa i le laumua i le 1940, lea na ia nofo ai mo le tolusefulu tausaga. I le taimi lena na ia auai i tifaga ma leitio, faʻapea foi ma le taʻaʻalo i kalapu kalapu eseese. O lana tauvaga tele o Andrés Huesca o le na faʻaiʻuina lona mauaina o le taʻutaʻua sili atu ma le tamaoaiga nai lo Sosa ona o lana faiga maoaʻe o faʻauigaina le uluaʻi tama na masani ona faʻamaoni i ai Don Nicolás.

Pei o le tele o soneros, Huesca na fanau i totonu o se aiga faʻatoʻaga. o lona mafaufau e faʻalauiloa le atalii jarocho na taʻitaʻia ai o ia e faʻalauiloa suiga taua: o se kitara lapoʻa e tataina i luga ma ona po nei fatuga ma le tele o avanoa mo leo improvisation poʻo mea fai pese solo, a o taofia le jarocho tofo, na sili atu ona "puʻeina".

I se tulaga lautele, o tagata musika na osofaʻia le laumua, i le fiasefulu tausaga o le Jarocho boom, na faasolosolo malie lava ona fetuʻunaʻi i se sitaili saosaoa ma sili atu ona lelei na sili ona faʻamalieina ai tagata lautele i nofoaga tutotonu o le taulaga. I leisi itu, o lenei saoasaoa sili atu na fetaui lelei foi ma le musika, aemaise lava i faleoloa, lea na lavea ai le tagata o tausia. O le mea lea, o se ataliʻi na alu i le sefululima minute i Veracruz na mafai ona lafoina i le tolu, pe a oʻo mai i le setiina o le vaaiga i se faleoloa i le Aai o Mekisiko.

I aso nei, o le tele o tagata musika Jarocho faʻamatalaina lenei faiga faʻaonapo nei seʻi vagana ai Graciana Silva, o se tasi o sili lauiloa tusiata i aso nei. Graciana o se sili kitara ma pese pese mai Jarocha ma faʻamatalaina le sones mulimuli atu i le tuai auala ma se sitaili sili atu ona matua nai lo o Huesca. Masalo ua faʻamatalaina lea talu ai, e le pei o le tele o ana paʻaga ma tagata o le atunuʻu, Graciana e leʻi tuʻua Veracruz. O lona faʻataunuʻuina e telegese, faʻapea foi ma le loloto o lagona, ma sili atu ona faigata ma fai ma vaisu fausaga nai lo le onapo nei ituaiga. La Negra Graciana, pei ona lauiloa ai o ia iina, taalo e pei ona ia aʻoaʻo mai le faiaoga matua na sopoia le vaitafe e amata lona tuagane o Pino i le kitara. E ui ina avea, e pei ona fai mai Graciana, "tauaso i ona mata uma", na iloa e le toeaina o Don Rodrigo o le teineitiiti, o le na matamata ia te ia ma le totoa mai se tulimanu o le potu, o le a avea ma se sili kitara o le musika lauiloa.

O le leo o Graciana ma lana auala e taalo ai, "tuai", na tosina mai ai le mafaufau o le fai musika ma le fai pese o Eduardo Llerenas, o le na lagonaina lana tala i se pa i faitotoʻa o Veracruz. Na latou feiloai e faia se tele puʻeina ma Graciana, taaalo na o ia, ma faatasi ai foi ma lona tuagane o Pino Silva i luga o le jarana ma ma lona uso-tuafale María Elena Hurtado i le lona lua kitara. O le iuga puʻupuʻu, gaosia e Llerenas, tosina mai i ai mafaufau o le tele o gaosi oloa Europa, oe na vave faʻafaigaluegaina o ia mo se muamua atisi tafaoga o Holland, Peleseuma ma Egelani.

