Le masani a Tamaulipas

Pin
Send
Share
Send

Tamaulipas ofo ofo mea e ofo ai tagata fiafia i savaliga ma le natura.

Matagofie nofoaga faʻanatura i le mago poʻo le togavao, feololo poʻo laufanua laufanua; auala maoae e tau atu i lemu vaitafe, manino vaipuna, maualalo lalo, ana ma cenotes le mafaamatalaina. Cenotes i Tamaulipas? E ui lava o lenei mea e ono faateʻia ai le toʻatele o le aufaitau, e le faʻapitoa i le penefiti o Yucatan; O loʻo matou mauaina foi i latou ile fanua laʻititi i Tamaulipas e masani ai ona iloa latou ile igoa ole "vai".

O le upu mayad'zonot (cenote), o lona uiga o le "pu i le eleele" ma faʻailogaina se vaieli masani e afua mai permeable calcareous eleele faʻapitoa gofie i leaching (o se gaioiga mulimuli ai le vai e faʻateʻia minerale ma papa). I lenei tulaga, o maʻa papaʻamu, lea e mafua ai le fausiaina o tele loloto lalo lua; i totonu o cenotes, o le taualuga o nei ana na lolovaia na faʻavaivaia ma palasi, ma faʻaalia ai se faʻata lautele o le vai i le va o pa maʻa.

E na o ni nai cenotes i Tamaulipas, tu i le itu i sautesasae o le setete, i le munisipale o Aldama, tusa 12 km sisifo o le municipal nofoa; Ae ui i lea, e mafai ona faʻamaonia mai, talu ai lo latou tetele ma le loloto, latou sili mamao atu i le Yucatecans.

NISI TALA O TALAFAASOLOPITO

I le Lipoti e uiga i le kolone o Nuevo Santander ma Nuevo Reino de León (1795), o Félix María Calleja, o se fitafita lauiloa ma pule o le malo o New Spain i tausaga o le fouvalega, fai mai: "i matu sisifo o le Villa de las Presas del Rey ( aso nei Aldama) o loʻo iai se ana tele e faʻamalamalamaina e malamalama masani; ma 200 varas le mamao mai lenei ana, o se loloto loloto lea o loʻo i ai se vaituloto o loʻo opeopea ai se motu o mutia i taimi uma, ma o lona pito e le mafai ona iloa mai luga ".

I le 1873 le inisinia Alejandro Prieto, fai talafaasolopito ma kovana o Tamaulipas, aofia ai i lana Talafaʻasolopito, laufanua faʻafanua ma fuainumera o le setete o Tamaulipas se tusitusiga tusia e lona tama, Ramón Prieto, faaulutalaina "O le vevela vaipuna o La Azufrosa", lea na ia faia ai se auiliili auiliiliga o le vaitaʻele o Zacatón, ma isi e toʻatolu na lauiloa i lena taimi o le Baños de los Baños, le Murcielagos ma le Alameda vai; faia ni matega e uiga i le fausiaina o nei matagofie sinkholes, ma manatu i luga o le mama, faʻamalologa meatotino ma sulfurous amataga o ona vevela vaipuna. E faʻasino foʻi i le i ai o le eleele eliina o le eleele, o le vaitaʻele o Los Cuarteles, e oʻo atu ai i se ana e le masani ai.

O LE POZA Del ZACATÓN

Fiafia i le manatu o le suʻesuʻeina o nei tulaga masani faʻavae faʻavaeina, na matou tuua Ciudad Mante agai i le taulaga o Aldama; Lua itula mulimuli ane na matou taunuʻu ai i le El Nacimiento ejidal community, o le amataga o le maimoaga i totonu o le cenotes. Na ofo mai ma le agalelei e Rafael Castillo González la te o ma taʻiala. I le nofoaga ua taʻua o le "fanau mai o le vaitafe", tatou te maua ai se toʻafilemu ma le matagofie o le vaitafe, faʻataʻamilomiloina e niu, lelei mo se aso o faʻafiafiaga; o le Barberena vaitafe (poʻo Blanco, pei ona iloa e tagata o le nuʻu), foliga mai na fananau mai le mafiafia vao o laʻau tetele ma e le mafai ona vaʻaia ma le le lavalava mata le tulaga tonu na oso mai ai le tautotogo.

