Malumalu ma potu o Querétaro

Pin
Send
Share
Send

O malumalu ma maota o Querétaro, na faavaeina ina ia faamalosia ai le agaga oi latou na taulamua i le galuega faaevagelia i totonu o le itulagi, ma aumai ai le tala i le matagofie o aso ua tuanaʻi. Faʻamasani ia latou!

Savalivali solo i auala o le taulaga o Querétaro o le auala sili lea e latalata ai i le agaga o lenei kolone. I le va o sikuea ma togalaʻau o loʻo faʻatutuina ai maota tetele na tuufaasolo mai i le tofi, o le auala e taitai atu ai i tatou i tulimanu e le mailoa ma patio nana, o loʻo faʻaalia mai ai ia matou le Querétaro moni.

I le vaitaimi o le sefulu tausaga muamua o le vaitaimi o pulega faakolone, o Querétaro o se tasi o taulaga sili ona taua ma taua i totonu o New Spain, talu ai na faailogaina le tapulaʻa o le mea na latou taʻua o le lalolagi malamalama: mo le au faifaatoʻaga, i le itu i matu sa na o le amio le taupulea, ma mo Na latou manatu e alagatatau i nofoaga ia ona maua ni malumalu ma ni potopotoga e faʻamalosia ai le agaga o tagata lotu ma lotu. Franciscans, Discalced Carmelites, Jesuits ma Dominicans e leʻi faʻatali ma taunuʻu i Querétaro e amata le faʻatoʻilaloina faʻaleagaga o le itulagi, lauiloa i le igoa o Inside Earth. O le tele o le tele o malumalusa ma potopoto e faʻataʻamilo ai le taulaga aso mai lena taimi ma e oʻo mai lava i aso nei taʻu mai ia i tatou e uiga i le matagofie o ona tuanaʻi.

O Querétaro sa masani lava ona avea o se nofoaga faʻatulagaina ona o le mamao e vavaeʻeseina ai mai Mexico City. I taimi o taua o le Toe Fuataʻiga ma le Faalavelave a Falani, o le vaaiga o taua faifai pea i le va o le au saolotoga ma le au faasaoloto, na pagatia ai i taunuuga leaga. I le taimi lena tele maʻa taua na leiloa, faʻapea foi ma oa taua o faatufugaga taua; tele malumalu na talepe ma faʻatafeaina o latou faʻavae, ae o ona fatafaitaulaga faʻapitoa o fafie laupapa na lafoina i le afi. Ua i ai i le vaitaimi o Porfirian, o le tele o malumalu na toe faʻaleleia, taumafai e faʻaaloalo i totonu totonu o le vaitau fou; E faʻapena foi, sikuea, togalaʻau, maketi ma fale fou na fausia e sui tulaga i faʻatafunaga o malumalu ma faʻapotopotoga.

E ui o le setete na toe avea foi ma vaaiga o taua tetele i le taimi o le Fouvalega, o ona fale ma maafaamanatu e leʻi pagatia i le tele o le faʻaleagaina e pei o le seneturi talu ai, faʻafetai i lea, aso nei, e mafai lava ona tatou fiafia i lo latou matagofie.

Ina ia faʻafetaia Querétaro e tatau ona e iloaina, ma mo lena mea sili ona lelei o le amata i le Plaza de Armas, le amataga ma le fonotaga nofoaga o le eseese auala savali. O ala vaʻaia nei, e naʻo tagata savali lava e mafai ona ofi iai, e aofia ai le pito matua ma sili ona pele o le taulaga ma tuʻuina atu ai i le ogatotonu se uiga tulaga ese ma eseʻese. O auala ma tulimanu o loʻo ola ai le talaʻaga o le taulaga ma iai igoa faʻaosofia pei o "Calle de Bimbo" ona o le tele o tui sa i ai, poʻo "El Callejón del Ciego", na toe faʻaleleia ma liliu i nofoaga tumu i le malamalama ma lanu

