O le fesili e mafai ona i ai ni nai tali, uma fiafia tele i tagata o loʻo fuafua e omai e maimoaina lenei mataʻina atunuʻu.
O le a le eseesega ma le televave?
Ina ia faʻamanino le uiga o le mega-eseʻese, o le mea sili ona aoga o le muamua faʻamalamalamaina o le a le eseesega. O le lomifefiloi o le Royal Spanish Academy o loo faauigaina le faaupuga "Eseesega" o le "Eseese, le tutusa, eseʻese" ma o le "Abundance, o se numera tele o mea eseese eseese"
I lenei auala, pe a talanoa e uiga i le 'eseʻesega o se atunuʻu, faʻasino mafai ona faia i soʻo se itu o lona natura, tagata faigaluega, poʻo lana aganuʻu. Ma o le "mega-variety" e mautinoa lava o le eseʻesega i se maualuga maualuga pe maoaʻe tikeri.
Peitaʻi, o le aʻoaʻoga o le eseʻesega e lautele faʻaaogaina e faʻasino i mea ola, poʻo "meaola eseese" ma aunoa ma se masalosalo i lenei fanua Mekisiko o se tasi o muamua malo i luga o le paneta.
O Mekisiko o loʻo i totonu o le pito i luga e 5 o le lalolagi i atunuʻu o loʻo maualuga le aofaʻi o ituaiga o laʻau, meaola e feola, meaola ma amphibians, o loʻo tulaga 11 i manu felelei.
Ae a talanoa e uiga i Mekisiko eseesega, isi fanua lea e eseese ai le atunuʻu ma tele e le mafai ona le amanaʻiaina, pei o nofoaga faʻafanua, o loʻo i ai le tele o talafatai i sami tele e lua i luga o le paneta, motu , togavao, mauga, maugamu, mauga o le kiona, toafa, vaitafe, vanu ma laufanua valevalenoa.
O isi eria o Mexico ei ai lona taua pe tele le eseesega o tau, ituaiga, gagana, aganuʻu faʻapitoa, folkloric faʻaaliga ma gastronomy, e taʻua ai nisi o sili ona talafeagai
Mekisiti sili Mexico
Mekisiko tulaga lona lima i le lalolagi i vascular laau toto (i latou ma aʻa, au ma laulaau), ma 23,424 lesitala ituaiga, na o sili atu e Brazil, Colombia, Saina ma Indonesia.
Ma lona 864 ituaiga o mea fetolofi, Mekisiko o le lona lua i le lalolagi tulaga, o se vasega o manu e sili ona tele meaola eseese i Ausetalia, ma 880 ituaiga.
I mamalia, o le "maualuga" vasega o mea ola e ulufale ai tagata, Mekisiko e 564 ituaiga, o se ata e taʻitaʻia le atunuʻu i le paneta apamemea pine, o se vaega o le auro e mo Indonesia ma siliva mo Pasila .
I amphibians, o le atunuʻu o le manufasi 'onana poʻo le Mexico burrowing toad, e 376 ituaiga, lea e aoga mo le tulaga lona lima i le lalolagi. I lenei vasega, o le pito i luga 4 i luga o le lisi o Pasila, Colombia, Ecuador, ma Peru.
Lenei megadiversity ua fuafuaina e le tele o itu, e oʻo lava i anamua. Na mafai e Mexico ona tausia se vaega lelei o manu ma laau o laufanua o laufanua e lua, o Amerika i Matu ma Amerika i Saute.
Mekisiko o se tasi o le 3 megadiverse atunuu ma Atelani ma Pasefika talafatai; o le isi lua o Colombia ma le Iunaite Setete.
O se vaega lelei o le teritori a Mekisiko o loʻo i le Intertropical Zone, o ona tulaga e sili atu ona fesoasoani i meaola eseese.
Ioe, o le tele o le atunuʻu o loʻo avea foʻi ma sao, ma Mexico, ma lona lata i le lua miliona sikuea kilomita, tulaga 14 i le eria.
O se sili tulaga ese, aoga ma le lamatia mega-biodiversity
I totonu o meaola eseese a Mekisiko o loʻo i ai ituaiga matagofie o loʻo faʻatamaoaigaina ai le siosiomaga o le paneta ma avea ma mea e faʻatosina mai mo tagata tafafao maimoa ma matamata i le natura.
E aofia uma ai laʻau ma laʻau e leai ni vailaʻau (algae, mosses ma isi), i Mexico e 26,495 faʻamatalaina ituaiga, e aofia ai maʻa matagofie, laʻau, laʻau, laʻau fugalaʻau, alofilima, laʻau, mutia ma isi.
