Taxco, Guerrero, Magic Town: Faʻamatalaga Mautinoa

Pin
Send
Share
Send

Taxco matamata oe mai se mea mamao pe ae latalata, naunau e faʻaali atu ia te oe lona matagofie ma taʻu atu ia te oe lona tala. Atoatoa le fiafia i le Magic Town guerrerense ma lenei taʻiala atoa.

1. O fea e tu ai Taxco ma faʻafefea ona ou taunuʻu i ai?

Taxco o se taulaga i le setete Mekisiko o Guerrero, faauluuluga o le taulaga o Taxco de Alarcón ma o se tasi o tumutumu o le igoa Triángulo del Sol, o se turisi eria foi faatapulaaina e le matafaga taunuuga o Ixtapa Zihuatanejo ma Acapulco. Taxco o se tasi o sili sili ona lelei tino ma aganuu faʻasaoina taulaga mai le Mekisiko sui-tupu vaitaimi, lea e faigofie i lona fausaga, siliva galuega ma isi tu masani. A e alu mai Mexico City i Taxco e tatau ona e malaga 178 km. agaʻi i saute i le Federal Highway 95D. O isi taulaga lata ane o Cuernavaca, e 89 km le mamao; Toluca (128 km.) Ma Chilpancingo (142 km.).

2. O a faʻailoga iloga ole faʻasolopito ole Taxco?

O le nofoaga muamua sa iai i lea vaipanoa o Taxco el Viejo, o se nofoaga na muamua atu i le Hispanic na nofoia e Nahuas, 12 km le mamao. o le Taxco o loʻo i ai nei. I le 1521 na matua saili lava le au Sipaniolo mo ni apa e fai ai ni fana ma o se vaega o fitafita suʻesuʻe na auina atu e Hernán Cortés na toe foi mai i le tolauapiga ma ni faataitaiga latou te talitonu o ni apa eli. Na avea ma siliva ma o le talafaʻasolopito o le 'aʻai siliva na amata toetoe lava 500 tausaga talu ai. O le unaʻiga sili o le maina na sau i le ogatotonu o le 18th seneturi ma tupe teu faafaigaluega a le fai pisinisi José de la Borda ma le matagofie artisanal ma faatufugaga galuega o siliva o aso nei faailoa mai Taxco o le a sau i le afa muamua o le 20 seneturi mai le lima o le tusiata Amerika William Spratling . I le 2002, Taxco na faalauiloaina o se Magic Town e ala i le lelei o lona talaaga ma le matagofie o lona faaletino ma faalenatura measina.

3. Faʻafefea mai le tau i Taxco?

Taxco fiafia i se manaia ma sili atu foi tau, talu mai i le sili malulu masina (Tesema ma Ianuari), le thermometer faaalia ai le averesi o 19.2 ° C, ae o le sili vevela vevela lagonaina ia Aperila ma Me, pe a o le maualuga o O le Mercury e oʻo i le averesi o le 24 ° C. E i ai taimi e iai faʻataʻamilo e i le va o le 25 ma le 30 ° C, ae o le vevela e seasea paʻu ifo i lalo o le 12 poʻo le 13 ° C i le vaitaimi sili ona malulu. O le vaitau o timuga e i le va o Iuni ma Setema.

4. O a mea mataʻina e matilatila mai i le Taxco?

Taxco o se 'aʻai matagofie e faʻatutuina i atumauga o le mauga e iloga i le matagofie o ona fausaga faʻalelotu ma faʻalelotu. Faʻatasi ai ma fale ma maʻa faʻakerisiano, o le aulotu o Santa Prisca ma San Sebastián, o tagata o le taulaga o loʻo tu matilatila mai; le Ex Convent o San Bernardino de Siena, le Monumental Christ ma le tele o falesa.

I le vaega o fausiaina lautele, le Plaza Borda, le Casa de las Lágrimas ma le laumua o le tele o faʻalapotopotoga aganuu pei o le Taxco Cultural Center (Casa Borda), le Viceregal Art Museum, le Spratling Archaeological Museum, le Antonio Silver Museum Pineda ma le Ex hacienda del Chorrillo.