Tuʻua le ala savali 5 de Mayo ona tatou taunuʻu i ai Zenea Faatoaga, o se avanoa matagofie ma lanumeamata o loʻo avea ma faʻavae mo le malumalu ma le nofoaga masani o San Francisco. O le fausiaina o lenei fale mataʻina na amata mai i le 1548, e ui lava o le fale muamua, ma lona tino lelei ma foliga faigofie, na faʻaumatia i le ogatotonu o le lona 17 senituri. O le taupulega nei o le galuega a le tusiata Sebastián Bajas Delgado ma sa faia i le va o 1660 ma 1698. Na maeʻa le malumalu i le amataga o le 18th seneturi. O le faʻafoliga o le malumalu ua faʻapaleina e le uati, i lalo o le mea e mafai ona vaʻaia ai se mapusaga piniki o le Aposetolo Santiago, o se ata e faʻasino i le vaʻaia o le aposetolo ma le faʻavaeina o le 'aʻai. O le malumalu, na faʻatumauina e le tolu tolu 'olo ma se maʻa na ufitia i Talavera tile, avea ma falesa mo seneturi e lua, ma o le taimi lea na faia ai ona neoclassical fatafaʻilagi, na matua eseʻesega ma le tele o le lolovaia o isi ekalesia.

O le fale mataʻutia na fausia e le malumalu ma le nofoaga o taupousa e ala i le malumalu ma le nofoaga o taupousa na le mafai ona sao mai ai le galuega o le Toe Fuataʻiga, talu ai i aso o le kovana saoloto Benito Zenea na leiloa ai lona atrium ma ana falesa, na faaliliuina i le Plaza de la Constitución ma le togalaau o loʻo iai nei. Senea O le nofoaga sili ona lelei i aso nei o le ofisa autu o le Falemataaga Faʻaitumalo o Querétaro, lea o loʻo i ai se tasi o sili ona taʻutaʻua viceregal art gallery i totonu o le atunuʻu, faʻapea foʻi ma potu faʻaaliga eseese faʻapitoa mo le talafaʻasolopito o Mekisiko.

I luma o le malumalu o San Francisco, o se tasi o alatoto sili ona taua o le taulaga o le Madero Street, lea o loʻo i ai nisi o falesa ma maota lauiloa o Querétaro. I le tulimanu ma le Guerrero Street, le Malumalu ma nofoaga masani o Santa Clara. O le Royal Convent o Santa Clara de Jesús na faavaeina i le 1606, ina ua faʻatagaina e le sui pule o Don Juan de Mendoza le faʻatagaga ia Don Diego de Tapia e fausia le faila o lotu Franciscan, ina ia mafai ai ona faʻatutu lona afafine, o se tamaitai matua. O le fausiaina na amataina i se taimi puʻupuʻu ma maeʻa i le 1633. I le taimi o le Kolone o se tasi o sili ona tele ma sili taua potu faʻamanatu i New Spain, ae o aso nei ua naʻo le falesa ma sina tamaʻi faʻaopoopoga o totoe, talu ai o le tele o vaega na faʻaleagaina i le taimi o le Toefuataiga Taua. Ina ua amata le Taua o le Tutoʻatasi, sa fai Doña Josefa Ortiz de Domínguez o se falepuipui. I totonu o le malumalu e mafai ai ona e vaʻai atu i ona fatafaʻata matagofie na vaneina, o le aufaipese, mai le mea na auai ai tamaʻitaʻi lotu i sauniga, vavaeʻese mai isi vaega na totoe e le pa, ma faitotoʻa uʻamea maoaʻe o le pulelaa ma le fale tele.

I le tulimanu o Melchor Ocampo ma Madero o le malumalu ma sa avea muamua ma taupulega a San Felipe Neri. O le fausiaina o le San Felipe tulafale na amata i le 1786 ma na maeʻa i le 1805. O le tausaga lava lena na mauaina ai le faʻamanuiaga o Don Miguel Hidalgo y Costilla, o le na faʻatautaia le sauniga muamua. I le 1921 na faalauiloa ai le falesa e Pope Benedict XV. O le malumalu e fausiaina i maʻa laiti ma o ona fatafaitaulaga e faia i le vilimaa. O le façade o se faʻataʻitaʻiga lelei o le suiga i le va o Baroque ma Neoclassical. O lona faʻapaologa e taʻua o se tasi o galuega mulimuli a le taulaga ma i totonu e mafai ona e faamemelo ai i elemene eseese o teuteuga, e pei o ulutala o pou ma pine auro. Mo lona vaega, o le tumutumu o le malumalu e sober ma austere, o lona uiga, neoclassical atoa. O le nofoaga masani o le taupulega o loʻo i ai nei le Matagaluega o Atinaʻe i Taulaga ma Galuega Lautele, ua lauiloa i le igoa o le "Palacio de Conín", e manatua ai le na faavaeina le taulaga.