O le faitau aofai o tagata Mekisiko e aitalafu ise vaega oa latou turisi ma lo latou tamaoaiga i lo latou faʻailoaina ma nisi o laʻau poʻo fualaʻau ma ona faʻavae. O le Valle de Guadalupe ma le vine sili, Zacatlán ma le apu, Calvillo ma le guava, Uruapan ma le avoka, o isi tagata o loʻo nonofo ma puloua hallucinogenica ma le tele o taulaga ma a latou fugalaʻau fugalaʻau.
E faʻapena foi, o le maitauina o le fagafao o loʻo avea ma mataaga tafafao maimoa i le tele o teritori Mekisiko. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le vaʻaia o le monarch butterfly i Michoacán, o tafola i tafatafa o le Baja California Peninsula ma le maitauina o dolphins, laumei, leona sami ma isi ituaiga i le tele o nofoaga.
O le umiaina o le tele faʻanatura oa e aofia ai foi se tiutetauave i le paneta. O le tele o au mea, o le sili atu ona tatau ona e tausia ma faʻasao.
Faʻatasi ai ma manulele uiga ese a Mekisiko o loʻo taufaʻamataʻu pe ono lamatia foi le oti, o le pipi na feoaʻi, o le vao moa, o Tamaulipas parrot, o le aeto feʻai ma le condor o California.
O le lisi o meaola e faasusu a manu e aofia ai manu taua e pei o le jaguar, o le tigrillo, o le voli lapiti, o le apogaleveleveleve ma le isumu Chihuahua. O lisi faʻapena e mafai ona faia ma amphibians, reptiles, ma isi ituaiga o manu.
Le aganuu eseese
I Mekisiko o loʻo iai 62 ituaiga o tagata ma o le a sili atu latou pe a fai o faʻamaʻi pipisi ma le faʻasaua talu ai le faʻatoʻilaloina Sipaniolo e leʻi tineia le tele o latou.
O ituaiga kulupu na mafai ona ola na faʻasaoina a latou gagana, tu ma aga, aganuu, faʻalapotopotoga a le nuʻu, talatuu, musika, faatufugaga, galuega taulima, gastronomy, lavalava ma sauniga masani.
O nisi o fua muamua na faasaoina toetoe lava a soʻo i latou o le amataga ma isi na fefiloi ma faʻatamaoʻaina i le Hispanic aganuu ma isi mulimuli ane aganuʻu faʻagaioiga.
Faʻatasi ai ma le sili ona taua ituaiga atunuʻu i Mexico i aso nei o Mayas, Purépechas, Rrámuris poʻo Tarahumara, Mixes, Huichols, Tzotziles ma Coras.
Nisi o nei ituaiga kulupu nonofo nonofo tuʻufaʻatasi poʻo le tuʻufaʻatasia, atiaʻeina o se mea e ola ai e tele lava ina aoina; o isi na fausia ituaiga, fausia nuu ma taulaga ma fale mautotogi, ma faʻataʻitaʻi faʻatoʻaga ma faʻatoʻaga; ma o tagata sili ona poto masani na mafai ona fausia ni 'aʻai o sefulu o afe o tagata, na faʻateʻia le au manumalo ina ua latou taunuʻu mai.
I Mekisiko o loʻo iai nei e ova ma le 15 miliona tagata o loʻo nonofo i le 20% o le atunuʻu.
O tagata tagatanuu o loʻo taumafai pea e tauivi ina ia maua le faʻaaloalogia atoatoa mai o latou tagatanuu le tagatanuu, ina ua mavae seneturi o sauaga e le au manumalo ma taua ma feeseeseaiga ma o latou tagatanuu Mekisiko.
O se tasi o auala saʻo i le itu saʻo o le tuʻufaʻatasia o nuʻu tuʻufaʻatasi i le gafataulimaina o turisi faʻaaoga avanoa na latou nofoia.
Mekisiko o le lona lua atunuu i luga o le paneta e tuʻufaʻatasia lona faʻavaeina ituaiga kulupu i le puipuiga ma le faʻatautaiga o le atunuʻu ecosystems.
Le gagana mega-eseʻese
O le Mekisiko faʻamatala mega-eseʻesega e mafua mai i le aganuu megadiversity. I le taimi nei, e ova atu i le 60 gagana e ese mai i le Sipaniolo o loʻo tautalagia i Mexico, e aunoa ma le iloiloina o le sili atu i le 360 ituaiga o le autu o le tautala.
Mekisiko o loʻo i totonu o le 10 Setete ma le sili ona tele gagana eseese i le lalolagi, faʻatasi ai ma isi atunuʻu faʻailoaina e latou lalolagi faʻatamaoaigaina mauoa, pei o Pasila, Initia, Indonesia, Ausetalia, Nigeria ma 4 isi Aferika atunuʻu.
E pei o le faalauiloaina i le 2003 o le Tulafono Lautele o Linguistic Aia Tatau a Tagata Atoa, na faalauiloa uma gagana ma Sipaniolo "gagana a le atunuu", i le tutusa tutusa aoga i le atoa teritori Mekisiko.
