O le muamua feʻaʻei o le El Gigante papa (Chihuahua)

Pin
Send
Share
Send

Ina ua oo ia Mati 1994, o nisi o aʻu uo mai le Cuauhtémoc Speleology and Exploration Group (GEEC) na faaali mai ia te aʻu le sili Peña El Gigante i le Barranca de Candameña i Chihuahua, na ou iloaina o loo matou i luma o se tasi o lapoʻa tele o maa o le tatou atunuu. I lena taimi na matou faʻaaogaina le avanoa e fua ai le tetele o le maʻa, lea na iʻu ina paʻu fua o le 885 mita mai le Vaitafe o Candameña i lona tumutumu.

Ina ua oo ia Mati 1994, o nisi o aʻu uo mai le Cuauhtémoc Speleology and Exploration Group (GEEC) na faaali mai ia te aʻu le sili Peña El Gigante i le Barranca de Candameña i Chihuahua, na ou iloaina o loo matou i luma o se tasi o lapoʻa tele o maa o le tatou atunuu. I lena taimi na matou faʻaaogaina le avanoa e fua ai le tetele o le maʻa, lea na iʻu ina paʻu fua o le 885 mita mai le Vaitafe o Candameña i lona tumutumu.

Ina ua ou vaʻai mo faʻamatalaga talafeagai e iloa ai pe o i ai ni pa maualuga atu nai lo lenei i le atunuʻu, na ou teʻi ina ua ou iloa o le maualuga maualuga faʻamau foliga foliga e oʻo mai i le taimi nei. Oi, whoa! O le latalata na faʻamauina muamua o puipui o Potrero Chico, i le Husteca Canyon i Nuevo León, ma le na o le 700 mita.

Ona o aʻu e le o se tagata aʻeaʻe, na ou filifili ai e faʻalauiloa lenei pa i tagata aʻeaʻe, ma faʻatali mo le auala muamua e alu aʻe ai El Gigante e tatalaina, i le faʻaopopoina i le tuʻuina o le setete o Chihuahua i luma o le aʻega a le atunuʻu. I le taimi muamua na ou mafaufau ai i laʻu uo o Eusebio Hernández, ao avea ma Ulu o le Climbing Group o le UNAM, ae o lona maliu faafuasei, o le aʻe i Farani, na faaleaogaina ai lena auala muamua.

E leʻi leva talu ona ou feiloaʻi ma aʻu uo o Dalila Calvario ma lona toʻalua o Carlos González, o ni tagata lauiloa i le faʻalauiloaina o taʻaloga o le natura, lea na amata faʻatautaia ai le poloketi. Mo i laʻua, sa faʻatonu e Carlos ma Dalila ni tagata feʻaʻei sili e toafa, o e na feʻaʻei aʻe e lua. O le tasi o Bonfilio Sarabia ma Higinio Pintado, ma le isi o Carlos García ma Cecilia Buil, o le mulimuli o le Sipaniolo tagatanuu, mafaufauina i le aʻeaʻe maualuga o lo latou atunuʻu.

Ina ua maeʻa mauaina le lagolago manaʻomia ma le faia o se suʻesuʻega asiasi i le puipui, na amata le aʻeaʻe i le ogatotonu o Mati 1998. Mai le amataga o faigata na tele. O le mamafa o le kiona na faigata ai ona latalata i le puipui mo ni nai aso. Mulimuli ane, faʻatasi ai ma le suavai, o le Vaitafe o Candameña na tupu tele lava ma na taofia ai foʻi le oʻo atu i le faʻavae o El Gigante. Ina ia mafai ona e ulufale atu i ai, e tatau ona e savali i le aso mai le itu i luma o Huajumar, o le auala saosaoa, ma ulufale i le pito i lalo o le vanu o Candameña, ina ia e kolosi le vaitafe.

O le faʻatulagaina o le nofoaga autu o tolauapiga manaʻomia le tele o taʻavale i le aluga o le vaiaso, lea na aveina ai faitotoʻa mai le nofoaga o Candameña. O laufanua gaoā e leʻi faʻatagaina le faʻaaogaina o manu o avega. E toeititi afa afa tone le mamafa, i le va o mea faigaluega ma meaʻai, na tatau ona faʻalautele ile vae o El Gigante.

O le taimi lava na foʻia ai faʻafitauli muamua, na faʻatulaga uma e le cordadas a latou auala osofaʻi, filifilia o masini talafeagai ma mea faigaluega. Na filifili e le 'au a Higinio ma Bonfilio se laina o vaʻa na maua i le pito tauagavale o le pa, ma o Cecilia ma Carlos o le a ulufale atu i se auala i le ogatotonu, i lalo tonu o le tumutumu. O le faʻamoemoe o le faʻataʻitaʻia o auala eseese e aofia ai auala 'eseʻese i le taimi e tasi. Na vaavaai Higinio ma Bonfilio mo se auala e ono aʻafia ai i le aʻea fua, ae le o Cecilia ma Carlos, oe na taumafai e aʻea fua.

