Mekisiko konaseti musika i le 20 seneturi

Pin
Send
Share
Send

Aʻoaʻo faʻatatau i faʻataʻitaʻiga ma saofaga a musika Mekisiko i lenei ituaiga o faʻamatalaga lautele e sili lona taua.

O le talafaʻasolopito o Mekisiko konaseti musika na pasi i vaitau eseese, matagofie o galu ma ituaiga musika i le atoa seneturi lona 20. Na amata i le va fealofani vaitau i le va o le 1900 ma le 1920, ma faʻaauau ai ma se vaitaimi o faʻamaoniga a le atunuʻu (1920-1950), na valivali uma e le i ai o isi gaioiga faʻatasi o galu; I le vaitau lona lua o le seneturi, eseese faʻataʻitaʻiga ma avant-garde aga masani liliu mai (mai 1960 agai i luma).

Le gaosiga o le Mekisiko fatupese o le 20 seneturi o le sili ona tele i la matou talaʻaga musika, ma o loʻo faʻaalia ai le tele lautele o gaioiga faʻataʻitaʻi, faʻamanuiaga matagofie ma faʻavae vaega. I le aotelega o le eseʻese ma tele o musika Mekisiko konaseti i le vaitaimi o le 20 seneturi, e faigofie e faʻasino i le tolu vaitau faʻasolopito (1870-1910, 1910-1960 ma le 1960-2000).

O le suiga: 1870-1910

E tusa ai ma tala faʻasolopito faʻasolopito, e lua tagata Mekisiko: o le tasi a o le i faia le Fouvalega ma le tasi na fanau mai ai. Ae o nisi o suʻesuʻega faʻasolopito talu ai nei na faʻaalia ai, i le tele o itu, na amata ai ona tulaʻi mai se atunuʻu fou i luma o le feteʻenaʻiga faʻaauupegaina o le 1910. O le umi vaitaimi faʻasolopito o le sili atu i le tolusefulu tausaga puleʻaga e Porfirio Díaz sa, e ui lava i ona feteʻenaʻiga ma mea sese, o se tulaga o atinae o le tamaoaiga, agafesootai ma faaleaganuu na faataatiaina faavae mo le tulai mai o se aso nei Mekisiko, fesootai ma isi Europa ma Amerika atunuu. O lenei tatalaina faavaomalo o le faavae o se aganuu ma musika atinae na fafagaina e fou cosmopolitan aga ma amata ai ona manumalo i le inertia o le le mautonu.

E tele faʻailoga faʻasolopito o loʻo faʻaalia mai na amata ona suia pesega koneseti i le maeʻa ai o le 1870. E ui o le faʻafiafiaga faʻapipiʻi ma potu malolo na faʻaauau pea ona avea ma siosiomaga lelei mo musika vavalalata, ma o le va fealoaʻi mo musika tulaga na faʻamaonia (opera, zarzuela, operetta, ma isi), o loʻo i ai se suiga malie i tu ma aga o le tuʻuina, faʻatinoina ma le tufatufaina o musika. I le kuata mulimuli o le seneturi lona 19, o le tu masani a le piano Mekisiko (o se tasi o le sili ona leva i Amerika) na tuʻufaʻatasia, faʻafiafiaga gaosiga ma potu potu na atiaʻe, tagata ma musika lauiloa na toe tuʻufaʻatasia i polofesa faʻapitoa musika, ma fou repertoires sili naunau i foliga ma ituaiga (ia sili atu siva ma puʻupuʻu vaega o le potu). Na faʻatosina e le au fatupese tala fou a papalagi e faʻafou a latou gagana (Farani ma Siamani), ma na amataina pe faʻaauauina le fausiaina o ni musika fou faʻaonapo nei e faʻalogo ai i fale tifaga, fale musika, faʻili, aʻoga musika, ma isi.

Mekisiko musika lotonuu tulaʻi mai le agafesootai ma faaleaganuu aafiaga o le Fouvalega. I atunuʻu eseʻese o Latina Amerika, na faia ai e le au fatupese le suʻesuʻega o se faiga a le atunuʻu agaʻi i le ogatotonu o le 19 seneturi. O le sailiga mo faʻailoga a le atunuʻu i musika na amata mai i le agaʻi i luma o le atunuʻu i Peru, Atenitina, Pasila ma Mexico, faʻavae i luga o faʻailoga muamua-Hispanic e matagofie i le opera. Le fai pese Mekisiko Aniceto Ortega (1823-1875) muamua lana opera Guatimotzin i le 1871, i luga o le libretto o loʻo faʻaalia ai Cuauhtémoc o se toa alofa.

