Acámbaro, o le taulaga tuai i Guanajuato

Pin
Send
Share
Send

O le taulaga o Acámbaro e i ai lona umi talaʻaga na amata mai i tuā i tua atu o Hispanic taimi. Faʻalauiloa oe lava e feiloaʻi ma lenei oa anamua o le itu i saute o Guanajuato!

O le taulaga o Acambaro, i le setete o Guanajuato, e i ai se umi talaʻaga na amata mai i tua atu o Hispanic taimi. Mafaufau i le autu autu o le aganuu chupícuaro, lea na lauolaola i lenei itulagi i le va o le 500 TLM. ma le 100 TA, o lona igoa e tupuga mai i le atunuʻu, talu ai e sau mai le Purépecha akamba o lona uiga o le maguey ma le faʻapasi ro, nofoaga o lenei gagana, o lea o le toponym o Acambaro E faʻaliliu "nofoaga o magueys”.

I le taimi nei, o sitaili o lenei vaitau o galuega e mafai ona maua i luga o maupuepue e faʻataʻamilo i le taulaga, lea e masani ai ona maua ni fasi faʻatusa, sherds ma le anoanoaʻi o tamaʻi meafaitino e faʻamaonia ai le tele o lenei taulaga tagata.

E tusa ai ma le Sipaniolo faʻavae o le 'aʻai, lenei na tuʻuina atu (tusa ai ma le tusi faamaonia na sainia e Carlos V) i le tausaga o 1526, i lalo ole igoa ole San Francisco de Acámbaro, avea ma ona manumalo ma faʻavae Don Fernando Cortés, Marquis del Valle. Faavae i lenei pepa, e mafai ona taʻua o le taulaga o Acambaro O le muamua Sipaniolo taulaga faʻavae i le eria o aso nei o loʻo nofoia le setete o Guanajuato.

Mo le tausaga o 1580, le taulaga o San Francisco de Acámbaro sa 2600 tagata nonofo, e ui o tausaga mulimuli ane ma ona o faʻamaʻi mataʻutia e lua na afaina ai le eria (1588 ma le 1595), o lona faitau aofai na faʻaititia i naʻo 1557 tagata, autu faia aʻe o tagatanuu chichimecas, otomies, mazahuas Y tarasani (o le mulimuli o le tele), i le faʻaopopo i le au manumalo o Sipaniolo amataga.

I le taunuu mai o peninsulars i le eria, pei o uma Mesiko, na amata ai ona latou fausia se falesa, se nofoaga o taupousa ma se falemaʻi mo tagata Initia, o le faleʻoloa na amataina e Don Vasco de Quiroga, o le epikopo o Michoacán.

Aso nei, Acambaro O le ulu o le taulaga o le igoa lava e tasi, ma ua avea ma tamaoaiga faʻifaʻatoʻaga gaosi ona o lona tulaga tulaga, ona o loʻo siʻomia e se tele fesoʻotaʻiga o alavai alavai, faʻapea foʻi ma tele vai ma vaituloto. Ua ausia foi e le faitau aofai le lauiloa o le atunuu ona o le matagofie areto gaosia e ona tagata. sase areto e matua suamalie lava e lauiloa lea o le “Acambaro falaoa", Ma e tele ituaiga e pei o le lauiloa acambaritas, le areto fuamoa ma le susu falaoa.

A tatou taunuʻu mai i lenei aʻai ma savali i ona auala, e mafai ona tatou maitauina le faʻafefiloi o lona matagofie ua tuanaʻi ma le taimi nei o le tamaoaiga i se fealofani atoatoa. E matagofie foi le mafaufau loloto i le maoaʻe Faletalimalo Franciscan o Santa María de Gracia, i totonu o le poletito tutotonu o se vaipuna matagofie vaneina faʻatasi ai ma le faʻaaloina o le faʻaalo e tu mai fafo. O le faʻataʻamilosaga tele o loʻo faia i faʻataʻaliʻoga faatafafa, lea e teuteuina i foliga matagofie o tagata e fai ma sui o tagata mai le Ekalesia Katoliko, ma e mafai lava ona tatou matauina faifeʻau Franciscan o savavali i totonu o le alatele, talu ai o lenei nofoaga masani o loʻo tumau pea. e gafa ma le faʻatonuga faʻalelotu.

I le tasi itu o le nofoaga o taupousa o le taimi nei aulotu o le 'aʻai, o loʻo muamua i lona fausiaina i le tuʻufaʻatasiga mea teu fale. O lenei lotu na fausia pe tusa o le tausaga 1532, ma lona faʻataʻitaʻi faiga na faʻavasegaina o tetequitqui hybrid.