Matou te savalivali faataamilo i se tuaoi uaea pa ma amata ona aʻe i se tifato ae teʻa laʻitiiti seʻia oʻo atu i le tumutumu o le fanua laugatasi e faʻasao ai laʻau, laʻau ma faʻaputuga, e masani ai o le maualalalo laʻau vao vao o le itulagi; Matou te mulimuli i la matou taʻiala mo sina sili atu i le 100 mita seʻia oʻo i le taimi, ma toeititi lava a aunoa ma le iloaina, ua matou oʻo atu i le pito o le vaitafe matagofie o Zacatón. Sa matou maofa i le vaai atu i se uiga ese ma le masani ai, ma naʻo le vevesi o le fiafia o le lafu manu o le quila - o tamaʻi papaliki o le ituaiga Aratinga - na faʻalavelaveina le filemu o le nofoaga.

O le vaitaʻele o le Zacatón ei ai lona foliga masani o cenotes: o se lautele tele avanoa 116 m i le lautele, ma puipui tūsaʻo e pa i luga o le vai pe tusa o le 20 m i lalo o le tulaga o le laufanua laufanua; o le potu teu na ufiufi muamua na pau i lalo ma fausia ai se toeititi lava atoatoa atoatoa ogāumu. O lona vai malū, o se lanumeamata lanumeamata lanumeamata, foliga mai o le le mautonu; peitaʻi, o le 10 m i lalo atu o loʻo iai se alavai masani 180 m le umi e fesoʻotaʻi ai le vaitaʻele ma le puna o le vaitafe, ma auala e tafe ai lalo o eleele. E taʻua lea mea ona o luga o le vai o loʻo iai se motu mutia o le mutia e feʻaveaʻi mai le tasi matafaga i le isi, atonu ona o le matagi poʻo le vaʻaia o le vai.

I le aso 6 o Aperila, 1994, Sheck Exley, o le tagata e ana sefe sili ona lelei i le lalolagi (na ia setiina ni loloto se lua: 238 m i le 1988 ma le 265 m i le 1989) maulu i le vai o le Zacatón, faʻatasi ai ma lana paga o Jim Bowden, e faʻataʻitaʻi. solia le 1,000-futu (305-m) loloto faailoga mo le taimi muamua: paga lea na i ai ni faʻalavelave na aliaʻe ma na malemo ai i le 276 mita. O le vaitaʻele o Zacatón, o le ana loloto loloto na maua e oʻo mai i le taimi nei, na foliga mai o le "vanu o le loloto" o loʻo moʻomoʻo uma i ai tagata ana. Ole mea lea na oso ai le naunau o Sheck Exley. Ae paga lea, o le ana sili ona lelei i le lalolagi na feoti i le loloto loloto i luga o le paneta.

O LELEI MEA SAFAI

O le sili atu lapoa nai lo le Zacatón, e leai se foliga mai o le masani cenote; o puipui o loʻo siʻosiʻomia ai e le pa'ū ma e ufiufi e mafiafia laʻau lea e mafai ai ona matou iloa le eseesega o le le mafaaseseina alofilima o Sabal mexicana. Na matou maua ai le manatu o le mauaina o se vaituloto lilo, na leiloa i le loloto loloto o se vaomatua vevela ma susu vaomatua vaomatua. Na matou o ifo i lalo i ni nai mita i lalo o se vaega maualuluga lava i le na o le "matafaga" o maʻa papa mausali o loʻo i ai i le taamilosaga o le vaitaʻele; o le vai e lanumoana-lanumeamata i le lanu ma sili atu le manino nai lo le Zacatón.

