Misiona i le Pimería Alta (Sonora)

Pin
Send
Share
Send

Afai o se mea faʻailogaina le talaʻaga o le Pimería Alta, o le tetee i luga ma lalo o taumafaiga fausiaina ma mala, o lea i se tasi auala faʻapitoa tapuaiga tapuaiga o molimau.

O le itu taua o faʻasino mo lenei tala o Tama Kino. O le mea lea, o le measina Franciscan e tele ma lanu. O mea o totoe o le Jesuits e seasea lava, ma le tama o Kino aemaise lava, e seasea lava. Peitai, e i ai le le malamalama i le faaupuga misiona. O le mea moni, o le misiona o le galuega agai i le evagelia lelei: o se galuega faatino o malo. Ma i lenei lagona, o le talatuu o Eusebio Francisco Kino e sili atu tele nai lo le mea tatou te faʻamatalaina iinei.

O le falesa i le taulaga o Tubutama, i matu o Sonora, ma ona foliga aulelei foliga vaaia, e foliga mai o loʻo nanaina i totonu o ona pa le talaaga ogaoga o misiona a Pimería Alta.

O le muamua malumalu o Tubutama atonu o se faigofie arbor fausia e Father Eusebio Francisco Kino i le taimi o lana asiasiga muamua i le 1689. Mulimuli ane sau sili atu fausia sili atu ona lelei na mulimuli ane i nisi o gaioiga mataʻutia: o le fouvalega o le Pimas, o se osofaʻiga a le Apache, le utiuti faifeautalai, o le toafa le aoga ... Mulimuli ane, o le fale nei na faia i le va o le 1770 ma le 1783, lea na tumau mo le sili atu ma le lua seneturi.

O LOTU A IESUITU

Na suʻesuʻe Kino, faʻatasi ai ma isi itulagi, toeititi a atoa le Pimería Alta: o se eria faʻatusatusa tele i Ausetalia ma Suisilani faʻatasi, e aofia ai matu o Sonora ma saute o Arizona. Peitai, o le mea sa ia galue malosi ai o se misionare o se teritori pe tusa o le afa o le tele, o le lata ane o Tucson, i matu; o le Vaitafe o Magdalena ma ona vaitafe, i le itu i saute ma sasaʻe; ma Sonoyta, i sisifo. I totonu o lena teritori na ia faʻatuina ni taseni se lua, o a toe vaega o na fale? E tusa ai ma le tele o tagata suʻesuʻe, naʻo vaega o puipui i totonu o le misiona a Nuestra Señora del Pilar ma Santiago de Cocóspera.

Cocóspera e leai se mea sili atu nai lo o se ekalesia tuulafoaia mo le sili atu i le 150 tausaga. O loʻo tu ile afa - ma tafatafa ole auala tele - ile va ole Ímuris ma Cananea, ile itu i sasaʻe o le tuaoi o Pimería Alta. O le a vaʻaia e le tagata asiasi le fausaga o le malumalu, ua leai se taualuga ma ni nai teuteuga. O le mea manaia e uiga i le nofoaga, peitaʻi, e lua fale i le tasi. O le vaega pito i totonu o puipui, e masani ona vavalalata, e tutusa, latou te fai mai ai, i le malumalu na faʻapaiaina e Kino i le 1704. O le pito i lalo o fale ma teuteuina o masonry i fafo atu, e aofia ai le faitotoʻa o loʻo lagolagoina nei e se fatamanu, o o le toe fausiaina Franciscan faia i le va o 1784 ma 1801.

I le fanua laugatasi o Bízani, o se nofoaga e 20 kilomita i sautesisifo o Caborca, o loʻo iai foʻi ma nisi o mea na fausia ai le malumalu o Santa María del Pópulo de Bízani, na fausia ile ogatotonu ole 18th seneturi. O se mea e sili ona faʻamalosia o le faʻaaliga lea i Oquitoa, nofoaga o le misiona tuai a San Antonio Paduano de Oquitoa. I lenei taulaga, 30 km i sautesisifo o Átil, o le falesa e sili ona faʻasaoina ma o loʻo faʻaaogaina pea. E ui lava na lauiloa na "faʻamatagofieina" i le sefulu tausaga ua tuanaʻi o le 18th seneturi, e mafai ona manatu i ai sili atu Jesuit nai lo Franciscan. O le fale, na fausia pe tusa o le 1730, o se "seevae pusa", o le faʻataʻitaʻiga masani na mulimuli ai le Jesuits i le incipient tulaga o le misiona o matu sisifo Mexico: puipui saʻo, mafolafola taualuga o utupoto ma lala ufiufi i le tele o mea (mai otaota e oʻo lava i piliki), ma e ui lava ina vaʻaia na faʻasasaʻo e Franciscans laina sober o le faitotoʻa, latou te leʻi fausiaina se logo logo: o aso nei o loʻo faʻaauau pea ona valaʻau tele faʻafetai i le fusipaʻu e pei o anamua ona matagofie na i luga aʻe o le facade. .

