Faʻamanatuga faʻasolopito I

Pin
Send
Share
Send

Saili nisi o faʻamanatu faʻasolopito o le setete o Oaxaca.

CALPULALPAN DE MENDEZ Malumalu o San Mateo. Fale maeʻa i le faaiuga o le seneturi lona 17. O le façade e teuteuina i ni faʻafa lua, lea e tuʻufaʻatasia ai le faʻaupuga a le baroque ma le classicist. O lenei malumalu e iloga i le avea ma se tasi o nai toʻaititi o loʻo faʻasao lava le taualuga laupapa e ufiufi i tile, faʻapena foi mo le aoina o fatafaʻilagi o ituaiga ma autu o loʻo tu ai totonu.

Aai o OAXACA Auala o Xochicalco. Na fausia i le amataga o le seneturi lona 18, na avatua vai i le taulaga o Oaxaca mai le taulaga lata ane o San Felipe.

Maota o Cortés. O se 18st seneturi fausiaina o le Pinelo mayorazgo. O loʻo iai maʻa matagofie maa i luga ole faʻapaologa ma lona tulaga lautele e masani ai ole itulagi ile Kolone. I totonu o loʻo teuina ai sitaili o atavali valivali ma ua iai nei le Fale Mataʻaga o Faʻaonapo.

Maota o Juarez. O le mea moni lava o le fale o Father Antonio Salanueva, o le na faʻafeiloaʻia Benito Juárez ao avea ma se tamaititi, ina ua taunuʻu mai i le taulaga mai Guelatao. Lea fale o se fale mataaga ma mea e fesoʻotaʻi ma le Benemérito.

Falesa o le Manatu o le Tatou Fafine. O lenei fale o, i le taimi e tasi o se tasi o sili ona taua i le itulagi, o se tuʻufaʻatasia o le tala faʻasolopito ma uiga masani o le fausaga o Oaxaca. O le fausiaina o lenei uluai ekalesia o nisi taua i le eria na amata i le 1535 ma na maeʻa i le 1555, ma le faamoemoe o le avea ma nofoa o le Puleaga o Antequera. Peitai, pei o le tele o isi fale, na faʻatamaʻia e mafuiʻe ma faʻamalosia lona toe fausiaina.

O le tasi ua maitauina nei o le lona tolu, amata i le 1702 ma faʻapaʻiaina i le 1733. O loʻo faʻaalia mai ai le tele o vaega e manaʻomia i se seismic sone, lea e fesoʻotaʻi iai foi le leai o ni fale maualuluga ma ni fale tetele. O le mea lea, o le sili mataʻina elemene o le façade, teuteuina ma matagofie matagofie faʻatagata fesoasoani o loʻo fai ma sui o le Manatu o le Taupou faʻapaleina e le Tolutasi Paia. I totonu, na te teuina le tele o oa, faʻatasi ai ma ia: o le fatafaitaulaga autu, o fale faʻafiafia a le aufaipese, o le tubular okeni, o atavali mai le 18th seneturi ma ata ma relics o loʻo i totonu o le sefulufa itu falelotu.

Le Carmen Alto. O le fausiaina o le falesa ma le nofoaga o taupousa na amata mai i le tausaga e 1669 e le au Carmelites i le nofoaga na nofoia e le laufanua o Santa Cruz, ma na faamaeʻaina i le lata i le 1751. O le tulaga o le faleoloa, i luga o se ofu maʻa malo, na mafai ai ona tetee O mafuiʻe faifai pea na alualu i luma, e ui lava na matua faaleagaina i le vaitaimi o le 19 seneturi, ina ua faatuina iinei se falepuipui ma se fale puipui. O lona faʻataʻitaʻiga, i se faiga faʻatau, e faʻataʻitaʻi i le Malumalu o Carmen i le Aai o Mekisiko.

Ex-Convent o Santa Catalina de Siena. O le muamua o monaseri monotaga o le taulaga o Oaxaca ma faʻapea foi ma teine ​​Dominican i New Spain. Na faʻavae ia Fepuari 12, 1576 ma toe fesuiaʻi i senituri mulimuli ane, e faʻavae i taimi uma ile uluaʻi fuafuaga. Ina ua maeʻa le faʻaupuga a le au taupulega, na ia mauaina ni faʻaaoga eseese na matua suia ai lava; Ua iai nei se faletalimalo, peitaʻi e mafai lava ona maitauina lona matagofie matagofie.

O le alofa mutimutivale. Faʻavae faʻavaeina e Mercedarian friars ma le faʻamoemoe o le i ai o se fale i le va o Mexico City ma le itumalo o Kuatemala. O le muamua malumalu, na tatalaina i le 1601, na matua afaina i mafuie; o le tasi lea ua mafai nei ona vaʻaia na fausia i le ogatotonu o le 18th seneturi. O le taupulega ua toetoe lava a mou atu. I luga o le façade o le malumalu, o foliga mai o le Taupou o le Alofa Mutimutivale tu i fafo i le ogatotonu niche ma San Pedro de Nolasco, i le pito i luga tasi. I totonu o le fale, o se fiafiaga manaia e faʻasaoina e tauia mo le leai o ni fasi laupapa.