E iai foʻi nofoaga faʻanatura matagofie a Taxco e faʻataʻitaʻi ai faʻafiafiaga faʻaleola, e pei o le Blue Pools o Atzala, le Cacalotenango Waterfall, le Cacahuamilpa Caves ma le Cerro del Huixteco.

5. O le a le mea i le Plaza Borda?

José de la Borda o le Castilianized igoa o le mauoa pisinisi Sipaniolo-Farani mining mining Joseph Gouaux de Laborde Sánchez, o le na faaputuputu sili sili ona tamaoaiga o lona taimi i le Mexico sui sui taimi, faafetai i ana maina i Taxco ma Zacatecas. O le sikuea autu a Taxco o loʻo faʻaigoaina i lona igoa, o le nonofo fealofani ma talimalo talimalo, o loʻo pulea e ona faleoloa matagofie o loʻo faʻataʻamilomiloina e laau teuteu lelei. I luma o le sikuea o le sili taua ekalesia i le taulaga, le aulotu aulotu o Santa Prisca ma San Sebastián ma o loʻo siʻomia e maota matagofie ma fale faʻakolone.

6. Faʻafefea le Parish o Santa Prisca ma San Sebastián?

O lenei malumalu mataʻutia i Churrigueresque style na fausia e tusa ma lona manaʻoga e Don José de la Borda i le ogatotonu o le 18th seneturi. I le va o le 1758, lona tausaga na maeʻa ai, ma le 1806, o lona masaga 94.58 mita o olo na faʻailogaina ai togi maualuluga i totonu o fale Mekisiko uma. I totonu o loʻo i ai 9 fatafaitaulaga o loʻo ufiufi i auro laulaʻau, faʻatasi ai ma i latou na faʻapitoa mo le Immaculate Conception ma i latou o loʻo lagolagoina Taxco, Santa Prisca ma San Sebastián. O le aufaipese ma lona matagofie matagofie ma nisi ata na tusia e le aliʻi o Oaxacan, Miguel Cabrera, ua iloga foʻi lo latou matagofie.

7. O le a le fiafia o le Ex Convent o San Bernardino de Siena?

O lenei malu ma malosi fale mai le 1592 o se tasi o muamua monaseri o le Franciscan faʻatonuga i Amerika, e ui lava o le uluaʻi taupulega na faʻaleagaina e le afi, na toe faʻaleleia i le amataga o le 19 seneturi i se neoclassical style. O se tasi o maota lotu Mekisiko o loʻo iai ma isi ata o loʻo faʻatauaina e le tapuaʻiga, iloga mai le Lord of the Holy Burial, le Christ of the Plateros, the Virgin of Sorrows, the Virgin of the Assump, Saint Faustina Kowalska ma le Lord of Mercy. Na alu i lalo i le talafaasolopito o le atunuu talu mai le Fuafuaga o Iguala na tusia i luga i le 1821, sainia i se taimi puupuu mulimuli ane i le taulaga o Iguala.

8. O a falelotu e sili ona manaia?

E pei o taulaga uma i Mekisiko, e tumu le Taxco i falelotu e ofi atu ai i tagata asiasi le matagofie o lona fausaga ma le nofoaga mo sina taimi e manatua ai. Faʻatasi ai ma falelotu sili ona mataʻina o le Holy Trinity, o San Miguel Arcángel ma Veracruz. O le Falesa o le Tolutasi Paia o se 16-seneturi fale o loʻo teuina pea le uluaʻi lipine i ona puipui. O le malumalu o San Miguel Arcángel na amata mai foi i le seneturi lona 16 ma o le uluai ekalesia o le tapuaiga a San Sebastián.

9. O fea le Keriso Faʻapitoa?

O lenei ata o Keriso ma faʻaloaloa ona lima, 5 mita le maualuga e aofia ai le faʻavae, o loʻo tu i le tumutumu o Cerro de Atachi, i le pitonuu o Casahuates. Na fausia i le 2002 ma o loʻo iai i se vaʻaiga vaʻaia e maua i taʻavale poʻo le savali i se aʻeaʻe laʻititi. O le vaʻaiga o le manatu sili lea e fiafia ai i le sili atu vaaiga lautele o Taxco.

