Le nofoaga masani o San Nicolás Tolentino i Actopan, Hidalgo

Pin
Send
Share
Send

O le faletalimalo muamua o Augustinian o San Nicolás de Tolentino de Actopan o le sili atu taua taua talafaasolopito i le setete o Hidalgo. E te iloa o ia?

Mai se ata tusiata ma ata o le vaʻaiga, le sa avea muamua ma nofoaga masani o San Nicolás de Tolentino O loʻo avea ma se tasi o faʻataʻitaʻiga silisili o le New Spain art o le 16th seneturi, lea na faalauiloaina ai ose Talafaʻasolopito ma Faʻaaliga Faʻamanatu o le Atunuʻu, e ala i le Faʻatonuga o Fepuari 2, 1933 na tuuina mai e le Malo o le Republic. O le faʻavae o le nofoaga o taupousa e amata mai le 1546, e ui na faʻauʻuina faʻauʻuina i le lua tausaga mulimuli ane, o le taʻutaʻua Fray Alonso de la Veracruz na avea ma itumalo o le faʻatonuga ma le taimi o le mataupu na faʻamanatuina e le nuʻu Ausetalia i le Aai o Mekisiko.

E tusa ai ma le saunoaga a George Kubler, o le fausiaina o le fale na faia i le va o le 1550 ma le 1570. O le tusitala o le au Aukusitino i New Spain, Fray Juan de Grijalva, na taua le taʻitaʻiga o le galuega ia Fray Andrés de Mata, o le fausiaina foi o le nofoaga o taupousa o Ixmiquilpan ( nofoaga na ia maliu ai i le 1574).

Tele mea na taumatemateina e uiga i le fausiaina o lenei falelotu, ae seʻi vagana ua faʻatusalia se isi mea, e tatau ona tatou avatua ia te ia le aoga o le mauaina o lenei sili maoaʻe fale, lea faʻafanua foliga o sitaili eseese e tuʻufaʻatasia ma le tasi eclecticism. O lea la, i le faʻamalamalamaga o Actopan o le faʻatasiga o le Gothic ma le Renaissance mafai ona talisapaia; i potu o lona malumalu, Gothic ribs ma le Romanesque afa-paelo; lona logo logo, ma lona faʻailoga Moorish tofo; o lona ufiufi, e tusa ai ma le tala a Toussaint, "o se Plateresque faʻapitoa"; O atavali maoaʻe o le Renaissance-style na teuteuina ai ona puipui, ma le falelotu matala faatasi ai ma lona fagaleagaina o le afa-paelo fagu o loʻo faʻaalia ai atavali ata o soʻoga faʻalelotu.

O Martín de Acevedo o seisi failotu, atonu e fesoʻotaʻi foʻi ma le talaʻaga fausiaina o le nofoaga o taupousa. Na muamua atu o ia i le 1600 ma o lona ata puʻeina o loʻo nofo ai i se tulaga iloga i lalo o le apefai autu, e sosoʻo ma effigies o Pedro lxcuincuitlapilco ma Juan lnica Atocpan, o ituaiga eseese o taulaga o lxcuincuitlapilco ma Actopan. Faʻavae i luga o le i ai o Fray Martín i lenei nofoaga, o le tusiata o Luis Mac Gregor na faʻaalia le ono avea o ia na faatonuina le puipui ma vault e valiina ma faia galuega ma suiga i le fanua.

Naʻo faʻamatalaga ma aso tuʻufua e iloa e uiga i le talaʻaga o le nofoaga o taupulega. Faʻalilolilo ia Novema 16, 1750, o lona muamua patele o le taʻitaʻi lotu Juan de la Barreda. I le faʻaogaina o le Tulafono o le Toe Fuataʻiga na afaina ai o ia i le faʻaleagaina ma le faʻaaoga eseese. O lona fanua laʻau lautele ma le atrium na vaevaeina i ni poloka tetele se fa ma faʻatau atu i tagata tauofo eseese mai le taulaga o Actopan i lena taimi; O se tulaga faʻapena na tamoe i le falelotu matala ina ua faʻamavaeina i le 1873 mai ia Mr. Carlos Mayorga e le faʻauluuluga o le Ofisa o Tupe a le setete o Hidalgo i le aofaiga o 369 peso.

