Antonio García Cubas fausiaina le ata o le Mekisiko Malo

Pin
Send
Share
Send

O le augatupulaga o tagata faʻasaʻoloto latou te faʻatauaina le galuega o talafaʻasolopito i tagata faʻatau ma o le a liliu atu i le galuega a le au fausiaina.

Ina ua maeʻa le tutoʻatasi tauivi, ma se poloketi a le atunuʻu, i vaega faʻamatalaina ma i vaega na o faʻataʻatia mai, sa i ai se manaʻoga e faʻamaonia ai ma ia faʻamaonia ia ma le moni i le tele o itu, e fausiaina ma tuʻuina ia atoa foliga. Faʻapea le tulaga o le teritori Mekisiko ma le fausiaina o lona ata.

O se tupuʻaga galuega

Talu mai lona amataga, na vaʻaia e le malo o Mekisiko tutoʻatasi le manaʻomia o le iai o se siata lautele o nofoaga e aofia ai le malo fou, ae ina ua faʻatuina le feagaiga feterale i le 1824, o le fausiaina o le atavali o le atunuu fou, ma ona setete ma o latou tuaoi.

E leʻi faigofie le galuega, talu ai o suiga i polokiki i totonu ma fafo e masani ona suia ai le tulaga moni o le atunuʻu. Eseʻese taumafaiga na faia na faʻaiʻuina i le taimi na, faʻatasi ai ma le lagolagosua a malo eseese, na faia le Mexico Society of Geography and Statistics i le 1833, mauaina le muamua tusi lautele i le 1850, o lona uiga, 17 tausaga mulimuli ane.

Ina ia faʻatinoina lenei galuega, o mea uma na faʻaputuputuina na tatau ona faʻaaogaina: o ata puʻe o le au manumalo na faʻamatalaina le talafatai ma eleele faʻatoʻilaloina, o tagata faʻataʻitaʻi na tuʻufaʻatasia le faʻavae o le faitau aofai o tagata i teritori o loʻo faʻataʻamilomiloina, o pulega faʻalelotu, o tulafono a ekalesia o e ana mina ma faleoloa, oi latou o misionare ma fitafita malaga o loʻo nofoia latou lava i le faʻafanuaina o matu itumalo ma i latou o le cadastral lesitala. O taumafaiga uma a fuafanua ma saienitisi malamalama e faʻamatalaina le tulaga faʻafanua o le atunuʻu sa iloiloina foʻi ma o le mea moni, o faʻafanua faʻaitulagi uma na aoina iina.

Peitaʻi, i le maeʻa ai o lenei uluaʻi taunuʻuga, sa tatau ona faʻataunuʻuina se taumafaiga atoa e faʻamaʻoti ma faʻatumuina lenei tusi muamua ma, i lenei taimi, o le ata o Antonio García Cubas o loʻo tu mai i fafo. Faʻauʻu mai le Academy of Fine Arts a San Carlos, na tofia ai o ia e kopi le General Charter o le Mexico Republic, lea na ia faia ai ni faʻasaʻoga ma faʻaiʻu i le 1856, le tausaga na avea ai foi o ia ma totino o le Mexico Geography Society. ma Faʻamaumauga. Mulimuli ane, na ia aʻoaʻoina inisinia i le Kolisi o Mining, ma faʻamaonia ai lana galuega o se geographer.

Malamalama o le atunuu ma lona faamatalaga

O le vaaiga mataga o se vaega o le talafaʻasolopito a García Cubas, lea na ia faʻamatalaina ai le teʻi na mafua ai Santa Ana, ina ua ia vaʻaia mo le taimi muamua - ina ua faʻaali atu ia te ia le tusi na ia kopiina - o le faʻalautelega o le teritori na ia leiloa, o le mea moni e leʻi malamalama iai le toʻatele, seʻia oʻo i lena taimi.

