Fray Antonio de Ciudad Real ma Le Sili o New Spain

Pin
Send
Share
Send

Fray Antonio de Ciudad Real na fanau i le 1551 i Castilla la Nueva ma i le 15 o ona tausaga na ia ulufale ai i le nofoaga o taupousa o San Francisco i Toledo.

Ina ua sau le "culturicida" Diego de Landa mo le taimi lona lua i New Spain o se epikopo o Yucatán, na ia aumaia se vaega o Franciscans ia latou na sau ai Antonio o se showgirl; na latou taunuu ia Oketopa 1573 i Campeche. O matou tagata taʻutaʻu i Yucatan, lea na ia aʻoaʻoina ai le gagana Maya ma faigofie.

Ia Setema 1584, na taunuu ai i Mekisiko le komesina aoao o Alonso Ponce de León, o le tagata asiasi o le itu malo o Franciscan. I totonu o le lima tausaga na i ai iinei, seia oʻo ia Iuni 1589, o lana failautusi o Ciudad Real ma na latou malaga mai Nayarit i Nicaragua, lea na matilatila ai le tele o a latou asiasiga i atumauga o Mekisiko. E tusa o le lima tausaga na ia tusia i le lona tolu o tagata le fia iloa ma aʻoaʻoina o le Tolutasi i le maoaʻe o New Spain; tusia i le 1590, e ui lava na le vaʻaia le malamalama lautele seʻi vagana 1872, i Madrid. I le 1603 na filifilia ai o ia i lana itumalo, ma maliu ai i Mérida ia Iulai 5, 1617.

Na tuua e Ciudad Real ia matou le tele o talafou. "I le laumua taupousa o Santa Clara 'o le quill mai le vae o se tasi o le sefulutasi afe taupou' o loʻo teuina. Ma e tusa ai ma relics, i le nofoaga masani o le Xochimilco "o loʻo i ai le paipa i luga o le tasi lima o le faʻamanuiaina Saint Sebastian; tuua Roma ma ni molimau moni aʻe ma tuʻu oe i totonu o le faitotoʻa o le falesa ”.

O le autu o le faigamalaga na faʻataunuuina. Ponce ma lana failautusi na asia le 166 tauaofiaga i le ono itumalo o Franciscan ma le valu Dominicans, lima Augustinians ma le tolu o le Jesuits. E ui lava o le mafuaʻaga o le malaga o nei asiasiga, o le tusi Ciudad Real o se tusi o talaaga moni e aoina taua anthropological, zoological, botanical ma isi faʻamatalaga o le sili ona eseese natura.

Mo se faʻataʻitaʻiga, e ono suʻesuʻeina e se tagata mai le amataga le 16 senituri, tausamiga ma siva a le Bajío, ua uma ona fefiloi, mai lenei galuega: "Na talia lelei o ia, o isi Initia na o atu foi i solofanua ma faatiga ia latou ona o le faia o ia pati. ; Sa i ai le tele o ramada ma le tele o felanulanuaʻi o manu felelei o loʻo tautau ia latou… isi o Initia ma le taʻaloga latou te taʻua o le del palo ”.

O loʻo iai foʻi i le tusi le tele o mea mo tagata suʻesuʻe muamua, aua o Antonio de Ciudad Real sa tautala tele. O nei faʻataʻitaʻiga na ou filifilia mai lana galuega e taua tele: "O latou ia e mulumuluina le fulufulu mamoe ma mea uma e leaga mo le sioki; Aumai maualuga tootoo; E leai se auala 'alo e aunoa ma le galue; Tino ma Ivi; A leai le e ana ia, e i ai le taufaitagituʻi; E toʻaitiiti e toesea e amiotonu; O ai e le foliga mai, fano; Tafao lauulu o isi tagata tautau; Fuʻa fofolaina faʻafanua; Alu ese mai a latou pusa; Faʻaali le tauʻau ma le fatafata; Sa i ai i latou i le sefulutolu o latou tausaga; Paʻu ua uma ona susu; Tuʻu atu ma ave; Mea na totoe i le va o laina; Sa taalo o ia i le ki lava e tasi; Tagi atu oʻu mata i fafo; Faʻalelei ma fai se tusi fou; Matua tutuli; I lona fatu sa ia manaʻo e faʻamasino isi; O le gaoi e manatu o mea uma e i ai i lona tulaga; Alu ese ma ia; Taofi; O le vaitafe na liliu ai le au faifaiva; ma Nofo filemu ”.