I le faaiuga o le seneturi lona 19 ma le amataga o le lona 20, o se manino musika lotonuu ua uma ona vaaia i Mekisiko ma ona tuafafine atunuu, faatosinaina e Europa nationalist galu. Lenei alofa faaleatunuu lotonuu o le taunuuga o se gaioiga o le "creolization" po o musika miscegenation i le va o Europa ballroom siva (waltz, polka, mazurka, ma isi), Amerika vernacular ituaiga (habanera, siva, pese, ma isi) ma le tuʻufaʻatasia o elemene musika i le lotoifale, faʻaalia e ala i le malosi Europa gagana faʻamasani. Faʻatasi ai ma le alofa faʻaaloalogia o opera o El rey poeta (1900) e Gustavo E. Campa (1863-1934) ma Atzimba (1901) e Ricardo Castro (1864-1907).

O le aulelei aitia o le alofa faaleuo tagatanuu na fai ma sui o le taua o le ogatotonu ma luga vasega o le taimi, e tusa ai ma le aitia o Europa romana (siitiaina musika o tagata i le tulaga o faatufugaga). Sa faʻatatau i le faʻailoaina ma le laveaʻiina o ni elemeni o musika lauiloa ma ufiufi ia latou i mea e maua ai musika faʻapitoa. O le tele musika musika lolomiina i le taimi o le afa lona lua o le sefuluiva seneturi faʻaalia ai amio lelei faʻalelei ma faʻaliliuga (mo piano ma kitara) o le lauiloa "atunuʻu vaʻalele" ma "siva a le atunuʻu", lea na faʻaaogaina ai musika masani i fale faʻafiafia. konaseti ma potu aiga, foliga talafeagai mo le ogatotonu vasega. Faʻatasi ai ma le aufaipese Mekisiko o le 19 seneturi oe na fesoasoani i le sailiga o musika a le atunuʻu o Tomás León (1826-1893), Julio Ituarte (1845-1905), Juventino Rosas (1864-1894), Ernesto Elorduy (1853-1912), Felipe Villanueva (1863-1893) ma Ricardo Castro. Na lauiloa Rosas faʻavaomalo ma lana waltz (I luga o galu, 1891), ae o Elorduy, Villanueva ma isi na latou totoina le siva manaia a Mekisiko, faʻavae i luga o le gaioiga masani o le Cuban contradanza, mafuaʻaga o le habanera ma le danzón.

Faʻamaumauga: 1910-1960

Afai e iai se mea e faʻailoaina musika Mekisiko konaseti i le amataga o le ono sefulu tausaga o le 20 seneturi, o le eclecticism, e malamalama i ai o le sailiga mo vaifofo vaʻavaʻaia i tala atu o tulaga ogaoga poʻo le oʻo lava i se tasi auala matagofie. Musika eclecticism o le itu o confluence o eseʻese sitaili ma aga na faʻaaogaina e tagata Mekisiko fatupese, i latou na totoina sili atu ma le tasi le musika faiga poʻo le manaia nei i le taimi o a latou fatufatu galuega. I se faʻaopopoga, o le tele o fatupese na suʻea a latou pesega faʻalelei e ala i le faʻafefiloi poʻo le tuʻufaʻatasia o foliga, e faʻavae i luga o ituaiga eseʻesega o galu na latou faʻaaogaina mai Europa ma Amerika musika.

I lenei vaitau, e talisapaia o le tele o Mekisiko fatupese na mulimuli i se auala eletise, na mafai ai ona latou o atu i ituaiga sitaili tuʻufaʻatasia le atunuʻu poʻo isi musika elemeni. O aga autu na totoina i le vaitaimi o le 1910-1960, e faʻaopoopo i le nationalist, post-romana pe neo-romana, impressionist, expressionist, ma neoclassical, e faʻaopoopo i isi mea ese, e pei o le mea e taʻua microtonalism

I le vaitau muamua o le seneturi lona 20, o musika ma faatufugaga e leʻi sao mai i le tele o le malosiaga na faia e le lotonuu, o se malosiaga o le mafaufau na fesoasoani i le faapolokiki ma agafesootai tuufaatasi o Latina Amerika atunuu i le sailiga mo a latou lava aganuu. E ui lava na faʻaititia e le atunuʻu musika lona taua i Europa pe tusa o le 1930, i Latina Amerika na faʻaauauina pea o se taua i le taimi nei seʻia oʻo i tua atu o le 1950. Na lagolagoina e Post-Revolutionary Mekisiko le atinaʻeina o le faʻatulagaina o musika e faʻavae i luga o le aganuʻu faiga faʻavae na faʻaaogaina e le setete o Mekisiko i atunuʻu uma. Art. Taula i le nationalist matagofie, o le aloaia aganuu ma aʻoaʻoga faʻalapotopotoga lagolagoina le galuega a le au tusiata ma fatupese, ma faʻamalosia le tuʻufaʻatasia o se faʻaonaponei faʻaleleia musika faʻavae i luga o le aʻoaʻoina ma faʻasalalauina.