Emanated mai le tu masani faʻatupuina e le malamalama malamalama o New Spain, le faʻamatalaga o le atunuʻu, le iloiloga o lona tamaoaiga ma lona ono mo atinaʻe na faʻalauiloaina i le Mexico Society of Geography ma Statistics. Na suʻesuʻe e ona sui se autu matua lautele na aofia uma ai le tino o le teritori, ana oa faʻanatura ma lona gaosiga. O le suʻesuʻeina o lona faitau aofai o tagata i lona faitau aofaʻi o tagata, ituaiga ma aganuu eseese na taua foi. O le faʻamalamalamaina o nei poto uma na tupu ina ua lolomiina e García Cubas lana Tusi Lautele o le Mexico Republic. México, Imprenta de Andrade y Escalante, 1861. O lenei galuega na faʻatamaoaigaina mulimuli ane i suʻesuʻega na faia e García Cubas i le va o le 1870-1874 ma na taualuga i le Mexico Geographic ma le Statistics Atlas. Mexico, Debray ma sui, 1885, o lana galuega sili ona taua. Na tuʻufaʻatasia ma se mataʻitusi lautele matagofie ma faʻailoga o laina nofoaafi ma laina telefoni ma 30 tusi mai setete, D.F. Mexico City ma teritori o Baja California ma Tepic, na lolomiina ma tusitusiga i le Sipaniolo, Igilisi ma Farani.

Aʻoaʻoga a le atunuʻu

O le taumafaiga na faia e le au fausiaina le atunuʻu o le a le tuʻufaʻatasia pe a fai e le faʻaopoopoina e aʻoaʻoga galuega o le a totoina i tagatanuʻu se atunuʻu lagona. García Cubas totoa faʻapitoa i le aʻoaʻoga o laufanua ma lolomiina talu mai 1861, le Compendium o Faʻafanua o le Mexico Republic, faʻatulagaina i 55 lesona mo le faʻaaogaina o Faʻatonuga a le Malo. Mekisiko, Imprenta de M. Castro. Faatasi ai ma le tutusa uiga didactic, na ia lolomiina se galuega ma se sili atu faapitoa mataupu, le Geography ma talafaʻasolopito o le Federal Itumalo. Mekisiko, Fale Lomitusi Muamua a E. Murguía, 1894.

García Cubas lava ia na te aumaia le tusi ma i le faʻataʻitaʻiga na ia faʻamatalaina o le muamua vaega, tuʻuina atu i le muamua aʻoaʻoga, aofia ai le tala fou o le laufanua o le Federal District faʻalauteleina ma talaʻaga ma faʻanatura iloiloga e, i le faʻaopopoina i le faʻamalosia o le suʻesuʻega, fiafia i faʻatonuga o le tamaititi ma lena, o le lona lua, taua tele talafaʻasolopito, ua fuafuaina mo aʻoaʻoga maualuga, mafai ona avea o se faigofie faitau tusi mo i latou e le i mafai ona faia a latou suʻesuʻega.

Le toe faʻafoʻiina ole ata ole atunuʻu i fafo

E pei foi o isi taimi, García Cubas o loʻo faʻamatalaina i se amataga ia mafuaʻaga na mafua ai ona ia ofoina atu i tagata lautele lana tusi The Republic of Mexico i le 1876. George H. Henderson (Trad.). México, La Enseñanza, 1876. Na ia taʻua na tusia ma le faamoemoe o le "suia o manatu sese na mafai ona tuua i mafaufau o le au faitau e na tusitusiga na, ma le loto leaga manatu faʻatasi ai ma le manaʻo ia maua le taʻutaʻua o ni tusitala, na na tusia ma lomia e eseʻese tagata ese, faʻamasinoina le malo o Mekisiko, e lagona na maua i se malaga vave e aunoa ma se suʻesuʻega poʻo se suʻesuʻega maeʻaeʻa ”.

I le faia ai o lenei mea, na ia faʻamatalaina Mekisiko, ma tuuina atu ia te ia se foliga faʻamaoni ma le mautinoa, o se atunuʻu e maualalo le faitau aofai mo lona lautele teritori, tu i le va o vasa e lua; faʻamamafaina le tulaga lelei faʻafanua o ona laueleele, lona lafulemu, lona tau, mining maina ma ana punaoa vai. Tuʻufaʻatasia uma nei faʻamatalaga ma se tusi lautele ma faʻatasi ai ma faʻamatalaga ua vaevaeina i ni vaega se tolu: o se vaega faaupufai e feagai ai ma le tulaga o le Republic, o lona faʻalautelega ma ona tuaoi; lona malo, vaega faaupufai ma le faitau aofai; faʻatoʻaga ma maina, faatufugaga ma gaosiga, pisinisi ma faʻatonuga lautele. O se vaega faʻasolopito na ia talanoa ai e uiga i le malaga, o le Toltecs, o le Chichimecas, o ituaiga e fitu ma le Aztecs. I le iuga, o se atunuʻu ma faʻamatala vaega o loʻo faʻasino i aiga eseese: Mekisiko, Opata, Pima, Comanche, Tejano ma Coahuilteca, Keres Zuñi, Mutzun, Guaicura, Cochimi, Seri, Tarasca, Zoque, Totonaca, Mixtec-Zapotec , Pirinda Matlaltzinca, Maya, Chontal, o Nicaraguan amataga, Apache, Otomí. Faʻailoa le tufatufaina numera o aiga tuʻufaʻatasi, faia se lipoti o tuʻuga ma faʻasino i mafuaʻaga o lo latou paʻu. O le mea sili ona taua i lenei itu o le o loʻo omia ma se tusi atunuʻu mai Mexico.