Lua poloka mai le falesa tele, i le tulimanu o Ezequiel Montes ma General Arteaga, o le malumalu o loʻo tu ma o le nofoaga o taupulega a Santa Rosa de Viterbo. O le malumalu o loʻo faʻaalia ai le maualuga silisili na ausia e le Baroque i Querétaro, lea e faʻaalia uma i fafo ma totonu. I luga o le faʻapaologa e mafai ona tatou vaʻaia ai le masaga faitotoʻa uiga o nunneries, ma le felelei pulou ma faʻamau, e na o le teuteuina gaioiga. I totonu, o le pulelaa teuteuina i nifo elefane, tina-of-penina, laumei ma siliva, o le okeni ma le Nave matagofie na vaneina i laupapa tu mai fafo. I totonu o le sacristy o loʻo i ai se tasi o ata lauiloa o ata o New Spain, o le ata o Sister Ana María de San Francisco y Neve, na faʻailoa i le matai o José Páez.

Na amata le maota o taupousa i le 1670, ina ua fausia e se ulugaliʻi Katoliko ni sela faʻamaulalo i le latou togalaʻau, ina ia mafai ai e le la fanau teine ​​e toʻatolu ona amata faʻatautaia o latou olaga faʻaleagaga. Mulimuli ane, na faatonuina e Don Juan Caballero y Ocio le fausiaina o nisi sela ma se falesa. Na tuʻuina atu le ola o teineiti i aʻoaʻoga ma i le 1727 na faʻaigoa ai ia Real Colegio de Santa Rosa de Viterbo. I le 1867 na tapunia ai le taupulega ma na faʻaaogaina o se falemaʻi seʻia oʻo mai i le 1963. O le aso ua toe foʻi mai e avea ma nofoaga faʻaleaʻoaʻoga ma o tama na toe faʻatumuina ona auala ma potu aʻoga.

I le tulimanu o Allende ma Pino Suárez o le malumalu ma le nofoaga masani o San Agustín. O le fausiaina o le malumalu na faʻatatauina ia Don Ignacio Mariano de las Casas ma amata i le 1731. I luga o le faatanoa vai kerasimeri, o le ata o le Keriso na faʻasatauroina na faʻataʻamilomiloina e vine ma pule i luga o le faʻafasimea na tu matilatila, o fale ia o ata o Sagato Iosefa, le Virgen de los Dolores, Santa Mónica, Santa Rita, San Francisco ma San Agustín. O lona dome o se tasi o sili ona matagofie o Mekisiko Baroque, ma i totonu e mafai ai ona e faamemelo i le ola-tele agelu; e leʻi uma le 'olo o le malumalu.

O le nofoaga masani na nofoia e le au failotu mai le 1743, e ui lava na faaauau pea le galuega i le afa lona lua o le seneturi lona 18. O le teuina o fale o taupousa o se tasi o galuega maoaʻe o le faʻatonuga Aukuso i Amerika ma o se tasi o faʻataʻitaʻiga sili ona ofoofogia a le Baroque i le lalolagi. O lona taʻutaʻua e mafua mai i le ofoofogia teuteuina o faʻaputuga ma koluma e le amanaʻia le lotoā i totonu. O numera maa uiga ese e aliaʻe mai i koluma, e foliga mai o loʻo vaʻaia tagata asiasi. O ata i luga o le foloa o loʻo i ai ni foliga mataʻutia, e ui lava i mea uma, e mafai ona faʻatosina mai ma faʻafiafiaina i tatou, ae o ata i luga o le tulaga maualuga e tutusa uma ma a latou taga e sili atu ona toʻafilemu. I luga o faʻapaologa o loʻo i ai le tele o mea fesoʻotaʻi o loʻo avea ma filifili e taofia ai nei meaola.