Toto o Keriso. Faigofie ma sologa lelei fausiaina, faʻapaʻiaina i le 1689. O le facade faʻaalia ai se faʻatagata o le agelu sili Uriel; I totonu, o loʻo teuina ai le Tolutasi Paia e vaneina i laupapa mai le seneturi lona 18, ma se tapoleni mai le vaitaimi e tasi.

San Agustin. Augustinian faʻavae na foliga mai na amata fausia i le 16th seneturi, e ui lava o le taupulega na maeʻa i le 18th. O le faʻafitauli na aʻafia i mafuiʻe ma toe fausia a itiiti mai tasi. O le vaaiga filemu o le malumalu o loo i le faiga a Baroque ma e tu matilatila atu mo le ofoofogia o le toomaga tutotonu lea e fai ma sui o Saint Augustine o le tama o le Ekalesia, lea na ia uuina i le lima e tasi. O le vaega taua o le fatafaitaulaga, na faapaiaina i le paia lava lea e tasi, e faasaoina ai le tele o tuʻufaʻatasia o le faʻataunuʻuina o le Taupou e le Tolutasi Paia.

San Francisco ma le Falesa o le Tolu Poloaiga. Latou te tu matilatila i totonu o nai fale na fausia e Franciscans, i se itulagi o lana faievagelia o le galuega muamua a le Dominicans. O lona fausiaina na amata i le faaiuga o le seneturi lona 17 ma na maeʻa i le ogatotonu o le 18th, ae o le faafoliga o le autu malumalu, i le Churrigueresque sitaili, e tulaga ese i Oaxaca; o le falelotu e tu matilatila ona o lona soʻa, na teuteuina i faʻatagata o le au paia na fausia e pailate. I totonu o le fale tusi o loʻo iai le faʻaputuga o atavali mai le senituri lona 17 ma le 18.

Malumalu o le Kamupani. Faʻavaeina e Jesuits i le 16th senituri, e leai se mea o totoe o le amataga faʻavaeina, aua na matua ogaoga ma faifai pea aʻafia i mafuiʻe pei o isi isi i le Oaxaca itulagi, faʻamalosia faifai pea toe fausiaina. O le lapopoʻa ma le tele o ona lagolago, faʻatuina i nisi o toe lipeaina na faʻatonuina ai, o se faʻailoga manino o le mafuaʻaga o le aloese mai nisi faʻaleagaina o le fausaga e seismic gaioiga. O totonu o loʻo teuina ai se fata auro matagofie.

Malumalu o San Felipe Neri. Faʻatuina Filipaina, fausiaina amata i le 1733 ma e 1770 ona faʻataʻitaʻi na maeʻa; na faʻaauau pea galuega seia oʻo i le 19 seneturi. Manatu taua: o lona autu faitotoʻa, o se faʻataʻitaʻiga sili ona lelei o le 18th seneturi Baroque, lea o loʻo faʻaalia ai le ata o San Felipe Neri, lona tulaga maualuga maualuga fata faitaulaga ma le art nouveau ata na teuteuina totonu totonu puipui.

Malumalu o Santa María del Marquesado. Muamua o se 'aʻai vavaeʻese mai le' aʻai, i lenei nofoaga sa i ai le 16 seneturi malumalu; o le tasi tatou vaʻaia nei atonu na fausia i le 17th seneturi. O le faʻavae na faʻatautaia e Dominicans ma faʻalagolago i le nofoaga o taupulega a San Pablo.

O le tuʻufaʻatasia o le fale e faʻamoemoe e faʻaititia le mafuiʻe; E ui i lea, o 'olo na faʻaalia nei na toe faʻaleleia, aua o isi muamua na solo i lalo talu ai mafuiʻe o 1928 ma 1931.

Malumalu o le Tuulafoga. O lona fausiaina na amata i le 1682 ma taunuʻu lona faʻamaeʻaina i le faʻaiuga o le seneturi. O le faʻataʻitaʻiga autu, o le faʻataʻitaʻiga sili ona lelei o le vaneina o maʻa i le taulaga o Oaxaca, o loʻo taua ai ni faʻatagata na fausiaina e pailate o ituaiga eseese, ma ua avea ai ma ituaiga o aotelega o le viceregal art; o le inset luga o le faitotoʻa faʻaali le Taupou i lalo o le satauro.

O totonu o le malumalu e faʻasaoina ai neoclassical altagpiece, atavali o papalagi a Europa ma mai le seneturi lona 18, faʻapea foʻi ma se ata o le Virgen de la Soledad i luga o le fatafaitaulaga autu.

E tusa ai ma tala, o le faʻatagata na aveina atu i Guatemala na filifili e nofo i luma o se tamaʻi laufanua faʻapitoa mo San Sebastián, e tau atu i le faʻavaeina o lenei malumalu.