Graciana e le naʻo le tusiata e fiafia e taʻalo na o ia. O Daniel Cabrera sa ola foi i ona tausaga mulimuli na utaina ana tusitupe ma usuina pese tuai i le Boca del Río. Na tusia e Llerenas le 21 o nei maataua musika mo ia, faʻasusu i se le masani ai faʻanoanoaga i totonu o le fiafia o Jarocha. Na maliu Cabrera i le 1993, ae toeititi atoa le selau o ona tausaga. Ae paga lea, e toalaiti tagata tusiata o totoe i sea ituaiga tusi. O le faʻapisinisiina o le atalii jarocho faamalosia le au musika o le cantina e aofia ai boleros, rancheras, cumbias ma le faʻasolosolo faʻamanuiaina manuia o taimi i la latou tusiupu.

E ui lava ua faʻaititia le Jarocho repertoire, o le cantinas o loʻo avea pea ma mea taua e faʻamalosia ai musika masani. Pau lava le mea e fiafia tagata faʻatau i se leo lelei ola nai lo le mea o loʻo ofoina mai e le jukebox poʻo le vitio, o le tele o tagata musika o le a mafai lava ona maua se tupe maua. E le gata i lea, i le manatu o René Rosas, o se fai musika mai Jarocho, o le faleoloa na avea o se siosiomaga siosiomaga. E tusa ai ma ia, o ana tausaga o galuega i nei nofoaga na sili ona faaosofia, aua, ina ia ola, o lana ensemble na tatau ona taulimaina se tele repertoire. I lena taimi, o le Tlalixcoyan kulupu, pei o le tasi o René Rosas ma ona uso na faʻaigoaina, faia le latou muamua album, ina ua mavae ni vaiaso o faʻataʻitaʻiga i le potu i tua o le Malumalu o Diana, o se cantina i Ciudad Nezahualcóyotl.

O le Tlalixcoyan complex na faʻafaigaluegaina, i se taimi puʻupuʻu, e tagata e ana le faleʻaiga matagofie. O iina na maua ai i latou e Amalia Hernández, taitai o le National Folkloric Ballet o Mekisiko, o le, faatasi ai ma le tomai faapitoa faatufugaga, na auai i le au uso Rosas atoa i lana Ballet. Mai lenei taimi, mo le au Rosas, o le Ballet na fai ma sui o se totogi manaia ma saogalemu ma le avanoa e femalagaaʻi ai i le lalolagi atoa (i le kamupani o 104 uo), i le fesuiaiga mo le magoto ifo i se ituaiga o musika koma ona o le faifai pea faʻafiafiaga o se mea maualalo repertoire, po i lea po ma lea tausaga ma lea tausaga.

O le mamalu o le tama tama jarocho o loʻo taʻoto i le tuʻufaʻatasia o fatufatuga o faʻatinoga taʻitasi. E ui lava i le mea moni o le taimi nei o le tusi pese jarocho masani ona aofia ai na o le tolusefulu leo, pe a fai o se tasi o latou faʻamatalaina o taimi uma e maua ai sili ma muamua tupuolaola i luga o le kitara, i faʻalelei tali i le tusitusi ma i taimi uma na fauina fuaiupu. masani lava ma se malosi aga malie.

Ina ua maeʻa le sefulutolu tausaga, na tuʻua e René Rosas le Folkloric Ballet e taʻalo ai i nisi o faʻaupuga taua. I le taimi nei o René, ma lona uso le pepese o Rafael Rosas, le lauiloa kitara o Gregoriano Zamudio ma Cresencio "Chencho" Cruz, o le ace o le tusitusi, o loo taalo mo le aofia o turisi i Cancun faletalimalo. O a latou sitaili faʻafaigofie ma fetaui lelei i luga o le kitara faʻaalia ai le o ese tele ua latou o ese nei mai o latou amataga aʻa. Peitai, o le improvisations luga o le kitara ma le ita tele lalaga tali o le requinto, faʻaalia ai lona le mafaagaloina jarocha sonera toto. O Rafael Rosas, i le maeʻa ai o le 30 tausaga ma le Ballet, e leʻi leiloa lona leo paʻe ma le leo malu poʻo le faʻataʻitaʻiga tuai o ona tausaga talavou.