10. O le a le mea o loʻo vaʻaia i le Viceregal Art Museum?

O lenei fale mataaga e galue i seisi fale matagofie mai Taxco i le New Spain Baroque style. Na aumaia faʻatasi ni vaega mai le talaʻaga o Taxco mai le seneturi lona 18, ina ua amata le paʻu o le maina na amata ai le 'aʻai, faʻatasi ai ma mea taugata ma faʻataʻitaʻiga paia, o le tele o ia mea na maua i le taimi na toe fausia ai le aulotu o le aulotu i le 1988. O le O le fale sa muaʻi nofo ai le aliʻi o Lui de Villanueva y Zapata, o se ofisa o le pale Sipaniolo o loʻo gafa ma le aoina o le lona lima. E faʻaigoa foʻi ia Casa Humboldt aua o le aliʻi taʻutaʻua o le saienisi na nofo ai i totonu i le taimi o lana asiasiga i Taxco.

11. O le a le mea o ofa mai e le Taxco Cultural Center (Casa Borda)?

O lenei fale faʻaaloalo na tu i le Plaza Borda o le fale tumaoti i Taxco o Don José de la Borda. E i ai potu e 14 o loʻo faʻaalia ai mea taua o le tapu ma isi mea e fesoʻotaʻi ma le tagata mauoa ma le aganuʻu a Taxco. E i ai lona lua-tulaga fausaga ma o lona fausaga kolone fausiaina ma balconies, poletito ma sitepu. Na liua i le aganuu aganuu o le taulaga, masani ona ofoina tu ma aga faʻatinoga ma faatufugaga ma galuega taulima faʻataʻitaʻi. I luga o le tulaga maualuga o loʻo iai le faleʻaiga e matagofie ona vaʻai i le Magic Town.

12. O le a le fiafia o le Spratling Archaeological Museum?

William Spratling o le 20 seneturi Amerika fai mea ario ma tusiata o se uo ma sui o Diego Rivera. Na alofa Spratling ia Taxco ma faʻatau se fale i le taulaga, lea na ia faʻatuina ai le fale aʻoaʻoga muamua ma le aʻoga faʻapitoa mo le galuega ario o le siliva. I lona olaga atoa na ia aoina ai se faʻaputuga taua o Mesoamerican archaeological fasi, o latou foliga ma ata na avea o ni faʻataʻitaʻiga musuia mo galuega siliva na faia i totonu o lana falefaigaluega ma mulimuli ane ai i le tele o isi. O se tasi o avanoa taua tele i le fale mataaga o le Silver Room, o se faʻaputuga o 140 mea taua uʻamea e tusa ai ma le uluaʻi ata a Spratling.

13. O le a le mea e fiafia iai le Fale Mataʻaga Siliva a Antonio Pineda?

O Don Antonio Pineda sa fai ma taleni siliva i le lalolagi aoao, faapea foi le aoina ma le faalauiloaina o galuega taua uamea i Taxco e faaliliuina i galuega taulima ma galuega o faatufugaga.

I le 1988, i le ogatotonu o le National Silver Fair, na faʻaulufaleina ai lenei fale mataʻaga, lea na faʻaalia ai le talatuu o mea siliva na faʻaputuputuina e Don Antonio ma isi vaega fiafia na mulimuli ane maua.

O le falemataʻaga o loʻo tu i le Patio de las Artesanías i luma o le Plaza Borda ma ua teuteuina i atavali fresco talafaasolopito e le Guerrero tusiata David Castañeda.

Afai e te fiafia tele i siliva ma auro, ia mautinoa e te asiasi i aulelei o maataua Hekate., E i ai se matagofie filifiliga o tulaga ese mea teuteu i le itulagi, lea e mafai ona avea ma sili lelei meaalofa mo lou aiga poʻo uo i lau malaga i Taxco.

14. Aisea ua valaʻauina ai le Fale o Loimata?

Na faʻaigoa foʻi ia Casa Figueroa aua sa anaina e Don Fidel Figueroa, o lenei fale sa vaʻaia ai se tala mataʻutia na mafua mai ai lona igoa. Na fausia i le seneturi lona 18 e avea ma nofoaga o le Count of La Cadena, o se faamasino na tofia e le pale Sipaniolo. Ina ua maeʻa le faitauga o le faitauga, o se tasi o lana fanau na nofoia le fale ma lona afafine lea na teena e le tama se faiā alofa na faaiu i le oti matuia o le ua tagi. Mulimuli ane, o le fale o le laumua o Morelos i le taimi o le Taua o le Tutoʻatasi, le Casa de la Moneda ma mulimuli ane o se atunuʻu faʻamanatu aofia ai se faʻataʻitaʻiga o faʻasolopito mea.