O le nationalism musika E aofia ai le asimilasi poʻo faʻafiafiaga o vernacular lauiloa musika e koneseti musika fatuina, a le tuʻusaʻo pe le tuʻusaʻo, faʻaalia pe ufiufi, manino pe faʻaleagaina. Mekisiko musika lotonuu na faigofie ona filogia le tuʻufaʻatasia o tagata, lea e faʻamatalaina ai le aliaʻe mai o ni atunuʻu e lua ma ni tuʻufaʻatusaina faiga. O le nationalism alofa, ulu atu i Manuel M. Ponce (1882-1948) I totonu o le uluaʻi luasefulu tausaga o le seneturi, na faʻamamafaina ai le laveaʻiina o le pese Mekisiko e avea ma faʻavae o se musika a le atunuʻu. Faʻatasi ai ma fatupese na mulimuli ia Ponce i lenei auala sa José Rolón (1876-1945), Arnulfo Miramontes (1882-1960) ma Estanislao Mejía (1882-1967). O le tagatanuu tagatanuu sa avea ma ona taʻitaʻi taʻutaʻua Carlos Chávez (1899-1978) mo le isi luasefulu tausaga (1920 i le 1940), O se gaioiga na saili e toe fausia musika muamua-Hispanic e ala i le faʻaaogaina o musika a le atunuʻu o le taimi. Faʻatasi ai ma le tele o fatuga o lenei lumanaʻi vaega tatou maua Candelario Huízar (1883-1970), Eduardo Hernández Moncada (1899-1995), Luis Sandi (1905-1996) ma le mea e taʻua o le "Vaega o le fa", fausia e Daniel Ayala (1908-1975), Salvador Contreras (1910-1982 ), Blas Galindo (1910-1993) ma José Pablo Moncayo (1912-1958).

I le va o le 1920s ma le 1950s, o isi tuʻufaʻatasi faiga faʻavae na aliaʻe e pei o le nationalism impressionist, i ai i nisi galuega a Ponce, Rolón, Rafael J. Tello (1872-1946), Antonio Gomezanda (1894-1964) ma Moncayo; le Faʻamaoni ma faʻaalia faʻailoga malo o José Pomar (1880-1961), Chávez ma Silvestre Revueltas (1899-1940), ma e oʻo atu i Neoclassical nationalism na faʻatautaia e Ponce, Chávez, Miguel Bernal Jiménez (1910-1956), Rodolfo Halffter (1900-1987) ma Carlos Jiménez Mabarak (1916-1994). I le iʻuga o le taʻalimagafulu o le a manino le lelava o le eseesega lomiga o le Mekisiko musika malo, mafua i se vaega i le matala ma sailiga a fatupese agaʻi i vaʻa fou, o nisi o latou aʻoaʻoina i le Iunaite Setete ma i tua atu o taua Europa.

E ui lava na malo le lotonuu musika seʻi oʻo i le 1950 i Latina Amerika, mai le amataga o le seneturi lona 20 o isi auala musika na aliaʻe mai, o nisi tagata ese ma isi e vavalalata i le atunuʻu matagofie. O nisi fatupese na tosina mai i musika malie e tetee i le lotonuu, ma iloaina o sitaili a le au tagatanuu na taitaiina i latou i lalo i le auala faigofie o faʻaitulagi faʻaaliga ma o ese mai fou faʻavaomalo faiga. O se tulaga tulaga ese i Mekisiko o le Julián Carrillo (1875-1965), o ana tele musika faʻatinoina na sau mai se le atoatoa Siamani alofa faʻaaloalo i le microtonalism (leo maualalo ifo i le afa leo), ma o lona teori o Leo 13 maua ai o ia lauiloa faavaomalo. O le isi faʻapitoa mataupu o le Carlos Chavez, o le, ina ua uma ona taliaina le lotonuu ma le naunautai, faʻaalu le taimi o totoe o lana galuega o se fatupese faataʻitaʻi, aʻoaʻoina ma faasalalauina le sili atu alualu i luma o cosmopolitan avant-garde musika.

