E fia na faimalaga i le tatou Fagaloa?

Pin
Send
Share
Send

O le sami e masani ona sousou i matagi mai le itu i matu ma saute, o se mea e maua ai mea e tausi ai tagata ma le tele o faʻasoaga o mea totino. O loʻo tele pea le le mailoa.

Faatasi ai ma upu: 'Fagaloa o Mekisiko' o le laufanua o le Lalolagi Fou na amata ona tusia, o se tala e mamao lava mai le faʻaiuga. O loʻo iai pea le faitau miliona o tagata Mekisiko latou te leʻi vaʻai lava ile tafatafaʻaga o le sami i le va o Florida ma Yucatan peninsulas, ma e selau ma selau kilomita o loʻo misi o loʻo fesoʻotaʻi o tatou teritori.

Mai le gutu o le Rio Grande, i le itu i matu, i Campeche, o le Mekisiko vaega o le Fua fua 2,000 kilomita sili atu pe itiiti (e leai se faʻailoga e faʻamutaina le Fagaloa ma le Caribbean), e tusa ai ma Carlos Rangel Plasencia, o se galulue faʻatasi mai le iloa Mexico na fuafuaina le mamao mulimulitaʻi i le tau atoa o le talafatai.

Na ia faia lenei faigamalaga, mai saute i matu, i luga o se vaʻa, o le muamua malaga o lenei ituaiga i la matou talaaga o le sami. O lona mafuaʻaga, i se faʻaopopoga i le agaga o le malaga, o le mauaina muamua-malamalama malamalamaʻaga o le tele o talafatai nofoaga e le tele tagata Mekisiko le amanaʻiaina.

Talu ai o fesoʻotaʻiga ma talaʻaga e masani ona fesoʻotaʻi, e le mafai ona tatalaina i le taʻua o le Bravo, na faʻatutuina e se vaega toʻaitiiti o faʻatauoloa Peresia se tamaʻi taulaga i le 1850, na papatisoina e pei o Baghdad, lea o le a avea ma toeititi o se taulaga (6,000 tagata nonofo) faʻafetai i le malosi o le gaioiga pisinisi na faaosofia e le taua faalemalo i le Iunaite Setete. O le toe faʻatuina o le filemu i le atunuʻu tuaoi, faʻatasi ai ma matagi tetele ma lologa tetele o le Bravo, na mafua ai ona paʻuʻu le faitau aofai o tagata seʻia oʻo i lona taimi na mou atu ai, ma na tanu ai lava i lalo o atumauga o le nofoaga. O lena matafaga, ua faʻaigoaina nei o Lauro Villar, o le Mexico nofoaga o loʻo tu i matu o la tatou Fagaloa.

I saute…

O se vaega tele o vai e tu i fafo: o le Laguna Madre, o le umi i le atunuʻu (220 kilomita). E tuueseeseina mai le sami e se filifili o le oneone ma oneone oneone, o se ituaiga o natura faʻatanoa e faʻatagaina ai le tele o fagotaga. I nisi vaega o le loloto papaʻu ma maualuga maualuga ausa, o le vaʻaiga o le vai e sili atu le tele nai lo le Sami Mate na tupu. O le faitau aofai o tagata ua faʻaititia i le i ai o canopies, awnings ma fale o ni nai selau faifaiva.

Taʻitasi gutu o se vaitafe poʻo se vaitafe fausiaina a latou lava sili ona lavelave biotic, fauna-vegetation faiga, mai crustaceans, iʻa ma mea fetolofi, i manu ma mammals. O nei mea uma e aliali mai i laufanua foliga vaaia valaauina, fuafua i le mataupu, estuaries, pa, laueleele susu, taufusi, puʻu, estuaries, marshes, togatogo ma togavao. O le talafatai o Tamaulipas o loʻo iai ma faʻataʻitaʻiga o nei faʻaaliga.

Mo Veracruz ...
Mo le tele o tausaga, o le faitotoʻa i Europa e leai ni tele suiga i le tele o seneturi. O loʻo faʻaalia mai le lautele o savannahs, ma e iai foʻi lona aloalo tele i le itu i matu: Tamiahua, 80 kilomita le umi ma nai motu laʻititi, seʻi vagana Cabo Rojo, toafa ma e leʻo nonofo ai.

Ae le i oʻo i le taulaga ma le uafu o Veracruz o loʻo i ai matafaga o Villa Rica, lea na faʻateʻaina ai vaʻa a Hernán Cortés (e le mu) e faʻavaivaia ai i latou na mafaufau e tuʻumuli ese. I luma atu o le nofoaga oso aʻe mauga o Quiahuiztlan, mai lona tumutumu le Aztec tlahuilos valivali ata o le "opeopea fale" na maua e Moctezuma i aso uma i Tenochtitlan.

O le uafu o Veracruz o se tasi na o le lua manatu i le Fagaloa na vaʻaia lona foliga vaaia suia-o le isi o Campeche-, ona o le galue malosi. I totonu o le laueleele, tusa ma le 4 kilomita le mamao, o loʻo taoto ai le paka muamua a le atunuʻu i lalo o le sami, o le Veracruz Reef System (SAV, lea matou te talanoaina ai la matou lomiga mulimuli), e fesoʻotaʻi ma laufanua maualalalo o La Blanquilla ma La Anegada, ma motu o Sacrificios ma Isla. Lanu meamata.

