Zacatecas, lalolagi talatuu nofoaga

Pin
Send
Share
Send

Na amata uma lava i lena aso ia Iulai 1546 ina ua latou taunuʻu atu i potu o le tagata manumalo ia Cristóbal de Oñate.

O se tuai Tlaxcala Initia, mai le talimalo o Nuño de Guzmán, ma ana calzoneras faia i aila baquetilla, lona ofuvae slang ma ana houndstooth huarach, ma se Zacatecan Initia na na ofuina se paʻu fusi o squirrel, e nonoa ai manoa o lona lauulu paʻu ma uumi, ma se pea o gaoa paʻu o le coyote e ufiufi ona vae mai tulivae e oʻo i tapuvae e puipui ai i latou mai le vao tuitui ma tui gata. , ma isi vaega o lona tino paʻu ma muscular na aliali mai, i le alofa mutimutivale uma malulu ma vaʻai uma, seʻi vagana ai se fasimea o le tua e le mafai ona vaʻaia, aua na ia amoina se uumau umi i luga o lona tauʻau. tumu i u fanafana e le masani ai le umi e uu ai ma le aufana toeititi tolu iata maualuga na ia uuina i lona lima agavale, faalagolago i ai e pei o se crook, ma i lona lima taumatau se teutusi na ia tatalaina i luga o le laulau Oñate, faaalia i luma o mata. o le manumalo istador nisi faʻataʻitaʻiga o le teio poʻo le maualuga maualuga vasega karate carbonate.

Ae le i vaʻaia le matamata, na susulu mata o le tagata manumalo, o le a avea ma kovana o le New Galicia Kingdom ma o le sili ona mauoa ma sili ona taʻutaʻua o le toʻafa muamua lauiloa o le lumanaʻi taulaga o Zacatecas, o le latou nofoaga na auina atu i ai. e aunoa ma le faʻatuai Kapeteni Don Juan de Tolosa, faʻaigoa ia "Barba longa" ma lana uo pele o Diego de Ibarra, o le lumanaʻi toʻalua o le afafine o le muamua sui o Mekisiko, i le kamupani a le Franciscan lotu e igoa ia Jerónimo de Mendoza, lauiloa foi mo lona faʻaaposetolo malosi. ma mo le avea ma uso o le sui.

O maʻa o le Initia le lavalava na faʻamaonia, ina ua "faʻataʻitaʻi", e tusa ai ma faʻamatalaga o aso nei, o le "afa maʻa ma le afa siliva", o se mea e mafai ona togiina i soʻo se tagata maina, i na tausaga ma e oʻo lava i aso nei, i le sili ona lamatia malaga, ma, moni, Barba longa, Ibarra ma Fray Jerónimo saunia e alu i matu ma faimalaga le tolu selau kilomita, le lelei faitauga, na vavaeeseina Guadalajara mai Nochistlán ma le mea o le a mulimuli ane avea ma taulaga o Zacatecas.

Na latou taunuʻu atu i lalo o le maupuepue o Buía, i le ogatotonu o mauga na ufiufi i paina, oaks ma oak, e tusa ai ma le savali a Epikopo De la Mota y Escobar, na faʻainuina e le tele o vai na sau e faʻafuaseʻi le vaitafe i lalo. mai le vanu (lea ua taʻua nei o Arroyo de la Plata) ma latou tolauapi ai ma le Initia le lavalava, lana soa ma nai toaitiiti o fitafita ma uo Initia e amata le suʻesuʻega o le a maua ai le toeititi tele o tupe i le fa seneturi pei o le paradigmatic « cerro colorado »o Potosí, Polivia.

O le nofoaga e le, e le mafai foi, o se nuʻu, o se nofoaga ma e le o se "moni" poʻo le tolauapiga ona o maina na maua ma i latou na o le a aliali mai lata mai na tu i se mamao e tusa ma le sefululua kilomita, mai le mea o loʻo iai nei le taulaga o Pánuco e oʻo atu i del delrere.

O le fiafia na tupu e pei o se afi, ma i le faaiuga o le 1547 Ibarra na ia faataatiaina le maa muamua o se 'olo e puipuia ai o ia lava faasaga i Initia oe, e ui lava i le taimi muamua na latou taliaina ma le filemu, ae e leʻi umi ae amata ona latou faatiga ia i latou, ma alalaga taufaamataʻu i le po atoa.

A o faaauau pea Tolosa i matu e saili ni uaua ario, ae o malo foi o le Amoni, o taulaga e fitu o Cíbola, El Dorado poʻo le vaipuna o le faavavau o talavou, o le eria na vave ona aʻafia e Ole faʻaliliuga ole au fiailoa e naunau ile siliva o uaua ma le fiafia.

I se taimi puʻupuʻu mulimuli ane, i le 1583, o le tagata manumalo Baltazar Temiño de Bañuelos, ua leva ma e nofo i le itulagi, na talosagaina le Tupu Felipe II ia maua le igoa o le taulaga i lena lima o fale, faʻapipiʻi i le tele o maina, aua sa i ai elemene na taʻuamiotonuina ai.