FRANCISCAN SPLENDOR

O le faʻataʻitaʻiga faafeagai o le malumalu o Oquitoa o le falesa o San Ignacio (muamua San Ignacio Cabórica), o se taulaga 10 km i matu sasaʻe o Magdalena. O se fale Jesuit foi (atonu na faia e le tama taʻutaʻua o Agustín de Campos i le muamua lona tolu o le seneturi lona 18) mulimuli ane, i le va o le 1772 ma le 1780, na suia e le Franciscans; ae o iinei e sili ai le Franciscan i luga o le Jesuit. Ua i ai lava taumafaiga i itu o falesa, o loʻo i ai lona mautu logo olo ma lona faʻalo e teuina; Ua le toe, i se faapuupuuga, o se ekalesia mo neophytes, po o le o se fou faatoa faavaeina misiona.

I le taulaga o Pitiquito, 13 km i sasaʻe o Caborca, o le malumalu o se galuega faa-Franciscan na faia i le va o le 1776 ma le 1781. I totonu o loʻo i ai le faʻasologa o mulimuli ane frescoes, ma ata ma faʻailoga o le Our Lady, le fa faievagelia, nisi agelu , Satani ma le Oti.

O malumalu o San José de Tumacácori, i Arizona (tusa o le 40 km i matu o Nogales), ma Santa María Magdalena, i Magdalena de Kino, Sonora, na faatuina e le au Franciscans ma maeʻa ina ua maeʻa le Tutoʻatasi.

O fale sili ona matagofie e mafai ona maua i Pimería Alta o faleaʻoga lauiloa e lua a Franciscan: San Javier del Bac, i fafo atu o Tucson (Arizona) o loʻo iai nei, ma La Purísima Concepción de Nuestra Señora de Caborca ​​(Sonora). O le fausiaina o mea uma e lua na faʻataunuʻuina e le aliʻi tomai e tasi, Ignacio Gaona, o le na avea ma masaga. Latou te le fiafia tele mo lo latou lapoʻa, latou foliga mai soʻo se isi lotu mai le tuai pule o se taulaga feololo i le ogatotonu o Mekisiko, ae afai e te manatu na latou fausia i lua tamaʻi taulaga i le pito o New Spain (San Javier i le va o le 1781 ma le 1797, ma Caborca ​​i le va o le 1803 ma le 1809), e tetele na foliga mai. San Javier e sili laitiiti nai lo La Purísima Concepción, ma e i ai le faʻasologa o maofa matagofie Churrigueresque fatafaitaulaga faia mai sima. O le ekalesia Caborca, i le isi itu, sili atu nai lo lona tuafafine ona o le sili atu symmetry o lona fafo.

AFAI E TE ALU I PIMERÍA ALTA

O se vaega muamua o taulaga ma misiona tuai o loʻo tu i matu sisifo o le setete o Sonora. Mai Hermosillo alu i le alatele Nu. 15 i Santa Ana, 176 km i matu. Pitiquito ma Caborca ​​o loʻo i le alatele auala leai. 2, 94 ma le 107 km i sisifo, faʻasologa. Mai Alarata –21 kilomita i sasaʻe o Pitiquito– alu i le faʻafesagaʻi faʻasolosolo agaʻi atu i Sáric, o lona muamua 50 kilomita e te maua ai taulaga o Oquitoa, Átil ma Tubutama.

O le vaega lona lua o taulaga o loʻo i le itu i sasaʻe o le tasi muamua. O lona manatu muamua o Magdalena de Kino, 17 km mai Santa Ana i luga o le alatele Nu. 15. San Ignacio e 10 kilomita i matu o Magdalena, i luga o le auala tele fua. Ina ia e alu i Cocóspera e tatau ona e faaauau pea i Ímuris ma alu ai i le feterale auala leai. 2 tau atu i Cananea; o toega o le misiona e tusa ma le 40 km i luma atu, i le itu agavale.

I Arizona, o le Tumacácori National Monument ma le taulaga o San Javier del Bac e 47 ma 120 km i matu o le tuaoi o Nogales sopoia. O itu uma ia e lua i le tasi itu o le auala tele i sisifo Nu. 19 e tuʻufaʻatasia Nogales ma Tucson, ma e iai a latou faʻailoga manino.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Spanish Colonial u0026 Mexican Period Life in Tucson (Mae 2024).