Ma le fia iloa, o le autu o le faʻatoʻilaloina e Castilianize tagata tagatanuu i le matau poʻo le piopio sa i ai se itu lelei.
O le tele o misionare Sipaniolo ma sikola na faʻamalosia i latou lava e aʻoaʻo gagana a le atunuʻu ia malamalama atili ai ia latou lava ma tagata Initia. O lomifefiloi, kalama, ma isi tusitusiga na aliaʻe mai lena aʻoaʻoga na fesoasoani e faʻasaoina le gagana Initia.
O le mea lea, o gagana Mekisiko pei o Nahuatl, Maya, Mixtec, Otomí ma Purépecha na faʻaaogaina mo le taimi muamua i le lolomiina o upu ma Latina mataʻitusi.
I le tulaga o le atunuʻu, e lua gagana e le aloaia aloaia i Mexico: Sipaniolo ma Nahuatl. Nahuatl e tautala e 1.73 miliona tagata, Yucatec Mayan e sili atu i le 850,000, Mixtec ma Tzeltal e sili atu i le 500 afe, ma Zapotec ma Tzotzil e lata i le 500 afe.
Le televise faʻafanua
Mekisiko e iai le 9330 kilomita o le konetineta i luga o Atelani ma atumotu o le Pasefika, e aofia ai ma lenei vanu e toetoe lava o se sami laueleele, o le Fagaloa o Kalefonia po o le Sami o Cortez. I le faʻaopopoina o lona talafatai, Mexico ua naʻo le sili atu i Amerika e Kanata.
I lona 1.96 miliona sikuea kilomita o le konetineta luga, Mekisiko e sili atu ma le 7 afe o laufanua vaʻaia. I totonu o le 32 malo feterale Mekisiko, 16 e iai motu folau.
O le Mexico Republic e sili atu i le 2,100 motu ma motu, o le tele o Isla Tiburon, i le Fagaloa o Kalefonia, ma le 1,200 sikuea kilomita. O le sili ona toatele tagata ma i latou e mauaina le tele o turisi o Cozumel ma Isla Mujeres, i le Mekisiko Caribbean.
Ua fuafuaina e sili atu ma le 250 afe sikuea kilomita o vaomatua o Mekisiko, lea ua faʻaititia e ova atu ma le 40 afe ona o le leai o ni togafiti vaomatua, faʻatoʻaga ma maina.
E ui lava i lea, o loʻo totoe lava le tele o togavao i Mexico, pei o le Lacandon Jungle i le itu i saute o Chiapas, toeititi atoa le miliona hectares, o le nofoaga o se lelei vaega o meaola eseese a le atunuʻu ma punaoa tau suavai.
I le itu i luga, o Mekisiko e maualuga ma felanulanuaʻi foi, e tolu maugamu poʻo tumutumu e ova atu i le 5,000 mita i luga atu o le sami, e faauluulu i ai le Pico de Orizaba, ma le isi 6 ma o latou tumutumu e sili atu i le 4,000 mita i luga atu o le sami, faatasi ai ma le anoanoaʻi o mauga laiti.
O le toafa o Mekisiko o isi laufanua oona, pupula, ma eseese. O nuʻu tuʻufua o le atunuʻu o loʻo faʻauluulu e le Toafa o Chihuahuan, lea e tuʻufaʻatasia ma le Iunaite Setete. I le vao o Chihuahuan lava ia e 350 ituaiga cactus. O leisi toafa Mekisiko toafa o Sonora.
I luga atu, e tatau ona tatou faʻaopopoina saofaga i le eseesega o vaituloto, vaituloto motu, vaitafe, savannas ma isi natura avanoa, e faʻatumu ai le Mexico geographic megadiversity.
O le televave o le tau
I le taimi lava e tasi o soʻo se aso, atonu e i ai tagata Mekisiko e tunu i le vevela i se toafa i matu, fiafia i le tau o le tautotogo i se taulaga i le ogatotonu o Altiplano, pe tete i le malulu i Monte Real poʻo nofoaga maualuluga o se mauga kiona.
I lena lava aso, o se Mekisiko poʻo tagata tafafao mai fafo atonu na afu tele fiafia i luga o se SUV i se toafa matagaluega i Baja Kalefonia, ae o le isi o faaseʻe mafanafana i Coahuila ma le lona tolu o i se ofutaʻele i luga o se tasi o le mafanafana ma paradisaacal matafaga o le Riviera Maya poʻo le Riviera Nayarit.
O le mapusaga ma le sami o loʻo i ai se aafiaga taua i le faʻatulagaina o le tau Mekisiko, ma nofoaga lata ane, ae eseʻesega maualuga, ma eseʻesega o tau.