Le faʻalauiloa aloaia a le atunuʻu

García Cubas na talitonu i le saolotoga polokiki e uiga i manatu e uiga i le atinae ma le alualu i luma o le malo.

O le tuʻufaʻatasia o le poloketi saolotoga i le afa lona lua o le sefuluiva seneturi na tatalaina ai se laʻasaga i faiga faʻavae a le malo, lea e taumafai e faʻaali se ata fou o Mekisiko, o se atunuʻu mauoa ma agavaʻa e mafai ona lalelei i tagata faʻatau tupe i le tele o itu.

I totonu o lenei manatu, i le 1885 García Cubas lolomiina lana Picturesque ma Historical Atlas o le United Mexico States. Mekisiko, Uso ma Tupu. O se faʻasologa o tusi e tuʻuina atu ai i le atunuʻu faʻamatalaga o loʻo avanoa i lena tausaga, ma le faʻamamafaina o talafaʻasolopito-aganuu itu. O le faʻamatalaga o tusi taʻitasi na lolomiina i le Descriptive and Historical Geographic Statistics Table of the United Mexico States, o se galuega e avea ma tusitusiga mo le Picturesque Atlas. México, Oficina Tipográfica de la Ministerio de Fomento, 1885. Mai lava i lena taimi, na ia sauni ai, e lolomi saʻo atu e ofisa o le malo, mafuli lava i le Failautusi o Atinaʻe, ana galuega taua, e pei o le Geographic, Historical and Biograpical Dictionary of the States. United Mexico. México, Imprenta del Ministerio de Fomento, 1898-99, poʻo tusi na tuʻu saʻo atu mo tagata e tautatala i le Igilisi: Mexico, Ana Fefaʻatauaiga, Alamanuia ma Punaoa. William Thompson (Trad.). México, Tipographic Office o le Matagaluega o Fomento y Colonización ma Alamanuia, 1893. Latou te saunia faʻamatalaga i pulega a le malo faʻalapotopotoga, uiga o tagata o loʻo nonofo, mea tau tupe, faʻapea foi ma atinae tetele ua faʻapipiʻi e lagolagoina kamupani. Faatasi ai ma lenei faamatalaga na ia tuuina mai, i se stroke, o se tuufaatasiga o le atunuu tulaga ma lona talafaasolopito, aoga mo tagata asiasi ma tagata teu tupe.

O le laumua o le ogatotonu o le malo tele

O le faʻatapulaʻaina o le Federal District i le 1824 ma Mexico City e avea ma nofoa o le malo tele, ona o lo latou taua, o se togafitiga faʻapitoa na saunia e García Cubas. I le Mexico Geographic and Statistics Atlas ua taua i luga, na ia faʻapitoa faʻapaʻiaina se faʻafanua i le taulaga i le 1885, faʻataʻamilomiloina e atigipusa ma ata eseese. O nei mea e fai ma sui o maʻa faʻapitoa (talu ai nei maua fasi vaega o le faʻafanua o le falesa tuai), nisi ulu decoatepantlidel Templo Pulenuʻu, o le fuafuaga o le falesa tuai, o se fuafuaga a le Federal District, o se isi fuafuaga o le Aai o Mekisiko faʻaalia ai le Sipaniolo faʻataʻitaʻiga, le tasi o le taulaga i le faaiuga o le seneturi lona 18, o le fuafuaga ma se vaega o le National Theatre, o le fuafuaga a le Aʻoga o Inisinia, o le fuafuaga a le National Palace ma le togitogia o Mekisiko ma le ulutala "Mexico regia et Celebris Hispaniae Novae Civitas" o lo o fai ma sui ia Tenochtitlan.

