O le vaega o talaʻaga o Tenam Puente, i Chiapas

Pin
Send
Share
Send

O loʻo tu i le siʻosiʻomaga o le taulaga o Comitán, i le ogatotonu o le setete o Chiapas, na tu matilatila mai lenei laumua o Maya anamua mo ana gaioiga taua ma fefaʻatauaiga faapisinisi. Sailiili i ai!

O le taulaga anamua o Alalaupapa o Tenam Na fausia i luga o tulaga maoaʻe ma puipui puipui, i luga o le mauga e pulea le laufanua atoa o Comiteca ma fai ma sui o se tasi o laʻititi e leʻi suʻesuʻeina o laʻasaga o Chiapas archaeology.

Ina ia iloa lenei sone archaeological e faigofie le taunuʻu i Komiti a Domínguez, o se taulaga matagofie ma le lelei o le tau i le ogatotonu o le itulagi tele i punaoa vai ma laufanua valevalenoa salalau i le va o mauga o paina ma aluna vaomatua. E fautuaina le maimoaina o lona nofoaga tutotonu iloga o aso nei o loʻo faʻaalia mai ia tatou se ata faʻakolone matagofie, faʻaalia ai o ia o se tasi e sili ona matagofie ile itu i sautesasae o Mekisiko. O ona auala vaʻai faʻatasi ma fale tetele sa teu lelei, o ona togalaʻau ma le kiosk tutotonu o loʻo tautatala mo latou. I le sikuea autu, o alalaupapa ma faʻataʻali laupapa e fausia ai ni avanoa tulaga ese ma i faitotoʻa, e tofoina e tagata o le atunuʻu le kofe sili a Chiapas.

I luma o le kiosk tu mai fafo le matagofie Malumalu o Santo Domingo. O lona Plateresque-style fausia na amata i le mulimuli sefulu tausaga o le 16 seneturi ma faʻaiʻu i le amataga o le 17th seneturi. I le tasi itu o loʻo tu ai se 'olo matagofie o se fausiaina mulimuli ane e tu mai fafo mai le faʻapaologa, o loʻo iai foliga Gothic ma Isalama, uiga o le Mudejar style, i luga o lona puipui Roman arches tu mai fafo. Tasi poloka i saute o le sikuea autu o le fale na nofo ai Belisario Domínguez, i le Sevillian style faia ma laupapa faitotoʻa, tuu faataamilo i se poletito poletito.

O le 'olo malosi

O nai kilomita i saute o Comitán o le Tenam Puente archaeological site. O le vaitaimi autu o le nofoia o le 'upega tafaʻilagi e fesoʻotaʻi ma le Classic ma Early Postclassic vaitau, pe a o le mea moni o le Maya nofoaga o le ogatotonu sone (Petén, Guatemala) na lafoaia. Tenam Puente na taʻua mo le taimi muamua i le tusi Ituaiga ma Malumalu faʻatonutonu e Frans Blom Y Olivier La Farge, i le 1928. O le teritori faʻalauteleina e fuafua i le 2 sikuea kilomita, lea na fausia ai eseʻesega o se civic, lotu ma nofo natura na fausiaina.

O le sone archaeological tulaʻi luga luga lapopoa ma ofoofogia faʻavae ma pupuni puipui na faʻatulagaina i lima malifa, ma faʻapea fausia matala ma tapunia sikuea, lea na tufatufaina ai fale autu, o nisi o ia mea e i ai ramp o astresses o se uiga elemeni. . Frans Blom (1893-1963) faamatala a o aʻe i se malifa na latou oʻo atu i mea na faaleagaina o Tenam Puente ma i le itu i saute o lenei maupuepue sa i ai se tamai vanu, na siomia i vaega e mea na faaleagaina ma se ituaiga o afa afa liʻo, pei o se sili amphitheater masani. I le matauina o le faʻatulagaina o faʻaupuga, faataamilo sikuea agaʻi i le tamaʻi vanu, na ia faʻamasinoina ai o lenei "faʻaalia ai o tagata fau fale na latou faʻaaogaina le laufanua faʻale-natura.