O le matou nofoaga na sosoʻo ai ose tamaʻi vaituloto e taʻua ole La Pilita, o loʻo tu ile faʻaletonu ole loto ile laufanua; o le lautele o lenei vaitaʻele e laʻititi tele ma o le vai e toetoe lava i le eleele tulaga. Tatou faʻaauau pea agai i La Azufrosa; Naʻo le pau lava le nofoaga e aliali mai ai le tupuʻao le vai mai le vai: milky turquoise lanumoana, vevela i le paʻi atu ma le paʻu pea luga. Tagata eo atu iina e taʻele e faʻaaoga ai le faʻamaloloina meatotino o le tulaga ese vaitaʻele faʻapitoa.

O LE CAVE O LE CUARTELS

A o leʻi taunuʻu atu i lenei ana tatou maitauina le tele o "pu" poʻo ni tamaʻi avanoa i le eleele e fesoʻotaʻi ma totonu; Ile toe iloiloina o nei tusi, matou te talisapaia ai ole mafiafia ole maʻa papaʻamu e tusa ma le mita, o lea na matou savavali moni ai "ile ea." Matou te ulu atu i le ana i totonu o se tasi o ona faitotoʻa ma maofa i le le maimoaina o le matamata: o se lapoʻa i lalo o le fanua faʻamalamalamaina e natura susulu malamalama lea e oʻo ai ni ogalaau malosi ma aʻa o higerones (Ficus sp.) Faʻaaogaina o loʻo sailia le susū totonu o le ana. . O le tele o nei skylights e na o ni nai mita le lautele, ae o loʻo iai foʻi le loloto, ona o le solo o le taualuga, lea na tupu ai se vaomatua uiga ese o maʻa ma laʻau; natura na fausia ai se sili atu surreal tusiata fale iinei e aoga le faamemelo.

MANATUNATUGA AL GUNAS

E mafai ona faʻapea o vaitaʻele uma e fesoʻotaʻi i lalo o le eleele; Peitaʻi, e eseʻese i latou i le lanu, malamalama lelei ma le sulfur o latou vai, atonu ona o le i ai o vai eseese, e tofu ma vai eseese, e mulimuli ane fefiloi i totonu o se vaitafe e tasi e tafe agaʻi atu i a latou alavai. i le puna o le vaitafe. O le mea e le faigofie ona faʻamatalaina o le loloto loloto, fuafuaina i 1080 futu (330 m), e oʻo atu i le Zacatón vaitaele. Naʻo le mea na taʻua e Don Ramón Prieto i le seneturi ua teʻa e manatua: "I le vai o La Azufrosa, e eseese mea uma, o mea uma e sili ma maoaʻe. O vaituloto na matou faʻamatalaina ma le tele o le vai na faʻaalu i le vaʻai a tagata uma, e foliga mai e ese i le pisapisao o le vaitafe o loʻo tafe mai ai lona alavai. E foliga mai ua feoti pe ua moe foi, na ia i latou le malosi talafeagai e gagau ai le papa maa na ufiufi ai i latou ma, maasiasi i lo latou falepuipui, na latou fai mai: matou te vaʻai i le malamalama, ma na faia le malamalama mo latou. "

AFAI E TE ALU I LOS CENOTES DE ALDAMA

Tuua mai le taulaga ma le taulaga o Tampico, Tamaulipas, mulimuli i le alatele a le malo Nu. 80 e ave ai matou i Ciudad Monte; 81 km mulimuli ane, i le Manuʻa Station, alu i le auala 'alo i luga o le alatele leai. 180 e alu i Aldama ma Soto la Marina; Malaga pe tusa o le 26 kilomita ma i lenei taimi (10 km ae e leʻi oʻo i Aldama) afe i le agavale i luga o se auala auala, tusa ma le 12 kilomita le umi, e tau atu i le ejido. Le fanau mai. O lenei 'upega tafaʻilagi e leai ni' au tafafao maimoa, ae e mafai ona e mauaina i latou i le taulaga lata mai o Aldama, poʻo le taulaga o Tampico.

Punavai: Le iloa Mexico Mekisiko 258 / Aukuso 1998

Pin
Send
Share
Send

Vitio: A Tamaulipas (Mae 2024).