Faʻatasi ai ma le faʻaaogaina eseese o nofoaga masani o nofoaga masani o le: fale faʻaleaganuʻu, falemaʻi, fale puipui ma aoga tulaga lua ma Normal Rural del Mexe ma ona fesoʻotaʻiga aoga ulufale. O lenei vaega mulimuli na nofoia ia Iuni 27, 1933, ina ua pasia le fale i lima o le Directorate o Colonial Monuments ma le Republic, o se faʻalapotopotoga e faʻatasi ma le meatotino o le a sau i lalo o le INAH i le 1939, le tausaga lea na faavaeina le Inisetiute. O taumafaiga muamua e faʻasao le fale e fesoʻotaʻi ma lenei taimi. I le va o le 1933 ma le 1934 na faʻamaopoopoina e le tusiata o Luis Mac Gregor faʻamau o le pito i luga ma aveʻese uma faʻaopoopoga ia na faʻaaoga e fetuunai ai avanoa i manaʻoga eseese o potu. O loʻo faʻaauau pea ma le aveʻesega ole mafiafia o le lime na ufiufi ai le ata vali, o se galuega na amataina ile 1927 ile sitepu e le tusiata o Roberto Montenegro. I le taimi nei e naʻo le malumalu o loʻo ufitia lava i atavali mai le amataga o lenei seneturi, ma e faʻatalitali ma le onosaʻi le toe maua mai o lona uluaʻi teuteuga.

Ina ua maeʻa le galuega a Mac Gregor, o le malumalu ma le nofoaga masani o le Actopan e leʻi i ai se tausiga, faʻasao ma le toe faʻaleleia e pei ona faia - mai ia Tesema 1992 e oʻo ia Aperila 1994 - e le INAH Hidalgo Center ma le National Coordination of Historical Monuments. I le va o le tasi fesoʻotaʻiga ma le isi - tusa ma le 50 tausaga - naʻo nai galuega faʻaleleia sa faʻatautaia i vaega faapitoa (seʻi vagana ai le toe mauaina o atavali o le falesa na tatalaina i le va o le 1977 ma le 1979), e aunoa ma le lagolago a se galuega malamalama mo le faʻasao ma le toefuataiga o ona ata tusiata ma ata.

E ui lava o fale na tumau mausali i lona fausaga - aunoa ma ni faʻafitauli ogaoga na lamatia ai lona faʻamaoni, o le le lava o le faʻaleleia na mafua ai le leaga tele na mafua ai ona foliga mai o le tuʻua atoa. Mo lenei mafuaʻaga, o galuega na fuafuaina e le INAH, na faʻatinoina i totonu o le 17 masina talu ai, na faʻamoemoe e tuʻufaʻatasia lona faʻavae mautu ma faia gaioiga e mafai ona fesoasoani e toe faʻafoʻi mai ai ma faʻatagaina le faʻasao o ana palasitika taua. O gaioiga na amata i le masina mulimuli o le 1992 ma le faʻatulagaina o le logo lagolago. I le masina o Fepuari o le tausaga na sosoʻo ai, na faʻalavelave ai potu o le falesa ma le falelotu matala, faʻatasi ai ma le aveʻesega ma le toe faʻaleleia o ona vaega e tolu o le ufiufi poʻo le entortados, faʻatasi ai ma le tuiina o taʻetaʻei vaʻaia i itu uma e lua. O se mea faapena na faia i luga o le taualuga o le nofoaga masani o taupulega. I le itu i sasaʻe ma sisifo, o faʻasologa ma laupapa na suia mo o latou nofoaafi. E faʻapena foi, o auala na faʻasaʻoina mo se sologa lelei o le timu. O puipui mafolafola o le olo logo, garitones, falesa matala, pa faataamilo ma fasimea o le nofoaga masani o taupulega na auai foi, faʻaiʻuina i le faʻaogaina o le vaega o le limu valivali. Faʻapena foi, o fola o fogafalelua uma o le fale na toe faʻaleleia atoa, ma tutusa faʻaiʻuga ia i latou o lo o viliina coves.

O le poletito o le umukuka na ufiufiina i lalo o papa eli ma na toe faʻafouina le alavai na mafua ai ona oʻo i le togalaʻau le vai timu mai se vaega o le potu malolo o le falesa ma le taualuga o le nofoaga masani o taupulega. O le faʻaaogaina o le vai timu i nofoaga matutu (e pei o le Actopan itulagi) o se mea moni manaʻomia, o lea na faia ai e le au Ausetalia se vai atoa mo le puʻeina ma le teuina o le suavai taua mo latou nofoaga faʻapitoa. I le iuga, o le vaʻaia o le togalaʻau na faʻaaloaloina i auala faataamilo, ma o le ogatotonu o le mea na fuafuaina e faʻatuina ai se faʻatoʻaga botani ma flora masani o le itulagi.