15. E mafai ona ou asiasi i ni aʻoaʻoga siliva?

Taxco e tumu i aʻoaʻoga siliva o loʻo faia ai e tufuga ma tufuga auro le galuega taua na maua mai i lea augatupulaga i lea auga tupulaga talu mai le 18 seneturi. O nisi o nei aʻoaʻoga ma faleʻoloa o loʻo tu i Calle San Agustín, e mafai ai ona e faamemelo ma faʻatau ai mea e pei ole faʻasatauro, mama, taulima, asoa, tautaliga ma tautaliga laiti o faʻataʻitaʻiga ole Hispanic mea. Silversmith's Day e faʻamanatuina ia Iuni 27 uma i tauvaga mo galuega taulima ma teuga siliva, o se faʻafiafiaga e faʻatauaina ai le Aliʻi e fai mea siliva, o se faʻatusa o Keriso na faʻasaoina i le falesa o le nofoaga masani o San Bernardino de Siena. O le National Silver Fair e faia ia Novema ma o le Tianguis de la Plata e masani ona faapipii i nisi auala e latalata i le nofoaga o pasi.

16. Faʻafefea le Cable Cable?

O le taʻavale uaea Montetaxco ua valaʻaulia oe e "ola i se poto masani mai le lagi" ma o le upu moni e leai se isi auala e sili atu e maua ai se vaʻaiga matagofie o le taulaga. O le pito i lalo o le uaea taʻavale o loʻo tu i ni nai mita mai le faitotoʻa o le Chorrillo hacienda muamua ma latalata tele foi i le Faʻafeiloaʻiga Arches i Taxco. Afai e te manaʻo e faʻafiafia mai i lona tulaga maualuga, oe mafai ona faʻalatalata iai i le Montetaxco Hotel. E tusa ma le 800 mita le umi o le malaga i le maualuga e oʻo atu i le 173 mita. E mafai foi ona e alu i luga i le faletalimalo ona savali ai lea i lalo i auala malulu o loʻo lainaina i fale matagofie.

17. O le a le talaʻaga o le Ex hacienda del Chorrillo?

O le muamua faʻamatalaga faʻasino i lenei 'upega tafaʻilagi na faʻatuina e Hernán Cortés i lana tusi lona fa o sootaga, aso Oketopa 15, 1524, lea na ia faʻailoa ai ia Emperor Carlos V e uiga i le mauaina o taua taua i le Taxco itulagi ma ana tala faʻasolopito mo Faʻaaoga latou. O le hacienda na fausia e fitafita o le au manumalo i le va o le 1525 ma le 1532 ma o le muamua nofoaga na faʻamanuiaina i le siliva i Taxco, na faia e ala i le tele o le faʻaaogaina o le vai, masima ma le sapalai, lea na manaʻomia ai le faʻataunuʻuina o se galuega ofoofogia faʻainisinia mo le afi i lea taimi. . O loʻo avea nei ma ofisa tutotonu o le National Autonomous University of Mexico.

18. O fea oi ai le Vaitaʻele Lanumoana o Atzala?

O lenei spa masani o loʻo tu i le pitonuʻu o Atzala, tusa ma le 15 km. mai Taxco i le auala tele e alu i Ixcateopan de Cuauhtémoc. O vai taele e fafagaina e se vaitafe o vai tetele, avea ai o se nofoaga matagofie ma le moega gaoa ma le olaola o laʻau. E mafai ona e fufui ma aau i le vai manino o le turquoise lanumoana, ma faia lapataʻiga talafeagai ona o nisi vai e loloto. I totonu o le afioʻaga o Atzala e taua le asiasi i lana lotu, lea e faʻamanatuina ai se aso malolo taua i le Aso Faraile lona lima o le Fagafulu.