I le itu i matu o le atunuʻu, o loʻo i ai le toafa tele, o le tau e matua mago lava, vevela i le ao ma malu i le po.
Tele o le ogatotonu ma le ogatotonu sone sone o loʻo i ai le tau matutu, ma averesi faʻaletausaga vevela i le va o 22 ma 26 ° C.
I laufanua valevalenoa o le Fagaloa o Mekisiko ma le Pasefika, le Yucatan Peninsula, le Isthmus o Tehuantepec ma Chiapas, o le siosiomaga e susu ma loloto-susu.
Le aganuu megadiversity
Aganuu e le mafaitaulia eria; mai faʻatoʻaga i le atavali, ala i siva ma kuka; mai le faʻatoʻaga i alamanuia, ala i musika ma ākeoloki.
Mekisiko e matua eseʻese pe megadiverse i le tuʻufaʻatasi tu ma aga agaʻi i luma ma o le a le uma e faʻasino ia latou uma. Sei o tatou avea o se faʻataʻitaʻiga lua, siva ma gastronomy, uma mo le matagofie latou, ma mo lo latou fiafia i turisi.
E tele siva Mekisiko ma faʻaaliga eseese folkloric e aliaʻe mai i taimi muamua o le Hispanic, ae o isi na amataina pe faʻateleina e ala ile tuʻufaʻatasia o tu ma aga ma Europa ma isi aganuʻu.
O le Rito de los Voladores de Papantla, o le faʻaaliga masani lea e masani ona faʻatosina mai e tagata tafafao maimoa mai Mekisiko, e leʻi taitai lava ona suia talu mai taimi o le Columbian.
O le jarabe tapatío, o le siva lauiloa a tagata Mekisiko faʻavaomalo, na amata mai i taimi o le Mexico Revolution i lana faa-onapo nei, ae i ai amataga i le vaitaimi o pulega faʻakolone.
I Chiapas, Los Parachicos, o se faʻaaliga o le vaitaimi sui i le muaʻi Columbian reminiscences, avea ma autu autu o La Fiesta Grande de Chiapa de Corzo.
O le Son Huasteco ma lana Zapateado, faʻailoga o le Itumalo o Huasteca, e sili atu ona lata mai, talu ai na tulaʻi mai i le 19 seneturi ma malosiʻaga a le atunuʻu, Sipaniolo ma Aferika.
O nei siva uma e fesoʻotaʻi faʻafesoʻotaʻi i siufofoga faʻafiafiaina ma le tele o ituaiga o mea fai musika muamua-Hispanic ma faʻafiafiaina e le Sipaniolo ma isi aganuʻu mulimuli ane.
O Mekisiko o le ulu o tagata o Amerika i le faʻaalia ma le eseesega o ana faʻamatalaga masani.
Le gastronomic megadiversity
O ai e le fiafia i se Mekisiko sitaili kuki kuki? O le faiga o le kukaina o aano o manufasi, faʻaofiina i totonu o le ogaumu o loʻo lainaina i laupepa maguey ma faʻamafanafanaina i maʻa mumu mumu-vevela, e faʻatatau i taimi o le emepasa Aztec i luma o le kolone. O tagatanuʻu na feoaʻi ma tia ma manulele; o le mamoe poʻa na aumaia e le Sipaniolo.
I Yucatán, o le au Mayans o paionia i le fausiaina o sosi, aemaise lava i le habanero pepa, lea e matua lelei i le itulagi. O nei sosi na o ma 'aʻai' aʻai eseese, pei o venison, vao puaa, pheasant ma squirrel, faʻapea foi ma iʻa ma figota. O le lauiloa cochinita pibil na tatau ona faʻatali mo le Sipaniolo e faʻalauiloa le Iberian pig.
O le mole poblano, o le isi faailoga o le gastronomic Mekisiko, o se Aztec mea fou na le toe faʻatali mo aano o manufasi, talu mai le amataga o le sosi faigata na tuʻufaʻatasia ma le pipi poʻo le pipiʻi totonu.
O le lauiloa taco mafai ona tele faʻatumuina, anamua pe onapo nei, ae o le taua vaega o le muaʻi-Hispanic sana tortilla.
I laueleele matuitui o le itu i matu, sa aʻoaʻo ai le Rarámuri e 'ai soʻo se mea latou te maua mai le vao, e aofia ai ma puloua, aʻa, anufe, e oʻo lava i isumu
Talu ai nei ma le taulaga o le lautele Salad Salad, na faia i Tijuana i le 1920s ma le faʻatusa Margarita Cocktail, o le isi Baja Kalefonia mea fou mai le 1940s.
E le masalomia, o le megadiverse Mexican culinary art mafai ona matua faʻafiafiaina uma masani palate ma i latou o loʻo sailia tala fou gastronomic.
E faigata ona vaai faalemafaufau i se sili atu megadiverse atunuu nai lo Mekisiko!