Faʻatoʻilaloina o le faievagelia o le itu i matu o Mekisiko

Pin
Send
Share
Send

O le Hispanization o le itu i matu o Mekisiko na mulimulitaʻi i ala eseese e pei o le lautele o lea itulagi ma le eseʻesega o ona tagatanuu.

O muamua osofaʻiga Sipaniolo na i ai se uiga ese. Hernan Cortes Na ia auina atu ni malaga i luga o le sami i le salafa o le Vasa Pasefika, ae o Álvar Núñez Cabeza de Vaca na savali i le valu tausaga - e le gata i le va o Texas ma Sinaloa (1528-1536). I le taimi lava e tasi, na alu ai Nuño de Guzmán i matu sisifo, i talaatu o Culiacán, ma i se taimi mulimuli ane Fray Marcos de Niza ma Francisco Vázquez de Coronado taunuu i le mea ua avea nei i sautesisifo o le Iunaite Setete e saili le mafaufau faalemafaufau fitu Aai o Cíbola ...

Ina ua maeʻa latou, ona oʻo mai loa lea o le militeli, o tagata maina ma tagata o eseʻese mai ituaiga eseese mai New Spain na latou faʻatutuina puipuiga o le tuaoi, faʻaoga le oa o le siliva i luga o mauga pe na amataina se olaga fou i le lafumanu povi poʻo seisi lava gaioiga na latou manatu e talafeagai. Ma e ui lava na latou mauaina le tele o matou taulaga i matu talu mai le seneturi lona 16 - Zacatecas, Durango ma Monterrey, mo se faʻataʻitaʻiga - na latou feagai foi ma le malosi o le tagatanuʻu teteʻe mai i le amataga o le aso.

O le itu i matu e le gata i le afu ma lautele, ae na faʻatumuina e le tele ma totoa Initia na, na tuʻuina atu i a latou nomadic poʻo semi-nomadic tagata, e le mafai ona faigofie ona puleaina. I le taimi muamua, o nei tagata tagatanuu na taʻua o "Chichimecas", o se upu taufaifai na faaaoga e tagata atiaʻe Nahuatl-tautala i Mesoamerica i na taufaamatau "tagata le taupulea" tagata. Ina ua maeʻa le manumalo Sipaniolo ia Mesoamerica, na faʻaauau pea le taufaamataʻu, o lea na tumau ai pea le igoa mo le tele o tausaga.

O fefinauaiga i le va o tagata na nofoia ma "tagata le taupulea" Initia sa tele. Toeititi o matu uma, mai le Bajío agai i luga, o le vaaiga i taimi eseese o se umi taua e le i ai le Sipaniolo o le fili faapitoa o Initia. O taua mulimuli lava faasaga i Initia "vao" (o le upu lena o le taimi) na manumalo ai le au Mexico i Chihuahua ma Sonora i le faaiuga o le seneturi lona 19 faasaga ia Vitorio, Ju, Gerónimo, ma isi taʻutaʻua Apache.

O le tala faasolopito o le Hispanization o le itu i matu, e ui i lea, e le taulaʻi i le nofoia ma le eseese Chichimeca taua. O lona mataʻupu mataupu silisili o le faievagelia.

E le pei o le mea na tupu i Mesoamerica, iinei o le satauro ma le pelu e masani ona mulimuli i ala eseese. E toʻatele misionare na o latou malaga i auala fou ma le faamoemoe e ave le tala lelei i Initia faapaupau. O misionare na folafolaina i tagata Initia le aʻoaʻoga faa-kerisiano, o na aso e tutusa ma papalagi. Faatasi ai ma le catechism latou amataina le faiga o monotaga, le faasaina o cannibalism, le gagana Sipaniolo, fafagaina o povi, totoina o novel cereals, le faaaogaina o le palau ma le tele o isi aganuu elemeni e aofia ai, ioe, olaga i nuu tumau .

O tagata autu o lenei tala o le au Franciscan, e masani ona nonofo i matusasaʻe (Coahuila, Texas, ma isi), ma matua o le Sosaiete a Iesu, o e na folafola le itu i matu sisifo (Sinaloa, Sonora, le Cal Californiaias). E faigata ona toe faamatala uma a latou galuega, ae o se tulaga tulaga ese e mafai ona faʻamatalaina ai le agaga o nei tamaloa: o le Jesuit Francisco Eusebio Kino (1645-1711).