O le auiliiliga o galuega sa tele, ae o le a tatou taʻua le sili ona mataʻina mea: mai le faʻamaumauga maua e ala i se cove, o le quarry sitepu o le antechoir na toe see atu i lo latou nofoaga muamua; O le alalaupapa ma auala e uia ai le auala faʻataʻitaʻi na susunuina ai, faʻapea foʻi ma pa pupusa i totonu o lenei itu ma i latou o loʻo i le itu i saute o le faʻapaologa; Na suia le fale kulimi e taofi ai le tafe o le vai timu i luga o pa, taumafai e taofi le solo o fale ma taofi le faʻateleina o laumei ma laulaau. I leisi itu, sa faia galuega i le faʻasao o le 1,541 m2 o uluaʻi vali ata ma vali ata mai le 16th ma le 18 seneturi, maitauina faapitoa le vaʻai i potu e faʻasaoina ata o maualuga ata ata ma faʻavae autu: sacristy, mataupu fale, refectory , le potu loloto, le faitotoʻa o le au malaga, o le sitepu ma le falesa matala. O lenei galuega e aofia ai le tuʻufaʻatasia o fale vali lagolago, faʻamamaina ma le faʻamamaina o masini, faʻateʻaina o togafitiga muamua, ma le toe suia o fola ma mea faʻapipiʻi i uluaʻi potu ma mea teuteuina.

O le galuega na faʻatinoina na maua mai ai faʻamatalaga na maua ai nisi faʻamatalaga e uiga i le fausiaina o le nofoaga masani o le taupulega, faʻatagaina ai le laveaʻiina o ni isi elemeni ma avanoa. E na o le lua lava faʻataʻitaʻiga tatou te taʻua: o le muamua o le faia o coves mo le toe faʻaleleia o foloa, na maua ai se fola paʻepaʻe susunuina (foliga mai mai le 16th seneturi) i le fetaulaʻiga o ala o se tasi o le ambatory ma le antechoir. Lenei tuuina mai le taiala e toefuatai -i lo latou tulaga ma ma uluaʻi uiga - o le foloa o le tolu totonu vaʻaia o le pito i luga kelisi, mauaina sili sili atu malamalama masani ma le chromatic tuʻufaʻatasia o fola, puipui ma vaʻavaʻa. Lona lua o le faʻagasologa o le faʻamamaina o le umukuka puipui, lea na faʻaalia ai toega o atavali mural na fausia ai se vaega o le lautele tuaoi ma grotesque motifs, lea e mautinoa lava na tafe i itu uma e fa o lena eria.

O galuega i totonu o le nofoaga masani o le Actopan na faia i lalo o le taiala o le toefaʻavaeina faʻavae i luga o tulafono faʻatonutonu o loʻo i ai i lenei mataupu, ma mai faʻamaumauga ma faʻamatalaga faʻapitoa saunia e le maʻafaamanatu lava ia. O le taua ma le maeʻa galuega o le faʻasao o le meatotino sa gafa ma le tusiata fale ma le toe faʻaleleia o tagata faigaluega o le INAH Hidalgo Center, ma le vaʻavaʻaia faʻatonutonuina o le National Coordination o Faʻasolopito Faʻamanatu ma Toefuataiga o le Aganuʻu Tofi o le Inisetiute.

Tusa lava poʻo a mea na ausia i le faʻasao o le nofoaga tuai o Actopan, o le INAH na toe faʻaolaola se gaioiga na ia leʻi faia mo le tele o tausaga: o le toe faʻafoʻiina ma ana lava tagata faigaluega o faʻamanatuaga taua na taofia. O le agavaʻa ma le lautele lautele poto masani o lana 'au tusiata ma tagata toe faʻafoʻi mautinoa sili lelei taunuʻuga, ma o se faʻataʻitaʻiga, na o le tilotilo i le galuega na faia i le muamua faletalimalo o San Nicolás de Tolentino de Actopan, Hidalgo.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Ya conoces el exconvento de San Nicolás de Tolentino, en Actopan? (Setema 2024).