Talaʻaga o fale o le Aai o Mekisiko (vaega 1)

Pin
Send
Share
Send

O le Aai o Mekisiko, o le nofoaga autu o le faitau aofai o tagata o le atunuu, sa avea ma nofoaga na faataua i ai le malosi o le va o tagata ma lotu.

I taimi o le Hispanic taimi sa nofoia e Mexico aiga mai le tala faʻasolopito Aztlán, oe na nofoia le nofoaga faʻailoa mai e le valoʻaga anamua: o se maʻa o le ai ai le cactus ma luga aʻe o le aeto 'aina se gata. E tusa ai ma faʻamaumauga faʻasolopito, na maua e le Mekisiko lea nofoaga ma nofo ai iina e faʻaigoa ia Tenochtitlan; O nisi tagata atamamai na manatu e faapea o lena igoa e sau mai le igoa tauvalaau o le faifeʻau na taʻitaʻia i latou: Tenoch, e ui na maua ai foi le uiga "o le auala faaofuofu o le Atua o loo i ai Mexltli."

O le tausaga 1325 ina ua amata ona nofoia le motu, amata le fausiaina o se tamai nofoaga faʻapitoa sauniga lea, ma le alu i ai o taimi, maota, pulega fale ma auala na faʻaopoopoina e fesoʻotaʻi atu i le laueleele tele ma taulaga o Tepeyac, Tacuba, Iztapalapa ma Coyoacán. O le le masani ai o le tuputupu aʻe o le taulaga muamua-Hispanic na i ai se eseʻesega o le fausaga o le taulaga, faʻatasi ai ma le faigata o le chinampas na fausiaina i luga o le vaituloto o le vanu, o auala ua taua i luga ma alavai e faʻataʻamilomilo ai tuʻufaʻatasiga o vai ma fanua, faʻapea foʻi ma ala laupapa e faʻatonutonu ai le vai. I se faʻaopopoga i lenei, o le tamaoaiga ma agafesoʻotaʻi alualu i luma na atiina ae sili atu ma le 200 tausaga na lagonaina ma le malosi tele i le toeititi lava uma aganuu eria o le taimi. O lenei faatelevaveina o le atinaeina o le nuu moni na matua ofoofogia lava, ina ua taunuu atu le au Sipaniolo osofaia i le 1519, na latou maofa i le maoae taulaga ma agafesootai mafaufau na tuuina atu io latou luma.

Ina ua maeʻa ni osofaʻiga faʻamiliteli na faʻaiʻu i le tautoulu o le taulaga maoaʻe o le taulaga, na muaʻi nofoia tagata Sipaniolo i Coyoacán, lea na faʻamanuiaina ai e Kapeteni Hernán Cortés lana aufaigaluega i le vete na maua i Tenochtitlan, i le taimi lava e tasi o le poloketi o le faʻavaeina. o se laumua o le malo o New Spain, tofiaina le pulega ma fausiaina le muamua Aufono Fono. Na latou muaʻi mafaufau e faʻatuina i taulaga o Coyoacán, Tacuba ma Texcoco, e ui lava na filifili Cortés talu ai o Tenochtitlan na avea ma autu taua ma taua o le malosiʻaga o le atunuʻu, e tatau foʻi ona avea le nofoaga ma nofoaga o le malo o New Spain.

I le amataga o le 1522 na amata ai le faataatiaga o le taulaga Sipaniolo fou, o se kamupani na vaaia le fausiaina o Alonso García Bravo, o le na mauaina i le tuai Tenochtitlan, toefaaleleia auala ma le faauigaina o nofoaga mo fale ma le faaaogaina o tagata Sipaniolo i foliga vaaia, o lona faataamilo ua faʻapolopoloina mo le atunuʻu lautele. O lenei sa i ai tapulaʻa, i se auala lata mai, o le auala o Santísima i sasaʻe, o San Jerónimo poʻo San Miguel i saute, o Santa Isabel i sisifo ma le eria o Santo Domingo i matu, faasaoina le quadrants o le O se taulaga moni na tofia i ai igoa Kerisiano o San Juan, Santa María, San Sebastián ma San Pablo. Ina ua maeʻa lena, amata le fausiaina o fale, amata mai i "shipyards", o se 'olo na faʻatagaina le Sipaniolo e puipuia i latou lava mai le ono faʻatupuina o le atunuʻu. O lenei olo na fausia i le va o le 1522 ma le 1524, i le nofoaga o le a fausia ai le Falemai de San Lázaro. O le faitau aofai fou na tumau pea le igoa o Tenochtitlan mo sina taimi, e ui lava na mimilo e le igoa o le Temixtitan. O fale na faʻatumuina i le amataga o le Kolone o le isi fale vaʻa, faʻatapulaʻaina e auala o Tacuba, San José el Real, Empedradillo ma Plateros, fale o le taulaga, le fale fasi manu, falepuipui, faleoloa mo tagata faʻatau oloa ma le plaza. le mea na faʻatoto ai le faʻatautau ma le mea e faʻamama ai mea. Faʻafetai i le televave atinae o le nofoia, i le 1548 na faʻatagaina ai lona ofutau ma lima ma le igoa o le "sili ona tamalii, faʻaaloalo ma faʻamaoni aʻai".

