Morelia le oso o matagi

Pin
Send
Share
Send

O le muamua o le maʻoti adobe ma laupapa fausiaina. Seʻia oʻo i le 1660 na amataina lenei galuega faʻataʻitaʻi, e pei ona faʻamaonia mai e Manuel González Galván: "o le sili ona lauiloa ma maoaʻe faʻataʻitaʻiga o le tabletop baroque".

Katedral iconography e le o se mea faʻafuaseʻi; na te taofia le faʻamaoni faʻalelotu ma faʻatusa faʻailoga e iloa ai le eseesega o le bararo.

I fafo, o le toomaga i luga o ona foliga tu matilatila. E i ai lona lua domes ma ona lua 'olo tutusa tutoʻatasi, seʻi vagana ai le koluse o loʻo i luga o latou; o le tasi o le uʻamea ma le isi o maʻa e toe manatua ai natura e lua o Keriso: o le uʻamea faalelagi ma le maʻa a le tagata.

E mafai ona tatou faamemelo i nisi o molimau matagofie e pei o le siliva faʻaaliga e fua ile 3.19 m le maualuga na teuteuina i ni faʻatagata e 29 ma ni toʻa fugalaʻau e 42 e faʻailoa ai se feʻau e uiga i le faatasi mai o le Eucharistic o Keriso.

O le isi fasi siliva lelei o le vai papatisoga ma le malosi o le tino neoclassical. Faʻatasi ai ma totonu ata, o se Keriso e sau mai le 16th seneturi tu matilatila.

O le Guadalupana Epiphany e tosina mai ai manatu mai le fale ata tele, lea o loʻo faʻaalia ai le avea ma atunuʻu fou i le iʻuga o le kolone. O le okeni tetele, "San Gregorio Magno", na faʻapipiʻiina i le 1905 ma o le mea faigaluega na faʻaaogaina mo le "International Organ Festivals", lea e faia i tausaga uma i le masina o Me.

Maota o le Malo Faafeagai ma le falesa o le matagofie Malo Maota o le sa avea muamua Seminare o San Pedro; o tagata taʻutaʻua na pasi ane i totonu o potu aʻoga, o nisi o leo a le atunuʻu pei o José María Morelos ma Melchor Ocampo.

I luga o lenei 'upega tafaʻilagi, ia Aperila 1824 na faʻatuina ai le Fono Faʻavae muamua ma i le masina o Aukuso, na faʻatuina ai le uluaʻi Faʻamasinoga Maualuga. I le taimi o le Toe Fuataʻiga na tineia ai le Seminare ma avea ai lona faletalimalo matagofie ma fale o le Malo. I le amataga o le onosefulu o lenei seneturi, na valiina ai e Alfredo Zalce ni atavali i luga o le fogafale i luga e fai ma sui o vaaiga o tala faasolopito, laufanua, ma autu mai ituaiga o Michoacán.

Old Falemai o San Juan de Dios I luma o le fale o José María García Obeso, lea na faia ai taupulepulega taupulepulega leaga i le 1809, o le fale lea i le amataga o le 18th seneturi fausia le Royal Falemai o San José.

O le falemaʻi na mulimuli ane faʻaigoa le igoa San Juan de Dios, na tumau ai pea seʻia oʻo i le taimi o le Toe Fuataʻiga ma i le 1830, Dr. Juan Manuel González Urueña na faʻapipiʻi muamua nofoa o vailaʻau na i ai i le 1858 avea ma Aʻoga Faʻafomaʻi o Michoacán, lea na mauaina le tulaga maualuga faaleatunuu

Maota o faamasinoga ma Alhóndiga O le Maota o Faamasinoga i taimi o pulega faakolone o le nofoa o le Town Hall. I le amataga o le olaga republican o le Malo Maota ma le Municipal Palace. Na i ai foi le Colegio de San Nicolás. O lona faʻataʻitaʻiga faasaoina elemeni baroque; o le sefulu ma le valu senituri lotoa tuʻufaʻatasia saolotoga ma le faʻatauaina tomai masani o le Baroque ma le ofisa ulu tuai o le Alhóndiga, ma le Churrigueresque façade, ua faʻaofiina i totonu o le ofisa faʻamasino.

Regional Michoacano Museum O le Michoacano Museum, na faʻavae i le 1886 o se tasi o fale tuai i le Mexico ma o se tasi o ata lauiloa i lona seneturi o lona olaga.

Na fausia i le Colegio de San Nicolás, na toe foʻi i lona tulaga na iai i le 1915. O se fale faʻaleaganuʻu na anaina i le seneturi lona 18 ia Isidro Huarte, o se faipisinisi mauoa ma faipolokiki, le tama o le tama a le tama o Agustín de Iturbide. Ae le i pulea e Mrs. Francisca Román, Maid of Honor of Empress Carlota i le 1864; Ina ua asiasi Maximilian o Habsburg i Morelia, na nofo o ia i lenei maota.

O le fale mataaga o loʻo iai se vaega i le Michoacan ecology ma le lima o loʻo faʻaalia ai le vaitaimi muamua o le Hispanic, o le vaitaimi o Cardenista, o le vaitaimi o pulega faʻakolone, o le tutoʻatasi, o le toefuataʻiga ma le Porfiriato. O le faʻaaliga o loʻo i ai pulega faʻakolone ma o le atavali lauiloa ua taʻua o El Traslado de las Monjas (1738) o le sili lona oa o se galuega tusiata, aua e naʻo le pau lea o le tala faʻasolopito, agaifanua ma agaifanua molimau, e pei ona faʻaalia e le tusiata o Diego Rivera.

Fale o le Maota O lenei fale maualuluga sa muamua lava o le fale gaosi tapaa na faavaeina i Valladolid i le 1766.

Ina ua maeʻa le Tutoʻatasi, ofisa o pulega ma faʻamasino lala na galulue i le fogafale pito i luga ma le faʻatautaia o le tapaa ma le faleoloa sika na faʻaauau i le fogafale eleele.

I le 1861 na avatua ai e le malo o le malo le fale i le Fono a le Aai, ma sa faaauau pea ona fetufaai avanoa a le fono ma isi ofisa.

Malumalu o La Merced O le Mercedarians Pedro de Burgos ma Alonso García, i le 1604 na siitia le malumalu ma e leʻi leva ona fausia se falesa ma taupulega ma se togalaau tele.

Na maeʻa le falesa i le 1736 ma i le vaitaimi o le seneturi talu ai, e faʻavae i luga o tulafono na ave faamalosi, na faʻaaoga ai le nofoaga o taupulega.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: E oso ae pea le la... (Mae 2024).