O le mea moni, o lena apa uʻumi ma leaga, mai le amataga o aso na amata mai ai ona pupuna mai galuega mamafa, ma faʻaputuputuga o le asu na susunuina e le ogaumu "Castilian" i tafatafa o mea laʻititi ma laʻititi e faʻaaogaina. ma i le taimi lava e tasi na amata ai ona latou gaosia le tele o tulaga o "tone faʻapelepeleina" faʻataʻamilo ia latou, aua o ogaumu o le ogaumu o gutu tele gutu fiaaai, lea na liu efuefu o laʻau i lefulefu; O le mea lea, e oʻo atu i le 1602, le tausaga na asia ai e Epikopo De la Mota le taulaga, ua taʻu mai e le taʻitaʻi lotu, e na o ni nai paʻu paʻu o totoe na totoe i ni nai tausaga ua tuanaʻi.

O le taulaga, e leʻi iai lava sona igoa faʻapipiʻi, talu ai naʻo le "mine a le Zacatecas" poʻo le maina a le tatou Lady of the Remedies of the Zacatecas ", na faʻaputuputu faʻataʻamilo i lana aulotu, o se tamaʻi ekalesia lotu faʻatasi ma le tasi. O lenei vaa na lagolagoina le faaiuga o le senituri, e le tagata na manumalo ia Temiño de Bañuelos mo le Cabildo e alu e toe faaleleia le fale o loo matitiva ai le Tama Melo, talu mai luma o le 1550, na potopoto ai le au failotu e faafofoga i lana sauniga po o le auai. o falelauasiga oi latou na fasiotia e le Chichimecas, Zacatecas, Guachichiles, Tepeguanes ma le tele o isi, ina ua fanaina i latou i le au faatalitali o le au Initia na vaai ia i latou i auala sili ona faigata o le Silver Road, faatoa tatala i le Imperial City o Mekisiko e le tamaʻitaʻi o Estrada. O lenei auala na tatalaina mo le felaʻuaʻiga o afifi ma mulimuli ane faʻatulagaina e Bless Sebastián de Aparicio mo taʻavale mule ma taʻavale povi e faʻatamaʻaina ai le siliva "faʻataʻitaʻi" i pusa tupe sui, faʻatasi ai ma le utiuti o feoaʻiga o tagata na avea ma toʻatele. ma toaaga i le toe foi mai o nofoaafi taʻitasi o taʻavale na o mai tumu i lumana tagata faʻatau, aufaʻatau, tufuga ma isi tagata na o mai e fausia ai se isi sosoʻo eseʻese sosaiete. Mai lenei taulaga fou, e tusa ai ma le tusigaigoa na faia e le agavaa Royal Visitor Hernán Martínez de la Marcha, faamasino i Compostela ma Guadalajara, ia na muamua sauniga e tatau ona faʻatonutonu fefaʻatauaiga i le va o tagata maina, ua uma ona tulaʻi mai, pe o le a tulaʻi mai , Amerika sili e fa milionea. Ma o le a auai foi i ai Angolan uli, pologa Initia ma tagata manaʻomia, taua, "Naborios" Initia, oe na omai mo se totogi pe ia maua a latou vaega o le tamaoaiga faʻaputuputu faaputuga vaiasosa.

O le taʻavale ma le vaega mauoa na aofia ai naʻo aliʻi nofofua poʻo ulugaliʻi faʻaipoipo na tuʻua a latou faletua i Sepania poʻo le laumua, ma le fia iloa, e mafai ona tatou maitauina ma le la Marcha, o le lima toʻaitiiti na vave ona avea ma motu o tagata, ua le toe i ai o se fafine ma lona toʻalua, lea e mafai ona tatou manatu ai e tele na, e ui lava i le mataʻutia o auala, na o mai i Zacatecas e faʻataʻitaʻia le galuega matua i le lalolagi.

O le taulaga na atiaʻe i luga ma lalo i lalo o le seneturi lona sefulufitu, ma i le vaitaimi o le seneturi lona sefulu ma le valu La Parroquia ma malumalu ofoofogia o loʻo mitamita ai nei na fausiaina, o lona vaʻaiga na matua faʻaleleia atili, ma ina ua oʻo mai le faʻaiuga o le seneturi ma le matagofie o le sefuluiva seneturi na fanau, le taulaga na amata mai i foliga vaaia ua tatou iloa nei, seʻi vagana ai le tele o fale na suia o latou foliga i le atoa seneturi. O le fale mataaga, o le maketi a González Ortega ma le tele o isi mea na fausia. I le seneturi lona 20, seʻia oʻo mai le Fouvalega, ana gaioiga faʻatamaoaigaina ma le alualu i luma o ona vaega o agafesootai penefiti na i luga. Ona pa'ū ai lea i totonu o se tamaʻitaʻi lea na liua i se taulaga laititi ma na oʻo i le 1964, ina ua avea José Rodríguez Elías ma kovana, na amata ai lona toe fanaufouina, seʻia oʻo mai i le aso ina ua amanaʻia e le UNESCO ona tulaga taua ma ua teuteuina i le igoa Cultural Heritage of Humanity, tuʻuina i lima o le Zacatecans le tele tautinoga e faʻasao ia maʻi ma faʻalauiloa lautele i le lautele e mafai ai.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Zacatecas 2020 (Setema 2024).