Le Sierra Norte ma ana faʻataulaitu (Puebla)

Pin
Send
Share
Send

O le aʻeaʻe i le Sierra Norte de Puebla o se mea moni e le mafaagaloina. O le auala e alu aʻe i luga o le auala o le tele o piʻo, e ala atu i mauga ma vanu, a o vaomatua e feʻaveaʻi ma vanu ma malifa, e ufiufi i fualaʻau, togalaau kofe, togafiti ma isi tele faʻatoʻaga o lenei matagofie itulagi.

O povi e faʻavasegaina i vao pe savali i totonu o mauga, i taimi uma e leoleoina e le leoleo mamoe. Iinei ma iina e mafai ona e vaʻai atu ai i tamaʻi taulaga ma o latou taualuga o fale, o alaasu ma patios e tumu i fugalaʻau, aemaise lava dahlias (le atunuʻu fugalaʻau) o lanu uma.

I se mea mamao, pei o se sami, e mafai ai ona e vaʻai atu i faʻatafunaga o atumauga e fetaui ma le lanumoana o le lagi. Na faafuasei lava ona ufitia e le ao ni vaega ma le puaoa efuefu, faʻatumuina i latou i le mea lilo. E timu timuga iinei ma e maualuga tele le faʻasino o le susū.

O le auala e ave ai matou i Zacapoaxtla, o se taulaga taua e faʻatutuina i atumauga; I le faitotoʻa o loʻo i ai se afu taua e tau atu i se vanu tau le iloa mai luga. O tamaloloa na o mai i lalo e lagolago le 'autau a Mekisiko na toʻilaloina le au osofaʻiga a Farani ia Me 5, 1862.

Faʻaauau i luga o le auala, o le penina o le mauga faʻafuaseʻi aliaʻe: Cuetzalan. Cuetzalan e matua maualuga lava e foliga mai o le mea e mulimuli mai o le lagi. O ona auala faataamilo auala, ufiufi i limu, oso i luga ma paʻu. O fale, o le tele o le mananaia, o isi e laʻititi, o loʻo iai ma le faʻataʻamilomiloina o atumauga i atumauga, o puipui mafiafia na valiina e le susū, faʻamalama faʻamalama, poʻo balconies e iai uʻamea ma faitotoʻa laupapa mafiafia e tuʻituʻi atu ai. Mea matagofie uma ma mamalu, e le faʻaleagaina i mea faʻafoliga poʻo mea faʻaonapo nei.

I totonu o se esplanade lapoʻa o le sikuea autu, faʻataʻamilomiloina e faitotoʻa, ma o lona auala e te alu ai i lalo tifato auala poʻo faʻasitepu e fesoasoani e alu ifo ai i lalo. I tua atu, o se iʻuga, faʻasaga i le lanumoana lanumoana, o se lotu tuai ma mamalu ma lona olo matagofie. O iina, Aso Sa e oʻo i le Aso Sa, e faʻamanatuina ai le tianguis, o le nofoaga lea e fono ai le tele o tagata.

I totonu o lenei atumauga tele lava o loʻo i ai le tele o ituaiga o ituaiga o ituaiga, e eseʻese mai le tasi i le isi e ala io latou foliga, a latou gagana poʻo latou lavalava. O le maketi o loʻo auai aliʻi ma fafine mai tulimanu uma o le mauga, faʻatumuina le nofoaga i fualaʻau, fualaʻau, ato, ie, fagu, kofe, pepa, vanilla mai le talafatai, mea manogi ma fugalaʻau. Siva e faia i le atrium; o le sili mataʻina o na o le Totincis, oe siva le "Quetzales" ma a latou tele lanu vaega. E i ai foi isi siva, pei o na o le Negritos, le Catrines, ma le Clowns, ma matagofie ufimata ma isu isu, tocotines ma tele isi. E nonofo faatasi le au Huastecos, ma a latou musika vaiolini, a latou solo pepelo ma a latou siva fiafia; Zacapoaxtlas, Totincias, Otomíes, Nahuas, Mexicoeros ma Mestizos.

Na fananau uma, ola ma feoti ma a latou lava aganuu ma aga masani, ma o latou tagata faʻamalolo, gastronomy, ofu, gagana, musika ma siva, ma latou te le fefiloi i faʻaipoipoga ma isi.