O le faletalimalo muamua o San Agustín na talimalo i le matagofie o le Museum of Art of Querétaro talu mai le 1988. E i ai se faʻaputuga tumau e aofia ai Europa ma Mekisiko galuega mai le sefulu ma le fa seneturi, faʻapea foi ma se tulaga ese faʻatasiga o New Sipaniolo atavali, tele faʻalelotu.

O sina mamao mai le taulaga tutotonu o loʻo tu ai le nofoaga masani muamua na fausia i Querétaro, le malumalu ma nofoaga o Santa Cruz de los Milagros. Ina ia talanoa e uiga i lenei vaega, oe tatau ona faʻatofuina oe lava i le talaʻaga o le faʻavaeina o Querétaro. Fai mai le tala, o le 1531, o Fernando de Tapia, o lona igoa Otomí o Conín, na taʻitaʻia ana 'au e tau ma le' autau a Chichimeca i luga o le mauga o Sangremal. I le ogatotonu o le taua mataʻutia, na maitauina ai e le tasi ma le isi se malamalama pupula na latou tosina mai ai: i le ogatotonu o le fale ma tautau i le ea se satauro paʻepaʻe ma le mumu na aliaʻe mai, ma i tafatafa o lea na tietie ai le aposetolo Santiago i luga o se solofanua paʻepaʻe. . O nei foliga ofoofogia na iʻu ai le taua ma ua pulea e Fernando de Tapia le itulagi. Na tuʻuina mai e le au Chichimecas ma talosagaina se satauro e tuu i luga o le mauga o Sangremal o se faailoga o le vavega na tupu iina. O le tausaga lava lea na fausia ai se tamaʻi falelotu i le Koluse Paʻia ma i le ogatotonu o le senituri lona 17 na fausia ai le falesa ma le nofoaga o taupousa.

O le malumalu ua maeʻa toe faʻaleleia ma o lona autu faʻatosinaina nofo i totonu, lea o loʻo i ai se maʻa vaneina faʻatusa o le Koluse Paia na aliali mai i le lagi ia Iulai 25, 1531. E mafai foi ona e vaʻaia i matagofie auro pinoti papaʻe fasi E amata mai le Baroque i le Neoclassical style.

O le nofoaga o taupulega a Santa Cruz o se tasi o fale Queretaro na vaʻaia le tele o talafaʻasolopito o ui atu i ona auala savali. Talu mai le 1683 sa fai ma ofisa tutotonu o le Kolisi o Faifeʻau o Propaganda Fide, o se tasi o kolisi taua mo faievagelia i Amerika. O se tasi na faʻauʻuina i lenei kolisi o Fray Junípero Serra, o le sa avea ma peresitene o misiona, na ia tuʻuina atu o ia lava i le suʻesuʻeina o tulaga ola o le pames e faʻaitiitia ai mafatiaga ma le tuʻulafoaʻi na latou nonofo ai.

Ina ua amata le gaioiga a le Tutoʻatasi, o le nofoaga o taupousa o le falepuipui o le pulenuu o Querétaro, Don Miguel Domínguez, ma i ni nai tausaga mulimuli ane na aveina e Iturbide ina ia mafai ai ona pulea Querétaro mai le maupuepue. Ua alu le taimi ma ua taunuʻu Farani.

O Maximilian o Habsburg na faʻaaogaina le nofoaga o taupousa e avea ma ona ofisa autu ma mulimuli ane ai o lona falepuipui muamua lea.

O aso nei e mafai ona e asia nisi o vaega o le nofoaga o taupousa: o le umukuka tuai ma lona manaia masani faʻaletonu, o le potu 'ai - na taʻua muamua o le refectory -, faʻapea foʻi ma le sela na nofoia e Maximiliano; O nisi atavali mai le senituri lona sefulu fitu ma le sefulu valu o loʻo teuina foʻi, ma le togalaʻau tutotonu, e tupu aʻe ai se laʻau taʻutaʻua o ona vao tuitui e pei o se koluse Latina.

Querétaro, i se faapuupuuga, o se 'aʻai mataʻina lea e palu faʻatasi ai ata, talatuʻu ma agaifanua i soʻo se taimi. O ona malumalu ma faʻaputu taimi taua ma teu i tua o latou faitotoʻa mea lilo a tagata taʻutaʻua na fausiaina le talafaʻasolopito o Mekisiko.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Post Malone - Goodbyes ft. Young Thug Rated PG (Mae 2024).