O le tala o loʻo sosoʻo atu, faʻamatalaina le amataga ma le faʻavae o le taulaga Mekisiko talu mai le malaga malaga; Tenochtitlan o loʻo faʻamatalaina ma le sili Teocalli ma mulimuli ane ai le Katedral. E faʻasino foʻi i le taulaga i ona po nei ma ona malumalu, le faʻatoʻaga faʻatoʻaga ma le nofoaga vaʻaia nofoaga; le National Astronomical Observatory i Tacubaya; le aoga o Faʻafomai, Inisinia, maina, Fine Arts, Jurisprudence, Pisinisi, Arts ma galuega taulima; o le Aoga Maualuga ma aʻoga mo teine ​​ma teine ​​talavou, mo e tauaso ma tutuli, faʻapea foi ma le Seminare Seminare. E faʻamamafaina tusitusiga ma faʻasaienisi faʻavae e pei o le Mekisiko Sosaiete o Geography ma Fuainumera Faʻamaumauga, le Natura Talaʻaga Sosaiete ma le Gagana Sosaiete; e faʻasino foʻi i faletusi lautele ma fale mataʻaga. E i ai sikuea, folauga, maketi, faletalimalo, fale faʻafiafia, togalaau ma faʻafiafiaga togalaʻau, faʻapea foʻi ma pantheons. Ona lisi lea o le siʻosiʻomaga pei o Santa Anita, Ixtacalco, Mexicalcingo, ma Ixtapalapa.

Mulimuli ane, i le 1894, na ia faia ai se tusi faʻapitoa i luga o Geography ma talaʻaga o le Federal District. Murguía, 1894.

O lenei tusi o loʻo taua atu o se tusi lesona, ua faʻamoemoeina mo le lautele o tagata faʻalogologo o loʻo ofoina ai faʻamatalaga masani e uiga i le Federal District. Na ia faʻamatalaina lona amataga ma lona vaega faaupufai, talu mai lona aofia i le Faavae o le 57 ma lona faʻauigaina o se nofoaga o le lautele malo poʻo le federation. O loʻo faʻamatalaina mai ai le tofiaina o le kovana, ana galuega, faʻafefea ona faʻavaeina le aʻai ma ana pule.

I le vaega muamua, e faʻasino i le amataga mai o le Federal District, o faʻalapotopotoga o loʻo aofia ai ma o fea o ofisa o le malo. E i ai tusi i luga o le tele o itu: tasi i vaega faaupufai ma le faitau aofai, lea latou faailoa mai ai le prefecture e fausia ai le taulaga o Mekisiko, ma le taulaga i le mea latou te vaeluaina ma o latou ulu sili atu o ni autu taulaga. O isi siata faʻamatalaina lona faʻatulagaina ma foliga vaaia tino, faʻasino i mauga, vaitafe ma vaituloto; o le tau ma oloa masani; o le faitau aofai autu; le taulaga o Mekisiko ma le faʻalautelega o le 'aʻai, lana fuafuaga ma ona vaevaega: fale puipui, poloka, auala ma sikuea, moli ma le nomenclature o auala.

I le vaega lona lua, na ia faia ai se toe iloiloga faʻasolopito mai le malaga a le Aztecs i le faʻavaeina o Tenochtitlan, lea na ia faia ai se faʻamatalaga e tusa ai ma faʻasolopito suʻesuʻega archaeological o lona taimi; Ona ia talanoa lea e uiga i le taulaga o le taulaga, e mulimuli ane vaʻai i le taulaga o lona taimi na ia taʻua ai malumalu, maota o faʻalapotopotoga, fale mo faʻataʻitaʻiga lautele, fale tifaga, savali, faʻamanatuga, tivolis, kasino, faletalimalo ma maketi. I le iuga, na ia faia se lisi o leo Mekisiko aofia ai i le galuega.

O le taua tele o le ata tusi o Antonio García Cubas, o le na fautuaina, i lona olaga atoa, ia faʻaeeina le malo i se tupua. Lenei galuega o le a talafeagai dimensioned pe a fai e faʻatatau i le faʻatusatusaga saofaga o lo latou auai i le tele taumafaiga e fausia le atunuʻu o loʻo faʻatinoina e augatupulaga i le maeʻa ai o le Tutoʻatasi uiga. E tu ese mai ia, sili atu i mea uma, lona tuʻufaʻatasia o le atunuʻu, lea na ia taumafai ai e tuʻufaʻatasia lona teritori, lona faitau aofaʻi ma lona talaʻaga.

Punavai: Mekisiko i le Taimi # 22 Ianuari-Fepuari 1998

Pin
Send
Share
Send

Vitio: MR. HAMPARTE: ANTONIO GARCÍA VILLARÁN. EL MESÍAS DEL ARTE? ft. Moco de la India (Mae 2024).