O le Zoological autu o le mea e fiafia i ai lenei fiailoa Franciscan: o pato i le vaituloto o le Vanu o Mekisiko "e tuliloa e Initia ma se uiga ese fiailoa, ma o lena latou te siomia le tele vaega o le aloalo lea latou te o ai e momoe ai i togavao ma vao. , ma upega na tuu i luga o fasilaau ua tuleia teisi maualuga, ma i le taeao ae leʻi ao, latou te faʻafefeina pato o loʻo momoe ai iina, ma a o latou o atu e lele na maua i latou ma maua o latou vae i totonu o upega ".

I le nofoaga lava lea e tasi "o lago tele e aveina i fafo i le ala a loi poʻo anufe, lea e faʻatau atu e Initia i maketi e fafaga ai manufelelei na fagotaina e Sipaniolo ma e o Initia foi i Mekisiko, ma latou maua nei lago [ …] Faatasi ai ma upega i vaega e le loloto le aloalo, lea latou te aveina ai foi nai fuamoa lago (ahuaucle), mai ai latou faia ai stews latou te 'aʻai ma sili ona suamalie ”.

O tafatafa o Autlán “o akarava oona ma lele lele ma isi laufanua palapala ma le tiga, na faʻatupu mai ai le Atua mo se vaifofo lelei, ma o loʻo taua ai le tele o loi, o loʻo latou feoaʻi, e omai i lea nuʻu mai lea taimi i lea taimi. Latou ulu atu i fale, ma aunoa ma le afaina ai se isi fale latou o aʻe luga o le taualuga ma mai ia i latou ma mai le lua latou lafo i lalo tagata oti, e fia akarava ma bugs latou ufiufi, ma a maeʻa lenei i le tasi fale latou o atu i le isi e faia le tutusa, ma mai iina i le isi ma isi ma o lea latou te faʻamamaina uma ".

O le eseese o faamatalaga o Ciudad Real faaauau pea: O luga o le Chapultepec mauga "o le faatagata ma foliga o Moctezuma ua vaneina ma vaneina." O le faʻi Dominican e taua tele aua na aumai mai le motu o Santo Domingo. O le vai vevela o le Peñón de los Baños, o loʻo i ai pea i aso nei, ua uma na faʻaogaina mo togafitiga. O le vaitafe o Acaponeta na sopoʻia i vaʻa ma gutu gaogao e pei o opeopea, pei o le Vaitafe o Balsas, i le setete o Guerrero.

Ciudad Real faʻamatala le faʻatafunaga o Uxmal ma Chichén Itzá; Na ia asia le vai vevela o le taulaga o Puebla ma lona tamaʻi mauga mu ua avea nei ma taulaga; faʻatonuina maʻa e faʻaogaina vailaʻau; Na faateʻia o ia i paopao ofe o le aloalo o Chapala, ma le tutoʻatasi o opeopea i le vai e ulu i le va o a latou ofe; na ia vaʻaia le "alualu" o San Cristóbal, o aso nei o Las Casas, lea na mou atu ai se vaitafe; e faʻamanatu mai ai ia i tatou o nisi auala e fua ai le mamao o le togi o le maʻa, o le fanafana, ma le fana. O le "taʻaloga o le laʻau" na matua faateʻia ai Hernán Cortés, i le mea na ia auina atu ai nisi tagata o le atunuʻu i Sepania na faʻataʻitaʻia, o loʻo faʻamatalaina auiliili mai e lenei tusitala.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Museo de la Guitarra Antonio de Torres (Mae 2024).