19. O le a le latalata o le Vai o Cacalotenango?

Lenei 80 mita afu, faʻataʻamilomiloina e conifers ma isi ituaiga o laʻau, o se tasi o sili ona taua faʻanatura matagofie i Taxco. O le afu o Cacalotenango e tu i le 13 kilomita. mai Taxco ala i le auala Ixcateopan de Cuauhtémoc. O le tafe vai e saunia e le Plan de Campos vaitafe, lea e alu aʻe mai le maugā o El Cedro, mai lona tumutumu o loʻo iai ni vaʻaiga matagofie i laufanua laufanua. I tafatafa o le afu e mafai ai ona e faʻataʻitaʻia gaioiga faʻavaomalo e pei o le maitauina o meaola eseese, savaliga sopo, tiʻetiʻei solofanua ma le faʻamoega o le zip.

20. Ole a le Cacahuamilpa Grottoes?

O lenei atunuʻu paka e 50 km le mamao. mai Taxco i le tuaoi taulaga o Pilcaya e ala i le auala e alu atu mai le taulaga siliva i Ixtapan de la Sal. O se faigata o ana ma ana faʻaafao atu i le 10 mita le umi ma e uiga i 90 potu e mafai ona e faamemelo i ai felanulanuaʻi stalactites, stalagmites ma koluma o capricious ituaiga siitia e le natura e ala i le onosaʻi sisina o le calcareous vai na sopoia le Sierra Madre del Sur. O le nofoaga e masani ona vaʻaia e le au fiafia ma fiafia i faʻafiafiaga taʻaloga.

21. O le a se mea e mafai ona ou faia i le Cerro del Huixteco?

Huixteco o lona uiga o le "nofoaga o vao tuitui" i le gagana Nahuatl ma o lenei maupuepue o se maualuga maualuga i Taxco ma 1,800 mita i luga o le sami. O se nofoaga faʻapitoa talisapaia e tagata tiʻetiʻe uila uila, pei ona i ai se matagaluega faʻavaomalo iloa. E i ai ona pupū mataʻutia e tutasi ai le Monumento al Viento ma El Sombrerito, ma e asia foi e tagata fiafia e maitauina le olaga masani, savaliga sopo, savaliga savali ma tolauapiga.

22. Faʻafefea le gastronomy o Taxco?

O le jumil, xotlinilli poʻo le bug bug, o se iniseti e iai le tofo o le kinamona e masani ona ola i luga o lala, lala ma lau oak. O ia o se taxqueño i lana ia lava aia tatau talu ai o ia e sau mai le Cerro del Huixteco ma sa avea ma vaega o le kukaina togisala a Guerrero talu mai anamua-Hispanic taimi. Taxqueños fai mai e leai se mea i le setete latou te saunia lelei ai ma i lau asiasiga i le taulaga siliva e le mafai ona misia le faʻataʻitaʻia o ni tacos poʻo se mole ma jumiles. Ina ia o faʻatasi ma se mea masani e feinu ai i le atunuʻu, e tatau ona e okaina se Berta, o se sauniuniga faʻafouina e aofia ai le tequila, meli, lemoni ma le vai minerale, e tuʻuina atu i le aisa nutimomoia

23. O a ni fale talimalo sili ma ni meaʻai sili?

Taxco o se 'aʻai o fale mafanafana faletalimalo ma faletalimalo o loʻo faʻagaioia i fale lelei faʻatulaga fale poʻo ni fale fou fausia i le ogatasi atoa ma le viceregal siʻosiʻomaga. O Los Arcos, Monte Taxco, De Cantera y Plata Hotel Boutique, Mi Casita, Pueblo Lindo ma Agua Escondida, o filifiliga pito sili ia ona fautuaina. Ae mo faleʻaiga, e mafai ona e fiafia i au ipu e fiafia iai i meaʻai Mekisiko i El Atrio, Rosa Mexicano, Pozolería Tía Calla, S Caffecito, El Taxqueño ma Del Ángel. Afai e te manaʻomia se pizza lelei e mafai ona e alu i Aladino. Ina ia maua se vaiinu matou fautua le Bar Berta.

Sauni e avatu ia oe se "tapu ario" i Taxco? Matou te moomoo ia te oe le sili ona fiafia o nofo i le taulaga siliva. Toe feiloaʻi.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: AMAZING TOWN OFF THE BEATEN PATH IN MEXICO: TAXCO, GUERRERO PUEBLO MAGICO (Mae 2024).