O le (neo / post) faʻaipoipo Na alualu i luma talu mai le amataga o le seneturi lona 20, avea o se laki faiga i le lautele o le tofo mo lona tone lelei ma le taua lagona, faʻapea foi i le fatupese mo lona agavaʻa agaʻi i le tuʻufaʻatasia o ituaiga. Faʻatasi ai ma uluaʻi fatu pese fou o le seneturi (Tello, Carrasco, Carrillo, Ponce, Rolón, ma isi), o nisi na i o latou olaga atoa (Carrasco, Alfonso de Elías), o isi na le toe avea mulimuli ane (Carrillo, Rolón) ma nisi na latou sailia le tuʻufaʻatasia o lenei sitaili ma isi tusitusiga tuʻufaʻatasia, pe o le tagatanuʻu, impressionist po neoclassicist (Tello, Ponce, Rolón, Huízar). O le tala Farani faatosinaga a Impressionism i le amataga o le seneturi (Ponce, Rolón, Gomezanda) tuua ai se loloto loloto i luga o le galuega a nisi fatupese (Moncayo, Contreras) seia oo i le 1960s. O se mea tali tutusa na tupu i isi vaitafe e lua na nonofo faʻatasi ma le muamua: faʻaaliga (1920-1940), ma lana sailiga mo le malosi faʻaalia i talaatu o paleni aloaia (Pomar, Chávez, Revueltas), ma neoclassicism (1930-1950), ma lona toe foʻi mai i ituaiga masani ma ituaiga (Ponce, Chávez, Galindo, Bernal Jiménez, Halffter, Jiménez Mabarak). O nei galu uma na faʻatagaina ai le au fatupese Mekisiko o le vaitaimi 1910-1960 e faʻataʻitaʻi i luga o ala o musika musika, seʻia oʻo ina maua se mea lelei o le hybridity lea na mafua ai le nonofo faʻatasi o le tele o faʻailoga, o foliga eseese o la matou musika Mekisiko.

Faʻaauau ma malepe: 1960-2000

I le vaitaimi lona lua o le seneturi lona 20, o musika i koniseti a Latina Amerika na masani ai i le faʻaauau ma le malepelepe na faʻatupuina ai le 'eseʻese o gagana musika, sitaili, ma faʻamanuiaga i le tuʻufaʻatasia o tu ma aga. I le faʻaopopoga i le tele ma le olaola o vaitafe eseʻese, o loʻo i ai foi se aga malie agaʻi i le cosmopolitanism i totonu o taulaga tetele, sili atu ona matala i aʻafiaga o faʻavaomalo gaioiga faʻagaioiga. I le faʻagasologa o le faʻataʻitaʻiga o le "musika fou" mai Europa ma le Iunaite Setete, o le sili ona alualu i luma Latin American fatupega na uia fa vaega i le vaetamaina o fafo atu faʻataʻitaʻiga: sfilifiliga agavaʻa, faʻataʻitaʻi, faʻafiafiaga ma suiga (faʻatupeina), faʻatatau i siosiomaga siosiomaga ma tagata taʻitoʻatasi manaʻoga pe fiafia i ai. O nisi fatupese na latou iloa e mafai ona latou foaʻi mai a latou atunuʻu Latina Amerika i tu ma aga masani a musika.

Amata i le 1960, fou musika malie o se faʻataʻitaʻiga natura faʻaalia i le tele o le Amerika atunuʻu. E leʻi umi ae iloa e le au fatupese na amataina le saoasaoa o le a le faigofie le mauaina o faʻamaoniga aloaʻia e lolomi, faʻafiafia, ma puʻeina a latou musika, ma faʻaosofia ai nisi na faia Amerika Latina e nonofo i Europa, Amerika, ma Kanata. Ae o lenei faigata tulaga na amata ona suia mai fitugafulu i Atenitina, Pasila, Chile, Mexico ma Venesuela, a o fatupese o le "musika fou" Na latou mauaina le lagolago mai faʻalapotopotoga faʻavaomalo, faʻatutuina faʻalapotopotoga a le atunuʻu, fausia potu faʻaeletise musika, aʻoaʻoina i aoga musika ma iunivesite, ma latou musika amata faʻasalalau e ala i faʻafiafiaga, faʻatasiga, ma leitio. Faatasi ai ma nei taʻiala, o le tuʻua o avant-garde fatupese na faʻaititia, oe na amata mai i le taimi nei fegalegaleai ma fiafia i tulaga sili atu e fausia ai ma tufatufaina musika masani.

