Morelia, o se 'aʻai matagofie (Michoacán)

Pin
Send
Share
Send

Faʻamasani i lenei 'aʻai i le 1990 na faʻalauiloaina o le Sone o Faʻasolopito Faʻasolopito, ma i le 1991, Lalolagi Tofi.

O se tulimanu o Mekisiko o loʻo teuina le talaʻaga ma se measina faʻaleaganuʻu i ona pa. Ae le i taunuʻu le au Sipaniolo, i le nofoaga o loʻo tu ai nei Morelia, o le Purepecha faitau aofai e igoa ia Guayangareo. O tagata muamua mai fafo na taunuʻu mai i lenei nofoaga o le Franciscans, na fausiaina se falesa iinei i le 1530, ma masalo o lenei taulaga semanu e naʻo le tasi lava i le itulagi, pe ana le o le finauga na tupu i le va o vaega e lua o Sipaniolo lotu i faʻamautuina o le au epikopo a Michoacán: o nisi na mananaʻo ia i Tzintzuntzan aʻo isi na faʻalagolago atu ia Pátzcuaro, o lea na faʻatulaga ai e le pulega faʻaleoleo le tulaga tutoatasi lona tolu, i le 1541, ma Guayangareo na toe faʻaigoaina ia Valladolid, e ui lava mo le tele o tausaga na faʻaauau pea ona iloaina e lona igoa Purépecha tuai. O le taulaga na muamua nofoia e encomenderos, o e na faʻaaogaina tagatanuu o le atunuʻu e faʻatau faʻatoʻaga. O le otootoga o le Sipaniolo vaega o le taulaga tali atu i le grid grid, sili ona taua i le kolone nofoaga o Amerika.

Valladolid's amataga tausaga na tauagafau. I le 1585 o se lipoti o taua ai le i ai o le muamua falesa ma le uluaʻi potopotoga o Jesuits, Augustinians ma Franciscans, taʻua ai o fale o le taulaga na faia mai le adobe. I le faaiuga o lena seneturi na fausia ai le malumalu ma nofoaga o taupousa o Santa Rosa, ma le tusiata lauiloa o Carmelite Andrés de San Miguel, o le tusitala o se tusi ma isi fale o lana faatulagaga, na fausiaina le malumalu ma taupulega o El Carmen, faamaeaina i le seneturi XVII ma o loʻo iai nei le Maota o Aganuʻu. O le a i le lona sefulu fitu ma le sefulu valu seneturi pe a ia fausiaina se tasi o le sili ona mataʻina fale i Morelia, lona taimi nei falesa, e tusa ai ma le poloketi a le tusiata Vicencio Barroso de la Escayola. O le Colegio de San Francisco Javier, e faʻaigoa ia Palacio Clavijero, o loʻo i ai maota o le Pulega. Na amata ile senituri lona 17. I le seneturi lona 18 o le Conservatory ua taʻua nei o De Las Rosas na fausiaina, o le muamua o lona ituaiga i Amerika, ma o loʻo galue pea. O se tasi o vaega iloga o le taulaga o lona maʻa piniki, lea e tuʻufaʻatasia uma ona fale kolone ma i latou e tafafao mai i le uluaʻi senituri o le tutoʻatasi olaga.

E maitauina le vaitafe, faʻailoga o le 'aʻai, na fausia i le faʻaiuga o le seneturi lona 18 e Antonio de San Miguel, ma Morelia e mafai ona mitamita i le tele o ona fale na faia i le vilimaʻele faʻatasi ai ma nisi o potu sili ona matagofie ma faʻavae e mafai ona vaaia i Mexico. , faʻafetai i ana atamai fanafana taʻavale taʻaloga taʻavale. E mafai ona tatou taʻua, e pei o faʻataʻitaʻiga o fauga fale, o le nofoaga fanau o Morelos ma le fale ua taʻua o le Empress (aso nei o le State Museum), faapea foi ma le Count of Sierra Gorda ma le Canon Belaunzarán. O le igoa matagofie nei o le taulaga faamamaluina le sili lauiloa o lana fanau tama, le toa toa fouvale José María Morelos y Pavón.

I le seneturi lona 19, o le fale ma lautele faʻataʻitaʻiga o Morelia faʻaaogaina le aʻoaʻoga masani o le taimi, e pei ona tupu i isi vaega o le Republic. I le 1861 na fausia ai le Ocampo Theatre, e le tusiata o Juan Zapari. Faʻatasi ai ma tagata sili ona malosi na fausiaina lenei taimi o Guillermo Wodon de Sorinne (o le tusitala o le poloketi mo le fale fou o le Colegio de San Nicolás de Hidalgo) ma Adolfo Tresmontels.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: VISITANDO MORELIA Parte 1. TACOS DE $ MICHOACÁN (Mae 2024).