O Kino, na fanau i Italia (latalata i Trento), na le amanaʻiaina le taʻutaʻua o nofoa o le iunivesite i Austria e ala i le avea ma faifeauta- lai. Na ia moomoo e alu i Saina, ae o le laki na taitai atu ai o ia i matu sisifo o Mekisiko. Ina ua maeʻa le toʻatele i tua ma tua atu, e aofia ai le le fiafia i le nofo ai i Kalifonia faʻafilemu, na auina atu ai Kino o se misionare i Pimería, le laueleele o le Pimas, lea o aso nei e tutusa ma matu Sonora ma saute Arizona.

Na ia taunuu iina i le 42 tausaga (i le 1687) ma vave ona pule i le galuega faamisionare - faafaatusa ma moni: o lana galuega o le tele o tiʻetiʻei solofanua. O isi taimi naʻo ia, ma o nisi taimi i le fesoasoani a nai isi Jesuits, na ia faʻatupuina misiona manuia i se fua faatatau niniva - toeititi tasi i le tausaga i le averesi. O nisi o ia taulaga o loʻo olaola i aso nei, pei o Caborca, Magdalena, Sonoyta, San Ignacio… Na taunuu, talaʻi, talitonu ma faʻavae. Ona alu ai lea i luma o le isi fasefulu poʻo le selau kilomita ma toe amata le faiga. Mulimuli ane sa ia toe foi ane e faatautaia le faamanatuga ma aoao atu, e tuufaatasi le misiona ma fausia le malumalu.

I le ogatotonu o ana galuega, o Kino lava na soalaupuleina le filemu i le va o vaega taua a Initia, lea na ia faʻaaluina le taimi e suʻesuʻe ai. O le mea lea, na ia toe mauaina le vaitafe o Colorado ma faʻafanua le auala o le Vaitafe o Gila, lea faʻafetai ia te ia sa avea muamua ma Mexico vaitafe. Na faʻamaonia ai foʻi le mea na maua e tagata suʻesuʻe i le seneturi lona 16, ma mulimuli ane galo ai i papalagi tagata Europa: o Kalefonia e leʻo se motu, ae o se penisula.

O Kino e taʻua i nisi taimi ole tama tamaʻi tamaʻavale, ma e iai mafuaaga lelei. I luga o solofanua sa ia sopoia laufanua valevalenoa sa nonofo ai saguaros, fagaga manu ma mamoe: manu e tatau ona faamautuina i totonu o fou catechumens. O misiona na gaosia ma Kino na iloa i lena taimi o le sili atu o le a avea o niuterene mo ni galuega fou; Ona o lona finau pea, na auina atu misiona i Baja Kalefonia, lea na muamua sapalaiina mai Pimería.

I le na o le luasefulufa tausaga o galuega faʻamisionare, na faʻaofi filemu ai e Kino i Mekisiko se teritori lautele e pei o le setete o Oaxaca. O se toafa tele, ioe, ae o se toafa na ia iloa faʻafefea ona tupuolaola.

Le tele toega o aso nei o Kino's misiona. O tamaloloa - Initia ma papalagi - e eseese; misiona faamutaina e avea ma misiona ma mou atu pe na suia i ni taulaga ma taulaga. Na paʻu foʻi le fale o le fale. Le tele toega: naʻo Sonora ma Arizona.

Punavai: Faʻamatalaga o Talafaʻasolopito Nu 9 O Toa o le Itu i Matu

Hernan Cortes

Tusitala ma fai talafaasolopito. O ia o se polofesa o le Matata eseese ma Talafaʻasolopito ma Faʻasolopito Talaʻaga i le Faculty of Philosophy ma Tusi o le National Autonomous University of Mexico i le mea na ia taumafai ai e faʻasalalau lona fiailoa e ala i le seasea tulimanu e fausia ai lenei atunuʻu.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Снежная королева - обзор распродажи на шубы и не только (Mae 2024).