Malumalu ma Ex-Convent o Santo Domingo. O le muamua ma sili ona taua faʻatuina o le Dominicans i Oaxaca. O le tele na fausia i le va o le 1550 ma le 1600 ma fai ma sui, e aunoa ma se masalosalo, o se tasi o sili ona talafeagai faʻataʻitaʻiga ma atisi ausia i New Spain. O le malumalu na tatalaina e tapuaʻi i le 1608. O loʻo tu matilatila ona matagofie ona teuteuga i totonu, o se tasi o faʻataʻitaʻiga taua a le Mexico Baroque, fausia mafuli i le polychrome ma teuteuina vali. Faatasi ai ma le tele o totonu oa o le malumalu, latou te matilatila mai; o le gafa gafa o Santo Domingo Guzmán (faavaeina le faʻatonuga) i le potu o le sotacoro ma le simaina o le vanimonimo, lea e faʻatasi ma atavali ma laufanua o le feagaiga tuai ma soifuaga o Keriso ma le Taupou. I le 1612 o se fatafaʻavae sili matagofie na faia e le tusiata o Andrés de la Concha na tuʻuina; paga lea na matua faaleagaina lava e le militeli i le seneturi lona 19. O le tasi na maitauina, faʻapea foi ma gaosiga sili ona lelei, na suia i le ogatotonu o lenei seneturi. O le nofoaga o taupousa sa fetuunai e tuu ai le Falemataaga i Itulagi o Oaxaca.

Malumalu o COIXTLAHUACA ma Ex-Convent o San Juan Bautista. O lenei Dominican complex, maeʻa i le 1576 e pei ona tusia i luga o le façade, o loʻo avea ma se tasi o sili ona uiga ese faʻataʻitaʻiga o ata ma tusiata mai New Spain mai le 16th seneturi. E ui o lona faʻatulagaga e pei o le taimi, e aofia ai le malumalu, teuina o fale, tatala falelotu ma atrium; O lona teuteuga, e masani lava o fafo o le malumalu, o loʻo iai ni foliga uiga ese, e faʻaopoopo i ata matagofie, o loʻo tu ai i fafo le vaega na faia e Sagato Ioane le Papatiso, o loʻo faʻafesoʻotaʻi e Sagato Petelo ma le Aposetolo Sagato James, ile itu faitotoʻa; o se mea teuteu e faia i ni atigi foliga-foliga, lapisi lapisi, faʻailoga ma faʻailoga o le tuinanau. O le tasi e mafai ona vaʻaia i aso nei, i le Churrigueresque style, na fausia i le 18th seneturi, faʻaaogaina lelei o elemene mai le amataga 16th seneturi fatafaitaulaga. E mafuli lava i le vaneina o laupapa vaneina ma laupapa na valiina e Andrés de la Concha.

CUILAPAN Fale o Cortés. Talu ai o se tasi o le fa taulaga na faʻatagaina i le Marquis o le Vanu o Oaxaca, Hernán Cortés, le manumalo, faʻatuina se nofoaga i ai. E tusa ai ma le suʻesuʻega o J. Ortiz L., o toega o lenei fausiaina o loo maua i le tasi itu o le Main Plaza. Latou aofia ai o le lautele puipui, o lona fausaga faʻavae faʻailoa mai na fausia i le 16th seneturi; I totonu o loʻo iai se faʻamalama maualuga lelei, o se talita ma le faʻauigaina o malo o Castile ma Aragon ma le isi o loʻo faʻaalia ai uiga tutusa o le ofutele o lima na tuʻuina atu ia Hernán Cortés e le Tupu o Sepania.

Malumalu ma Ex-Convent o Santiago Apóstol. O se tasi lea o nofoaga sili ona lelei i le itulagi i le taimi o le Spanish Conquest; Muamua sa gafa ma taʻitaʻi o le lalolagi, seʻia oʻo i le 1555, ina ua pulea e Dominicans le nofoaga. O nei au failotu siitia atu le taulaga i le Vanu ma amata le fausiaina o se nofoaga tele taupu nofoaga i luga o se maupuepue.

O le fausiaina o nei fale muamua na faʻamalolo e le faʻatonuga tupu i le 1560 ma na tuua ai le ekalesia e le maeʻa e faʻavavau; e oʻo mai i le taimi nei o ona toega o molimau o le matagofie fuafuaina e le Dominicans. I se tasi o ona puipui o loʻo iai se maʻa matagofie ma faʻailoga a Mixtec ma le aso faʻa-kerisiano o le 1555. Ina ua toe amataina galuega, sa amataina se malumalu fou, sa malosi foi; i le tulaga na, i lena taimi, sa tauva ma le falesa o Oaxaca lava ia. O le tutusa mea e mafai ona fai atu ai i le nofoaga o taupousa, tasi i totonu o le sili ona taua o le Dominican order, lea na lafoaia i le 1753. O le malumalu fale se fatafaitaulaga ma atavali na tusia ia Andrés de la Concha; ma toega o Fray Francisco de Burgoa.

Pin
Send
Share
Send