O fafine Cuetzalan e pei o ni masiofo, latou te ofuina se ofuvae poʻo se "faʻalavelave faʻapipiʻi" e faia i fulufulu uliuli mafiafia, fusifusia i le puimanava e se fusipaʻu lalagaina, ma lanu vali i pito, poʻo mea e faia ma se fala. Latou ofuina se ofu mafanafana ma i luga aʻe o le quexquémetl (muamua-Hispanic cape e tasi lona tumutumu i luma ma le tasi i tua), lalagaina faʻalelei i filo paʻepaʻe. O le mea e faʻatupuina ai le matagofie o le ofu lea o le Sutac, o se pulou o filo mafiafia na lalagaina i le ulu e pei o se pulou tele. Latou teuteuina i tautaliga, tele asoa ma taulima.

I lenei faʻamanuiaga faʻaitulagi e tele laupapa, faʻatoʻaga, lafumanu, faʻapisinisi tamaoaiga, ma isi, o loʻo i ni nai lima, o na o le mestizos. O tagata tagatanuu, sa avea muamua ma e ana ma alii o atumauga, o ni faifaatoʻaga, tagata faigaluega i le ao, tufuga, latou te ola ma le mamalu ma tumau lo latou faasinomaga le taua.

Leai seisi e tatau ona misia lenei faʻataulaitu o Sierra Norte de Puebla, e vaʻai ai i le mama ma matagofie vaaiga o ana pati, ma nofo ai i ni nai aso i Cuetzalan, latalata i le lagi.

Xicolapa

O le a sili ona mataʻina pe a taunuʻu i lenei masani ai le taulaga taulaga o ona mumu ma taualuga anamua. I faleoloa, e faʻatau atu ai sina mea itiiti, e foliga mai ua uma le taimi; I luga o lana laulau ma fata o loʻo iai ni oloa e le gata e aofia ai mea faʻatau, fatu, agaga ma vailaʻau. O nisi o latou na faʻatautaia talu mai le amataga o le seneturi ma o loʻo vaʻaia e tupuʻaga o tagata muamua e ana. O fualaʻau uaina muamua o le itulagi na faia i Xicolapa, ma o lea e mafai ai ona matou tofoina le pilekipelu, quince, apple, tejocote ma isi i tamaʻi tioata. O iina e foliga mai e le alu le taimi, aua o Xicolapa o se taulaga ma faʻataulaitu.

Xicolapa o loʻo tuʻua le taulaga o Puebla, i le alatele Nu. 119 agai atu i matu, agaʻi i Zacatlán.

Cuetzalan ofu i lanu

O Aso Sa uma i Cuetzalan, i luma o lona falesa, e faʻatulaga ai se maketi i fafo. Ona o oloa ua ofaina, ma talu ai fefaʻatauaiga ma fefaʻatauaiga o loʻo faʻataʻitaʻia lava iina, o lenei maketi ua manatu o se tasi o sili ona moni ma o lea e sili ona mauoa ai tu ma agaifanua a anamua Mekisiko.

Ia Oketopa o latou o le lagolago paia faʻamanatuina o le taulaga. Mo le vaiaso, le fitu aso muamua, San Francisco e faʻamanatuina i felanulanuaʻi gaioiga.

Cuetzalan mafai ona 'ausia e le feterale auala tele Nu. 129, tuua le taulaga o Puebla, 182 km. lenei

Chignahuapan

O lenei taulaga matagofie o le taulaga e i ai se tamai falesa e valiina i lanu susulu ma e teuteuina i le faauo ma enaena mata o agelu. I le Plaza de la Constitución e mafai ona e faʻafiafiaina i se faleoloa sitaili Mudejar, tutasi i le atunuʻu, lea e faʻasao ai se vaipuna kolone. O lona malumalu e iai pupuni tioata matagofie e faʻatatau i le Taupou Maria, o le na faʻapaʻiaina i ai. O le sefulu ma le lua mita maualuga faʻatagata laupapa o le taupou e mataʻina, siʻomia e agelu ma temoni.

Chignahuapan o loʻo tu 110 kilomita mai le taulaga o Puebla, mulimuli i le alatele leai. 119.

Punavai: Aeroméxico Motugaafa Nu.1 Puebla / Pau 1999

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Conoce la Increíble Mediana Altitud en la Sierra Norte de Puebla (Setema 2024).