Pijijiapan i le talafatai o Chiapas

Pin
Send
Share
Send

Pijijiapan o loʻo tu i le talafatai o le Pasefika, i le setete o Chiapas; o lona igoa e aofia ai upu pijiji, o mame amataga, o le igoa lea o le manu vaevaevae manu uiga o le itulagi, ma apan, o lona uiga "nofoaga", po o "nofoaga i totonu o le vai", o lona uiga, "nofoaga o pijijis" .

O le nofoaga o loʻo i ai nei le faitau aofai o tagata na faʻavaeina i le sili atu ma le afe tausaga talu ai, ma i lenei taimi atoa na maua ai e le nofoaga le tele o aʻafiaga faʻaleaganuʻu, e tele lava ina unaʻia e fefaʻatauaiga ma le Olmecs, Nahuas, Aztecs, Mixes ma Zoques, ma isi kulupu o Amerika Tutotonu. Ae o le ituaiga aulotu na tuʻufaʻatasia Pijijiapan, faʻaleaganuʻu ma gafa, o le Mam (protomayas mai le itu i saute). I le agai atu i le 1524 na faatoilaloina e le Sipaniolo le pulega e Pedro de Alvarado, a o agai atu i Kuatemala.

O le talaʻaga o Pijijiapan ei ai lona vaitaimi faakolone mai le 1526 i le 1821, le tausaga na tutoʻatasi ai Kuatemala mai Sepania; Ona sosoʻo ai lea ma tutoʻatasi tutoatasi Soconusco ma Chiapas, lea na tuʻufaʻatasia i totonu o Kuatemala. Ae o le 1842, ina ua maeʻa ona faʻapipiʻi le Soconusco ia Chiapas –ma o lea i Mekisiko- na avea ai lea itulagi ma vaega o le Mexico Republic.

I aso nei o loʻo i ai ni faʻamanuiaga o le a le oa tele ua tuanaʻi. E tusa ma le 1,500 mita le mamao mai le taulaga, i sisifo o le Vaitafe o Pijijiapan, o loʻo iai maʻa faʻatagata ua taʻua ole "La reumbadora. Lenei kulupu e tolu tetele maʻa togitogia maa o Olmec amataga; o le sili ona taua ma i se tulaga sili atu ona lelei o le "maʻa o le fitafita", o ana fesoasoani na faia i le taimi o le "San Lorenzo phase" (1200-900 BC). O le taulaga o San Lorenzo o loʻo tu i le ogatotonu o le itumalo o Olmec o La Venta, i le va o Veracruz ma Tabasco. E ui lava o Olmec elemeni o loʻo aliali mai i le talafatai o le sami, o toʻotoʻo o maʻa a le Pijijiapan o loʻo faʻamaonia mai ai o loʻo iai se nofoaga o Olmec iinei ma e le gata o se auala o tagata faʻatau.

O le malo e lua lautele eseʻese eria i tuutuuga o a latou laufanua: o se mafolafola tasi e alu tutusa ma le sami ma le isi lava gaoā e amata i maupuepue, atiina ae i le tumutumu o le Sierra Madre ma faʻaiʻu i lona tumutumu ai. O le apitagalu o Chiapas o le auala masani mo femalagaiga i saute ma mo le feaveaia o fefaatauaiga ma manumalo.

I taimi o le Hispanic taimi sa i ai le faigata o fesoʻotaʻiga o alavai i totonu o estuaries na masani ona masani ai tagata anamua e faimalaga mamao ai, e oʻo lava i Amerika Tutotonu. I le tele o osofaʻiga na afaina ai le eria ona o taumafaiga o le faʻatoʻilaloina ma osofaʻiga na mafua ai, i le tele o tulaga, o le numera o tagata na faʻaititia lava, talu ai o tagata o le eria na sulufaʻi i luga o mauga pe na faimalaga ese atu, ina ia aloese mai O osofaiga.

E i ai le taua ma le gata faʻatulagaga faiga lagoon i le itulagi ma estuaries, estuaries, pampas, faʻamau, ma isi, lea e masani ona oʻo i ai i le panga poʻo le vaʻa. Faʻatasi ai ma estuaries sili ona faigofie o Chocohuital, Palmarcito, Palo Blanco, Buenavista ma Santiago. O le vaega o vanu o loʻo i ai le lautele o le 4 kilomita o eleele palapala, ma le tele o le ele ele.

I luga o matafaga, i totonu o niu ma laʻau lauolaola, e mafai ona e mauaina ni tamai fale e faia i togatogo, taualuga o pama ma isi mea mai le itulagi, lea e maua ai nei tamaʻi fagotaga nuu se lava foliga ma tofo. E mafai ona e oʻo atu i le pa o loʻo tu ai nuʻu i le panga, faʻapea foʻi i le vaʻa e mafai ai ona e femalagaaʻi i auvai o estuaries ma faamemelo i o latou togatogo papaʻe ma mumu, alofilima, tulila, lili ma vai sapote, mo le sili atu i le 50 kilomita. O le fauna e mauoa ma eseese. E i ai pili, raccoons, otters, pijijis, herons, chachalacas, touchans, ma isi. O fala o loʻo avea ma fesoʻotaʻiga lavelave o auala vai, ma siosiomaga laʻititi e sili ona matagofie. Lenei e masani ona feiloaʻi ma lafu o ituaiga eseese o manulele.