O le vaega sili ona taua o fale o loʻo i le itu i matu. O loʻo i luga faʻasitepu e oʻo atu i le 20 mita le maualuga na faia e ni tagata savali. O le isi vaega i le itu i saute e tutusa ma malumalu ma fale e nonofo ai vasega pito i luga, tufatufa faataamilo i sikuea tapunia, ma maota ma tulaga ma potu tetele i le vaega pito i luga. I le siʻosiʻomaga o le fatu o Tenam Puente o loʻo i ai ofu tetele o le taulaga tuai, e ui ina tele suiga e galuega faʻatoʻaga o loʻo iai nei.

O le spatial tuufaatasiga o fale i le eria e tali tutusa lava ma isi nofoaga i le Central Depression o Chiapas (semi-mafolafola eria tuaoi o le Sierra Madre de Chiapas, le Tutotonu Plateau ma Matu Mauga). I luga o le vaitafe Vaitafe o Grijalva ma ana faʻasoasoaina tufatufaina i se tele numera o '' upega tafaʻilagi ma foliga tutusa ata faʻavae ma fausia metotia, faʻavae i luga o le matua lelei tipiina papaʻamu limima. O le maeʻa na faʻaaogaina ma stucco, lea o loʻo teuina pea i ni puipui, fola ma sitepu, e mafai foʻi ona e vaʻai i nisi foloa o papa maʻa.

E taua foi le i ai o tolu taʻaloga polo, o le mea moni o le ulufale atu i Tenam Puente na auala atu i le malae o polo tele. I tulaga maualuga atu, i tulaga eseʻese, e lua isi taʻaloga polo, laʻititi le lapoʻa ma ono fuafuaina mo le faʻaaogaina i vasega pito i luga. O le faʻatulagaina o poloaʻiga polo i le avanoa tusiata o le nofoaga faʻataunuʻuina le gaioiga o le faʻatapulaʻaina o avanoa i avanoa paia e ala i le faʻatapulaʻaina o sauniga, e pei ona taua i le faʻamatalaina o suʻega o le masaga taua na mafai ona faiaina. o malosiaga o lalo o le lalolagi i le Popol Vuh.

O latou tulagavae e tautala

O le tulaga faʻatulagaina o Tenam Puente na faʻatagaina ai ona tagata e faʻatautaia le faʻatonutonuina o auala fefaʻatauaʻiga na fesoʻotaʻi ai le laueleele maualuga o Chiapas ma Kuatemala ma le lotomafatia tutotonu o Chiapas. O faaputuga karamika mai le eliina o le nofoaga, o lona uiga o se fefaʻatauaiga malosi ma isi lava maotua eria o le Comitán itulagi, e pei o snails mai le Fagaloa o Mekisiko.

I leisi itu, o falelauasiga mauaina maua vaega o le i ai o sili taua ia na tele na teuina taulaga e pei o vaʻa, mea lanumeamata maa, mea teuteu na faia i atigi ma stingray vao. Faʻafetai i nei eli uma, falelauasiga ma sailiiliga faʻatinoina seia oo i le aso, ua amata ona tatou iloa atili ma sili atu e uiga i le aganuu atinae taunuu atu i lenei Mayan tulaga. Faatasi ai ma le sailiga, na mafai ona faʻamaonia na auai Tenam Puente i le vaega mulimuli o le masani Mayan aganuʻu o loʻo avea ma sui o le suiga i le amataga Postclassic, o se taimi na metallurgy maua ai le sili atu le malosi ma mea faitino faia o alapasa foliga.

Past of Comitan

O le anamua Balum Canan, "Nofoaga o fetu e iva", na faʻavaeina i se taufusi e Tzeltal Initia, o loʻo faʻaigoaina ai lava. I le 1486 na suia le igoa o le nuʻu i le Komitlan, Nahuatl upu o lona uiga "Nofoaga o fiva”. I le 1528 na faʻatoilaloina e Pedro de Porto Carrero; ma i le 1556 Diego Tinoco siitia ma faʻavae le taulaga i le nofoaga o loʻo i ai nei.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Belize and the Maya History (Mae 2024).