I tafatafa o matafaga umi, o se filifili o oneone oneone tatou te manatunatu ai i le mea moni o loo tatou i le tutusa latitude, 25 tikeri i matu, pei Aikupito ma le toafa Sahara.

O le fanua laugatasi matagofie i le talafatai e tipi e le moega o le Alvarado vaitafe ma lona aloalo tele (faʻavasegaina o valu aloalo) e mafai ona faʻatautaia e se vaʻa ma se afi i fafo atu o Oaxacan laueleele.

I le itu i saute, o atumauga e foliga mai e faataalise agai i le sami ma e nofoia e papa, papa ma aau pei o Montepío, lea e tafe ai vaitafe e lua i le va o togatogo togitogi i le itu o Sontecomapan. I lenei itu o loʻo i ai le matafaga sili ona matagofie mai Florida i Yucatan. Na ona faʻaigoaina ole Playa Escondida ma o lona solofanua foliga mai e seasea ona teuteuina se papa pupuni ile lanumeamata ile togavao. O loʻo faʻaauau pea i saute, o loʻo tu mai foi le isi aloalo, o Catemaco, i totonu o se tanoa tele.

O le faigata Sierra de los Tuxtlas o loʻo feagai pea ma lona laʻau lanumeamata i luma o le talafatai seʻia oʻo i luma o le malosi Coatzacoalcos, ma fanua laugatasi toe foʻi i le natura tuaoi ma Tabasco, le Tonalá vaitafe, latalata i lona faletupe i sasaʻe o faʻailoga o le muaʻi Hispanic La Venta, lea na faia ai faʻatagata tetele na teuteuina nei Villahermosa.

Saʻo fanua

E leʻi leva, mai i Sánchez Magallanes, o le talafatai na aliaʻe mai se faʻaauau pea o le aloalo o loʻo faʻatutu ai e le teropika le tele o ituaiga o vao mafiafia. O le aloalo Tajonal, La Machona ma Mecoacán e aliali mai, faʻatasi ai ma isi, o latou uma o vanimonimo moni o loʻo manaʻomia e auala pefu, peʻa leai ni alalaupapa, pangas poʻo ni auala mo le kolosiina o tagata ma taʻavale. O seisi itu o le ulumatua ma sili ona maopoopo faʻafanua.

A maeʻa ona sopoia le Vaitafe o San Pedro, e afua mai i Kuatemala, e toe mafolafola ma oneone le talafatai ma laʻau laiti.

O sina mea itiiti, ile mea muamua e leʻo vaʻaia, o le sami na toe maua se isi lanu, amata mai le lanumoana-lanumeamata i le iasepi-lanumeamata, ma o le auala lea na vaʻaia ai i le gutu o le Laguna de Terminos, o le sili tele hydrological pesini i le atunuʻu, 705,000 hectares, ma mo le tolu tausaga le sili puipuia puipuia natura i Mekisiko. Faʻatasi ma le laufanua lauʻeleʻele o Tabasco o Centla, o le sili ona tele puʻeina o manulele femalagaaʻi i le itu i matu o le lalolagi. Ole vaomatua ma le vai i ona sili ona lelei, fou, suavai ma vaiinu mo le faʻateleina o le tele o ituaiga o iʻa ma crustaceans ma mollusks… ma le iʻu manu ituaiga. O le vai e sau foi mai le Vaitafe o Candelaria, e pei o le San Pedro, e afua mai i Kuatemala, ma mai le tele o isi faʻamaoniga faamaoni.

80 kilomita mai sasaʻe i sisifo, 40 mai saute i matu, ae sili atu nai lo kilomita, Tuʻutuʻuga tatau ona fuaina i lona malosiʻaga gafatia e ola ai faʻasaga i le tagata osofaʻia osofaʻiga.

Vai faʻasolo ma faʻasao

O Ciudad del Carmen e nofo i luga o le auvai o le vaitafe ma le aloalo, i le motu o Carmen, lea mo le 179 tausaga sa avea ma meatotino a tagata faomea Egelani ma tagata gaoi. Na latou faʻaigoaina ole Trix ma le Isle of Trix foi, seʻia oʻo ina faʻateʻaina i latou e le malo Sipaniolo i le 1777. Vaʻai mai le sami, e foliga mai le motu o se togalaau o ni pama maualuluga o loʻo vaʻavaʻai mai i le va o fale. O loʻo fesoʻotaʻi nei i le laueleele tele e ala laupapa sili ona umi e lua i le atunuʻu: o le Solidaridad ma le Unidad, 3,222 mita le umi.

O loʻo vaʻaia laufanua o niu o loʻo toʻa i luga o le sami, e oʻo atu lava i laueleele faʻasao poʻo taufusi o El Cuyo, e afua mai i le Los Petenes Biosphere Reserve, ma kilomita i luma atu, o le Ría Celestún Biosphere Reserve. O le upu "esteter", e leʻo faʻaaogaina, e faʻatatau i se vaʻa sami e iai ona ala leaga e pei o se vaitafe.

I se taimi mulimuli ane luga o le sami e mautinoa lava lanumeamata ma upu Caribbean Sea faʻaali luga o faʻafanua. E pei ona matou fai atu, e leai se laina vaeluaina, e manino lava, matou te talitonu o le mea lea e gata ai le vaega a le atunuʻu o le Fagaloa o Mekisiko.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Track 2 - O Ai Au Le Tagata - O Savali A Keriso - 1986 (Mae 2024).