I le ogatotonu o fitusefulu, na tuua ai e René le Ballet e taaalo ai ma Lino Chávez o ai, afai e le o ia o le sili lauiloa o le Jarocho Requintistas, atonu o ia o le sili.

O Chávez na fanau i Tierra Blanca ma siitia atu i le laumua i le amataga o le fasefulu tausaga. O iina, i le mulimuli ai i tulagavae o Huesca ma Sosa, sa galue o ia i ata tifaga, leitio ma puʻeina polokalama. Na avea o ia ma vaega o le tolu vaega sili ona taua jarochos vaega: Los Costeños, Tierra Blanca ma Conjunto Medellín.

O Lino Chávez na maliu matitiva i le 1994, ae fai ma sui o le sili musumusuga mo le augatupulaga o Veracruz soneros, i latou na faʻalogo i ana polokalame, aʻo latou laiti. Faʻatasi ai ma nei soneros o le Cosamaloapan ensemble o loʻo tu mai i fafo, o le taimi nei o le fetu o siva o le fale gaosi suka. Faatonutonuina e Juan Vergara, na ia taina se manaia foliga o Son La Iguana, lea o le fati ma le leo manino faʻaalia ai Aferika aʻa o lenei musika.

OLA LE ALO O JAROCHO

E ui lava o tama lelei i aso nei o soneros, pei o Juan Vergara ma Graciana Silva ua ova ma le 60 tausaga le matutua, e le o lona uiga o le ataliʻi o Jarocho ua iʻu i lalo. E i ai le lelei numera o talavou musika latou te fiafia i le ataliʻi nai le cumbia, merengue nai le marimba. Toetoe lava o latou uma e omai mai le auvai poʻo fagotaga nuu o Veracruz. O se tasi e ese ai o Gilberto Gutiérrez, o se tasi na faavaeina le vaega a le Mono Blanco. Gilberto na fanau i Tres Zapotes, o se taulaga na gaosia lelei tagata faifaatoaga musika, e ui lava o ia ma lona aiga o ni tagata e ona fanua. O le tamamatua o Gilberto o le e ana le muamua gramophone i le taulaga ma o lea na ia aumaia ai polkas ma leo i Tres Zapotes, ma tuua ai fanau a fanau le taua o le galuega o le toe mauaina o le nofoaga e tatau ai mo ia.

Mai vaega uma o loʻo i ai nei Veracruz, o Mono Blanco o se tasi o musika e sili ona faʻamalosi musika, faʻalauiloa atu ni nai mea faigaluega eseese i le atalii jarocho ma galue ai i le Iunaite Setete ma Cuban ma Senegalese musika e maua ai se leo iloga. Peitaʻi, e oʻo mai i le taimi nei, o le faʻamanuiaga silisili ona maoaʻe ua ausiaina i le tele o faʻaupuga masani o le tuai jarocho sones, lea e fai mai tele e uiga i le taimi nei lautele tagata fiafia i lenei musika.

Gutiérrez e le o le muamua na tuʻuina i le ataliʻi o jarocho se tofo faʻavaomalo. Ile maeʻa ai o le 1940 ma le 1950, o le tele o tagata musika Mekisiko na faimalaga atu i le Iunaite Setete ma ose tasi o ata tuai o sone jarocho na mafai ona osofaʻia fale o le faitau miliona o tagata Amerika: La Bamba, ma kopi na tusia e Trini López ma Richie Valens.

O le mea e lelei ai, o La Bamba e mafai ona lagonaina i se tulaga faʻavae, i le leo o Negra Graciana faʻapea foʻi ma le faʻamatalaga a nisi o vaega mai le itu i saute o le setete. O ia faʻafiafiaga faʻaalia ai le agaga o se musika, e pei o le iguana gaioi ma le faʻaaloaloina, e mafai ona feagai ma le tele o faʻaletonu, ae matua mumusu lava e oti.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Tamales jarochos (Mae 2024).