Eria taulaga tetele o Guadalajara

Pin
Send
Share
Send

O toega o toega o Ixtépete, o se sauniga tutotonu latalata i le taulaga o Guadalajara i le taulaga o Zapopan ma o le sailiga talu ai nei o le sili atu i le luasefulu pou pou i le Vanu o Atemajac, mafai ai ona matou malamalama e iai galuega taua i le vaitaimi masani (200 BC-650 TA)

A o le i amataina le faʻatoʻilaloina, o le Vanu sa nonofo ai mo le tele o vaega e vaega o Cocas ma Tecuexes, potopoto i tamai nuu faʻalagolago i le puleʻaga a Tonallan, lea na tuʻuina atu e aunoa ma le teteʻe tele e Nuño Beltrán de Guzmán i le 1530.

I le faaiuga o le tausaga na sosoo ai, na faia ai e Guzmán le manumalo agaʻi i le itu i matu, ma tuu atu ia Juan de Oñate e kolosi le vanu o le vaitafe o Santiago ma i le mamao e mafai ai ae ma le faautauta, maua ai le Sipaniolo faitau aofai e aunoa ma le faalialia o ia lava. I le aso Ianuari 5, 1532 i le pitonuu o Nochistlán, i le taimi nei Zacatecas, na faavaeina ai Guadalajara.

O tulaga le lelei i tagata na nofoia na mafua ai le fesiitaʻiina o lenei taulaga i Tonalá, ae o le nofo ai iina e puʻupuʻu ma e leʻi umi talu ona nofoia le au Hispanics e latalata i Tlacotan, lea na latou nonofo ai pea seʻia oʻo mai i le 1541. O le fouvalega o caxcanes e sili ona taʻua o le Mixtón war, lea na tuʻu ai i se tulaga mataʻutia le pulega Sipaniolo, na taunuʻu atu seʻia oʻo atu i le itu o Guadalajara. O le fouvalega na tuʻuina i lalo e le afi ma le toto e le vaegaau malosi na taʻitaʻia e le susuga Viceroy Antonio de Mendoza, na maua ai e le aʻai le filemu ae na tuʻua e aunoa ma le galue ai o tagata o le atunuʻu. Valle de Atemajac, lea na fausia ai le faʻavae mulimuli ma mautinoa ia Fepuari 14, 1542. Mulimuli ane, na faʻamaonia mai le tala, toeititi tolu tausaga talu ai, na faʻatagaina ai e le tupu le tulaga ma avanoa taua o le taulaga.

I le 1546 na fausia ai e Pope Paul III le Au Epikopo o Nueva Galicia ma i le 1548 na faavaeina ai le Audiencia o le igoa lava e tasi; O le ofisa tutotonu o pulega uma e lua, muamua i Compostela, Tepic, seʻia oʻo i le 1560 na faatonuina ai lona suiga ia Guadalajara, ma avea ai loa ma faauluuluga faauluuluga o le teritori tele na faaigoaina o Audiencia o Guadalajara, le laumua o le Malo o Nueva Galicia ma le nofoa. o le Au Epikopo. E pei ona tosoina uma aʻai Sipaniolo pei o se laupapa faiaʻoga mai le mea o le sikuea o San Fernando ma e pei foi o aga masani, o tuʻaiga o Mexicoicaltzingo, Analco ma Mezquitán na tuʻua mai le fuafuaga. O le galuega faaevagelia na amataina e le au Franciscans, sosoʻo mai ai ma Ausetalia ma le Jesuits.

Na faasolosolo lava, i faigata ma faaletonu ae faapea foi ma alualu i luma, Guadalajara na tupu ma faatuina ia lava o se tamaoaiga ma le malosiaga tutotonu, tele ina ia i le ogatotonu o le 18th seneturi o se taua numera o mauoa tagata mai Guadalajara mananao Nueva Galicia ma Nueva Vizcaya e tuʻufaʻatasia se matua ese malo. i New Spain, o se sini e leʻi ausia ona o le polokiki-pulega faʻafouga o le 1786 na suia le teritori fausaga vaevaeina le atoa pule i le 12 municipalities, tasi o na Guadalajara.

I le vaitaimi o le kolone, aemaise lava i le seneturi lona 18, o le tamaoaiga o le tamaoaiga na tuua ai se fausaga, aganuu ma faatufugaga talatuu, o molimau o loo tumau pea i le taulaga atoa.

O vaʻaiga tutoʻatasi na faʻataʻamilo i totonu o le teritori o le Sipaniolo Fou na ofi atu i totonu o Jalisco, ma ina ua aliaʻe le Taua o le Tutoʻatasi i itu eseese o le taulaga, sa i ai le vevesi.

I le Novema 26, 1810, Don Miguel Hidalgo, faʻataʻitaʻi le tele o le ami, ulufale i Guadalajara ma na mauaina e José Antonio Torres, o le na toeititi lava faʻatoʻilaloina le taulaga. Hidalgo iinei na tuuina mai se tulafono e soloia ai le faapologaina o tagata, faapipii pepa ma alcabalas ma lagolagoina le lolomiga o le fouvale nusipepa El Despertador Americano.

O Ianuari 17, 1811, na faatoʻilaloina le au fouvale i luga o le alalaupapa o Calderón ma o fitafita faatupu o Calleja na toe maua mai Guadalajara, ma avea ai le faatonuga o José de la Cruz, o le na faatasi ma Epikopo Cabañas, na faaumatia ai soo se amataga o le fouvalega.

Folafolaina tutoʻatasi i le 1821, o le saolotoga ma le tutoʻatasi tulaga o Jalisco na faatuina, tuua Guadalajara o le laumua o le setete ma nofoa o malosiaga.

O le le mautonu na i ai i le tele o le sefuluiva seneturi i totonu o le atunuʻu, faʻatupuina e osofaʻiga mai fafo, na faigata ai, ae le taofia ai le setete ma aemaise lava i lona laumua mai le faʻaauau atinaʻe i le tele o oka. O faʻataʻitaʻiga vaʻaia o: i le kuata lona lua o le seneturi, o le fausiaina o le Institute of State Science; o le fausiaina o le Aoga o Faʻataʻitaʻiga ma Faʻatufugaga, o le Botanical Garden, o le Penitentiary ma le Pantheon o Peteleema, faʻapea foi ma le tatalaina o muamua gaosi.

I le amataga o le valusefulu tausaga, na faʻaali mai ai faʻataʻavale a le taulaga o manu, o le moli eletise na faʻapipiʻiina i le 1884, i le 1888 na taunuʻu mai ai le auala muamua i Mexico ma o le tasi i Manzanillo i le 1909. I le ivasefulu tausaga, na faʻavaeina ai e Don Mariano Bárcena le Astronomical Observatory ma o le Fale Mataaga Fale Mataaga.

I le taimi o le vevesi, i Guadalajara sa i ai ni gaioiga o le fouvale faasaga i le Díaz dictatorship, e pei o le aufaigaluega a le au tetee ma tamaiti aʻoga tetee, ma Madero na mauaina foi i le 1909 ma le 1910 ma tele faʻaali alofa. Peitaʻi, e leai ni taua na tutupu i le maeʻa ai o mea. I leisi itu, o le laumua o Guadalajara na pagatia i se ituaiga o le le mautonu na maeʻa i le 1930 i le taimi na malilie ai le filemu na osia e le taua a Cristeros, amataina se manao mo modernisation e le i uma.

Tagaʻi foʻi i Aʻai Kolone: ​​Guadalajara, Jalisco

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Peña Búfalos @ Ferias Guadalajara 2017. (Mae 2024).