O mea muamua na amata i le alu lemu ma laʻasaga faʻasolosolo ona o le pala o le maʻa, lea na faʻafaigata ai le fusi. O lona agai i luma e inisi i le inisi, ma le tele o faaletonu e saili po o fea e faaauau ai. Ina ua tuanaʻi se vaiaso umi o taumafaiga, latou te leʻi ova atu i le 100 mita, i le tutusa poʻo le sili atu foi ona faigata o le vaaiga i luga, o lea na latou filifili ai loa e lafoai le auala ae aʻea. O lenei le fiafia na mafua ai ona latou lagona le leaga, ae o le mea moni o se pa o sea tele e seasea ausia i le taimi muamua.

Mo Cecilia ma Carlos o le mea na tupu e le eseʻesega i tulaga o faigata, ae na sili atu le tele o latou taimi ma na naunau e faia taumafaiga talafeagai uma ina ia ausia le aʻeaʻe. I luga o la latou auala, lea mai i lalo e foliga mai e saoloto, latou te leʻi mauaina se moni faiga o vaʻa e faʻamautuina, o lea na latou faʻaaogaina ai i le tele o nofoaga i le aʻea faʻasolitulafono; e tele foʻi poloka poloka na lamatia ai le aʻea. Ina ia alualu pea i luma, sa latou manumalo i le mafatiaga o le mafaufau vaivai, lea na oʻo mai i le tuaoi o le fefe aua i le sili atu ma le afa o le aʻeaʻe, o se vaega faigata na taitaiina atu ai i latou i se isi e sili atu ona faigata, lea o le belays na matua lamatia pe e matua leai lava se mea ona o le pala o le maʻa. Sa i ai foi le solomuli soo ma matua telegese alualu i luma lea latou te lagona ai ma le faʻaeteete mita uma o maʻa. Na iai taimi na latou faʻavaivai ai, ae maise aso e lua naʻo le 25 mita na latou oʻo ai i luma. Ae o i laʻua uma o ni tagata feʻaʻei i se ita uiga ese, o se le masani ai, lea na faʻaosofia ai i latou e manumalo i mea uma, ma le faʻaeteete suʻesuʻeina o mita taʻitasi e aʻea, e aunoa ma le faʻasaoina o le malosi. I se tulaga lautele, o le naunautai ma le lototele o Cecilia na filifili mo i latou e aua le fiu, ma o lea na latou faaaluina ai le tele o aso ma po i luga o le puipui, momoe i se faapitoa hammock mo umi aʻega pei o lena. O uiga o Cecilia ose tasi o faʻamaoni aʻiaʻi, ma alu feʻaloaʻi ma Carlos, ma tatalaina lena auala muamua i El Gigante, e pei o le siilima i lona naunautaʻiga mo le aʻea papa, naunau na ave i ona tuaoi.

I se tasi aso, ina ua silia ma le 30 aso na latou i ai i luga o le puipui, na faaputuputu mai ai sui o le GEEC mai le tumutumu i le mea na latou i ai, lea ua latalata i le sini, e faamalosiau ia i latou ma sapalai atu ia i latou vai ma meaai. I lena taimi, Dr. Víctor Rodríguez Guajardo, ina ua vaai atu ua leiloa le tele o pauna, na fautuaina ai e malolo mo ni nai aso e toe maua ai sina laititi, ma sa latou faia lena mea, o aʻe i le pito i luga e uaea na tuu e le GEEC. Peitai, ina ua maeʻa le malologa na faaauau pea le latou aʻea aʻe mai le mea na latou tuʻu ai, faʻamaeʻa ia Aperila 25, ina ua mavae 39 aso o le aʻeaʻe. O le maualuga o lenei faʻateleina e leʻi mafai lava ona ausia e se Mekisiko.

E ui lava o le puipui o El Gigante e fua ile 885 mita, o mita na feaveaʻi o le 1,025, ma o le auala muamua lea i Mexico na sili atu ma le tasi kilomita. O lona tikeri o le aʻeaʻe sa maualuga, e le gata i le saolotoga ae leai foi (6c A4 5.11- / A4 mo tagata faʻafiafia). O le auala na papatisoina i le igoa "Simuchí", o lona uiga "hummingbird" i le gagana Tarahumar, aua, e tusa ai ma Cecilia taʻu mai ia i matou, "o se hummingbird na o ma matou mai le aso muamua na amata ona matou aʻea, o se hummingbird e foliga mai e leʻi e mafai ona tutusa, ae o taeao uma lava e i ai iina, i o matou luma, na o ni nai sekone. Na foliga mai na taʻu mai ia i matou o loʻo talia se tasi ma o loʻo ia tausia le matou mea lelei. "

I lenei muamua aʻe i le pa o El Gigante, o se tasi o sili iloga ausia o le aʻea papa i Mekisiko ua tuʻufaʻatasia ma ua vaʻaia o le itulagi o vanu o le Sierra Tarahumara, i Chihuahua, mafai ona avea ma se tasi o faʻataʻitaʻiga o tagata aʻeaʻe E tatau ona manatuaina o El Gigante o se tasi o sili sili ona tele puipui, ae o loʻo i ai le fiuselau o taupou puipui o le tele selau o mita o loʻo faʻatali mo ona aʻea. Ma o le mea moni, e mautinoa lava o le ai ai pa maualuga atu nai lo El Gigante aua e tatau lava ona tatou suʻesuʻeina le tele o lenei itulagi.

Punavai: Le iloa Mexico Mekisiko 267 / Me 1999

Pin
Send
Share
Send

Vitio: La Rosa de Guadalupe - El gigante - Parte 1. HD (Mae 2024).