I se faʻaopopoga i lenei vanu tulaga ese, o le malo ei ai se isi faʻatosina natura: vaitafe. I se mamao sili mamao mai le taulaga, i le Pijijiapan vaitafe o loʻo i ai nofoaga talafeagai mo 'aʻau taʻua o "vaitaele". E faigata le fesoʻotaʻiga o eleele 'apovai; e le mafaitaulia vaitafe, o le tele o latou o vaitafe o vaitafe o loʻo tele tumau vaitafe. O vaitaele sili ona lauiloa o le "del Anillo", le "del Capul", le "del Roncador", faʻatasi ai ma le tele o isi. O nisi afu e aoga foi ona asia, pei o le "Arroyo Frío".

Ae i le faʻaopoopoina i ona faʻanatura ma faʻanatura nofoaga, Pijijiapan o aso nei o se matagofie nofoaga ma se manaia vernacular tusiata fale, o nisi fale aso mai le 19 seneturi; i le sikuea autu tatou te maua ai le masani kiosk ma lana ekalesia faʻapitoa mo Santiago Apóstol. O se tasi o uiga o le vali o fale, o le tele o lanu, faʻaaogaina e aunoa ma se fefe. Mai le amataga o le seneturi lona 20, o fale lauiloa na taʻua o le "palapala" na amata fausia, ma taualuga fale. E i ai le tusiata fale i le itulagi e tatau ona puipuia, o se lava lava foafoaga faʻaalia foliga e maua ai le 'upega tafaʻilagi se uiga sili ona uiga ese.

Seia oʻo i le faʻaiuga o le seneturi lona 19, o le nuʻu anamua sa faia i luga o fale masani o muamua atu-Hispanic amataga, ma palapala palapala, lapisi laupapa laupapa ma niu taualuga i luga o se fausaga laupapa. Lenei aso lenei ituaiga fausiaina ua toe mou atu. O se mea e fiafia iai, o le fanuatanu o le taulaga ma ona tuugamau lona 19 senituri ma ona lanu felanulanuaʻi. I le taulaga o Llanito, o ni nai minute mai le nofoa municipal, o loo i ai se falesa o le Taupou o Guadalupe e tatau ona asia. Faʻapena foi, i le taulaga o le fale o le aganuʻu o loʻo i ai ni mea mananaia o loʻo maua mai anamua, e pei o censers, figurines, masks ma sherds.

O Pijijiapan o loʻo i ai foi le tamaoaiga tele o le gastronomic, e aofia ai broths, prawns, catfish, shrimp, sea bass, ma isi mea, e faʻaopoopo i ipu faʻaitulagi, mea inu suamalie, falaoa ma meaʻai faʻaopopo o vaega ia o meaʻai a le nuʻu i aso uma, mo se faʻataʻitaʻiga. puaa tao, barbecue povi, povi escumite ma aano masima, fualaʻau moa moa, kalua pigua, tele ituaiga o tamales: rajas, iguana, pi ma yerba santa ma chipilín ma shrimp; e i ai mea inu e pei o le pozol ma le tepache; o falaoa e sili ona vaʻaia o le marquesotes; E tele auala e saunia ai faʻi: vela, falai, tunu i le supo, faʻamalolo, ma faʻafefeteia ma sisi.

O sisi e saunia iinei ma e vaʻaia i soʻo se mea e taua foʻi, pei ole fresh, añejo ma cotija. Mo e fiafia e fagota, e tele taamilosaga e faʻatulagaina ia Iuni; o le ituaiga ia agavaʻa o snook ma snapper; Tagata faifaiva mai itu uma o le setete auai i lenei tauvaga.

Mo mea uma ua taua i luga, o lenei talafatai o le setete o Chiapas e lalelei i soo se mea e vaaia ai. E i ai se fale mautotogi faletalimalo faigofie i le tele o tulaga, ae mama. I le fale o le aganuʻu e i ai pea tagata sauni e fesoasoani ia te oe i lau malaga.

AFAI E TE ALU I PIJIJIAPAN

Mai Tuxtla Gutiérrez alu i le alatele auala leai. 190 e oʻo atu i Arriaga, o iina mulimuli i le auala Nu. 200 i Tonalá ma mai iina i Pijijiapan. Mai ii e tele auala i le Palo Blanco, Estero Santiago, Chocohuital ma Agua Tendida estuaries.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Zoologico La Trinitaria Chiapas, Mexico (Mae 2024).