I le faaiuga o le seneturi lona 16, o le incipient laumua o New Sepania na i ai 35 taua fale, o na toaitiiti na faasaoina ona o suiga ma toe fausiaina na latou mafatia ai. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le 1524 o le malumalu ma nofoaga o taupulega a San Francisco, o se tasi o fale tuai; o le nofoaga o taupousa na vaeluaina i taimi mulimuli ane ma na suia le malumalu i le seneturi lona 18 ma faaopoopoina ai le churrigueresque façade. E i ai foi le aʻoga San Idelfonso, faʻavaeina i le 1588 ma toe fausia e Patele Cristóbal de Escobar y Llamas i le muamua afa o le seneturi lona 18, ma faapaologa paia o le incipient Churrigueresque style. O le tasi o nei fale o le malumalu o Santo Domingo ma le nofoaga o taupousa, o le muamua o le Dominican order i le atunuu; ua iloa na faapaiaina le malumalu i le 1590 ma o le uluai nofoaga o taupulega na suia e le isi tasi fausia i le 1736 i le Baroque style, e ui lava o le taupulega ua le toe i ai. I le itu i sasaʻe o le malumalu, na fausia ai le Maota o le Inquisitea, o se galuega mai le 1736 na suia ai le fale faʻamasino ua maeʻa ona iai. o le fale laʻau na fausia e le tufuga tusi fale o Pedro de Arrieta i le sobaro baroque style. O loʻo iai nei le Fale Mataʻaga o Mekisiko Faʻafomai.

O le Royal ma Pontifical University of Mexico, o le ulumatua i Amerika, i le aso ua mou ese atu, na faavaeina i le 1551 ma o lona fale na fausia e Kapeteni Melchor Dávila. Faʻapipiʻi iai le Maota o le Akiepikopō, faʻavaeina i le 1554 ma faʻafouina i le 1747. O loʻo iai foʻi le falemaʻi ma le falesa o Iesu, na faʻavaeina i le 1524 ma o se tasi o nai fale na faʻasao faʻapitoa lona amataga tulaga. O le 'upega tafaʻilagi o loʻo latou i ai na faʻailoa mai e le au tusi tala faʻasolopito o le nofoaga na feiloaʻi ai Hernán Cortés ma Moctezuma II ina ua taunuʻu le tagata muamua i le taulaga. O totonu o le falemaʻi na teu ai toega o Hernán Cortés mo le tele o tausaga.

O le isi seti o falemaʻi ma malumalu o San Juan de Dios, na faʻatuina i le 1582 ma toe fesuiaʻi i le senituri lona 17 ma le faitotoʻa o le faitotoʻa o le malumalu i le ituaiga Baroque. O le Metropolitan Cathedral o se tasi o fale taʻutaʻua i le taulaga. O lona fausiaina na amata i le 1573 mai se galuega faatino e le tusiata Claudio de Arciniega, ma na faaiuina toeitiiti 300 tausaga mulimuli ane ma le fesoasoani a alii e pei o José Damián Ortiz de Castro ma Manuel Tolsá. O le sili ensemble sau e tuʻufaʻatasia i lona malosiaga fausaga eseʻese sitaili na o mai mai le baroque i le neoclassical, pasi i totonu o le Herrerian.

Ae paga lea, o le tele o lologa na faʻatamaʻia le taulaga i lena taimi na mafua ai le faʻaleagaina o se vaega tele o fale mai le 16th ma le amataga o le 17 seneturi; Peitai, o le tuai Tenochtitlan, ma toe faʻafouina taumafaiga, o le a fausia ai fale tetele i tausaga mulimuli ane.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Richard Parker - Baby Why (Mae 2024).