Faʻatasi ai ma lenei nofoaga o taupulega e mafai foi ona tatou asia le malumalu anamua o le falemaʻi. O lona façade o loʻo faʻataʻatia e le Plateresque arch na teuteuina i ata matagofie na vaneina i totonu o le ana, ma o le lima o le tusiata a le atunuʻu o loʻo matauina. O le taimi lava e te alu ai i totonu, o le malumalu e tu matilatila mo lana galuega, ae maise lava mo le pulelaa na vaneina atoa i le ana. O lenei fale atoa (fale o taupousa, aulotu ma falemaʻi falemaʻi) o loʻo siʻomia e le atrium o le aulotu ma o aso nei o se tamaʻi sikuea e mafai ona matou nonofo ai ma faʻafiafia i le faʻafoliga o nei fale ofoofogia. I tafatafa o le malumalu falemaʻi, i lona itu i matu, o loʻo iai se vaipuna teuteuina faʻapitoa lava fusuaga mafuaʻaga, lea na fausia e faʻamanatu ai le muaʻi povi na faia i le Sipaniolo Fou i le seneturi XVI, ma o lena ona o nei togitogiga ua lauiloa o Punavai o Taurine, e ui o loʻo iai foʻi i latou e taʻuina atu ia te ia O le Eagle Stack talu ai o le faiga faa-Corinto o faʻavae ma le aeto o loʻo tu i lona pito i luga na sisiina mulimuli ane (i le ogatotonu o le vaipuna).

O le isi manatu manaia e asia o le maketi municipal, lea o loʻo tu mai ai se vaipuna matagofie o Moorish mai le amataga Seneturi XVII, ma afai o le manava ua amata ona manaʻomia sina tamaʻi meaʻai, i totonu e mafai ai ona tatou faʻatauina se fualaʻau fou matagofie o le vaitau ma tofo lemu i luga o se tasi o nofoa i le faʻatoʻaga autu, a o matou maitauina le matagofie kiosk o loʻo tu i le ogatotonu o lenei fugalaʻau. nofoaga

O se tusiata fale galuega taua tele e tatau ona iloa i Acambaro, o le alalaupapa maa silisili e sopoʻia le Lerma vaitafe. O lenei auala laupapa, ua avea o se tasi o lapoʻa ma sili ona matagofie i le tatou atunuʻu, na fausia i le seneturi XVIII, o loʻo siʻomia e fa atagata matagofie e fa (lua i ona pito) ma o lona fausiaina e mafua mai i le lauiloa Guanajuato tusiata. Francisco Eduardo Taua e Tolu.

I la matou tafaoga i auala filemu ma evocative o Acambaro, na faafuaseʻi ona matou taufetuli i totonu, i le Hidalgo Avenue, ma le tolu o le 14 hermitages na faia mo le faʻatulagaina o le Holy Week Viacrusis i le Seneturi XVII.

Lenei taulaga o se taua taua nofoaafi nofoaga autu o fesoʻotaʻiga, talu ai eseʻese auala liliu mai i lona nofoaga i vaega eseese o le atunuʻu teritori ma o se tasi o le sili ona maeʻa tausiga nofoaga mo auala nofoaafi i lo tatou atunuʻu o loʻo i ai iina.

Ua uma ona e tu i fafo atu o le taulaga ma alu ese atu i Salvatierra, toeititi 23 km mai Acámbaro, ua e taunuu i Iramuco, o se tamai taulaga o loʻo tu i le matafaga o le Vaituloto o Cuitzeo. I lenei nofoaga e mafai ona tatou ave se tamaʻi vaʻa e aveina ai i tatou i le vaituloto, lea e mafai ai ona tatou faʻaogaina o tatou tomai fagota pe na o le tuʻuina atu o tatou lava i le fiafia i laufanua.

I le auala lava e tasi i Salvatierra, e taua lo tatou asia o le taulaga o Chamacuaro, lea e matagofie ma faʻafouina ai afu lea e mafai ai ona tatou fufui lelei pe malolo filemu i le paolo o le anamua Sabines oe tutu leoleo i itu uma o le masani Lerma vaitafe.

I lenei asiasiga i le setete o Guanajuato e le gata tatou te fiafia i le taufaafefe o aso ua tuanaʻi ma le matagofie kolone fale o Acambaro, aua e pei o se faʻatanoa vai tele o le 'aʻai e taʻitaʻia ai foi i tatou i atunuʻu mamao o nofoaga e mafai ai e tagata mai fafo ma Guanajuato ona fiafia i se natura le faʻamamaina.

AFAI E TE ALU I LE ACAMBER

O le taulaga o Acámbaro o loʻo tu i sautesasaʻe o le setete o Guanajuato, i le 1,945 mita i luga atu o le sami ma naʻo 291 km mai le Aai o Mekisiko. O loʻo iai uma auaunaga tau turisi (faletalimalo, pamu kesi, faleʻaiga, fale faʻapipiʻi, ma isi).

A e alu i lenei 'aʻai e mafai ona e alu i le feterale auala numera numera 45 i le' aʻai o Celaya. A taunuʻu i lenei, alu i le setete auala numera 51, alu atu i Salvatierra ma 71 km mai le taulaga o Celaya, ua matou taunuʻu i Acámbaro. O nei auala uma e mafai ona faia i luga o auala i se tulaga atoatoa.

O le isi auala e alu ai mai le Aai o Mekisiko i lenei taulaga o le ui atu i le alatele leai. 55 lea e tuua Toluca agai i Atlacomulco; e mamao atu mai lenei 'aʻai, afe i le taumatau i le auala tele nu. 61 e tau saʻo atu i le taulaga matagofie o Acámbaro.

Le iloa guanajuato

Pin
Send
Share
Send

Vitio: EL FANTASMA DEL DIF DE ACÁMBARO, GUANAJUATO (Mae 2024).