O le malologa ma le fuʻa a le atunuʻu na amata i Mekisiko i le faʻaiuga o le 1950 ma na taʻitaʻia e Carlos Chávez ma Rodolfo Halffter. O le augatupulaga o le malepeina gaosia lauiloa gaosiaina o autaunonika tuinanau o aso nei ua uma "masani" o le fou Mekisiko musika: Manuel Enríquez (1926-1994), Joaquín Gutiérrez Heras (1927), Alicia Urreta (1931-1987), Héctor Quintanar (1936) ma Manuel de Elías (1939). Le isi augatupulaga tuʻufaʻatasia le faʻataʻitaʻiga ma tipi-pito sailiga ma tagata foafoa taua pei o Mario Lavista (1943), Julio Estrada (1943), Francisco Núñez (1945), Federico Ibarra (1946) ma Daniel Catán (1949), faʻatasi ai ma isi. O tusitala na fananau mai i le 1950s na faaauau pea ona matala i ni gagana fou ma le matagofie, ae i ai le manino i le agaʻi i le tuʻufaʻatasia ma le anoanoaʻi o fati musika: Arturo Márquez (1950), Marcela Rodríguez (1951), Federico Álvarez del Toro (1953), Eugenio Toussaint (1954), Eduardo Soto Millán (1956), Javier Álvarez (1956), Antonio Russek (1954) and Roberto Morales (1958) , i totonu o sili lauiloa.

O galu ma sitaili o musika Mekisiko mai le vaitau o le 1960-2000 e eseʻese ma tele, faʻatasi ai ma le mea na malepe ma le lotonuu. E tele ni fatupese e mafai ona tu i totonu o se ituaiga neo-nationalism, ona o lo latou finau pea i le totoina o sitaili e fesoʻotaʻi i lauiloa musika fefiloi ma fou metotia: i totonu o latou Mario Kuri Aldana (1931) ma Leonardo Velázquez (1935). O nisi tusitala na agaʻi atu i se fou fou, e pei foi o le tulaga o Gutiérrez Heras, Ibarra ma Catán. O isi fatupese na faalagolago i le tulaga ua valaauina "Toe Fausiaina Tino", o loʻo sailia ni avanoa faʻaalia fou ma mea fai musika faʻaleaganuʻu, o latou e sili ona taua tagata faʻatoʻaga Mario Lavista ma isi o ona soo (Graciela Agudelo, 1945; Ana Lara, 1959; Luis Jaime Cortés, 1962, ma isi).

E i ai le tele o musika musika na aofia ai i fou fou faʻataʻitaʻiga, pei o le ua valaʻauina "Faigata fou" (saili mo musika laʻitiiti ma faʻatonutonu) na ia sili ai Julio Estrada, faapea foi ma le musika faʻaeletise ma le mamana faatosinaga a musika musika mai le valusefulu tausaga (Álvarez, Russek ma Morales). I le sefulu tausaga ua tuanaʻi, o nisi fatupese na fananau i le 1950s ma le 1960 o loʻo faʻataʻitaʻia i tisaini faʻafefiloi e toe fauina musika taʻutaʻua o le taulaga ma musika faʻa-Mekisiko i se auala fou. Nisi o nei togi maua neotonal foliga ma se tuusao lagona na mafai ona puʻeina tagata lautele lautele, mamao mai avant-garde faataʻitaʻiga. Faatasi ai ma sili ona tumau o Arturo Márquez, Marcela Rodríguez, Eugenio Toussaint, Eduardo Soto Millán, Gabriela Ortiz (1964), Juan Trigos (1965) ma Víctor Rasgado (1956).

Tu ma aga ma faʻafouga, tele ma eseesega, eclecticism ma agavaʻa, faʻailoa ma faʻateleina, faʻaauau ma malepe, sailiga ma faʻataʻitaʻiga: o nisi nei o aoga upu e malamalama ai i se umi musika talafaasolopito na, amata sili atu ma le selau tausaga talu ai, na atiina ae le musika fatufatuina o Mekisiko seʻia oʻo atu i se nofoaga o faʻamanuiaga i totonu o Amerika atunuʻu, faʻapea foi ma le faʻafetaia o le lalolagi aloaʻia i le tele puʻeina (atunuʻu ma faʻavaomalo) o galuega a le tatou fatupese ua tatau ai, o foliga eseese o le 20 seneturi Mekisiko musika.

Punavai: México en el Tiempo Nu. 38 Setema / Oketopa 2000

Pin
Send
Share
Send

Vitio: SEKI MAI LE MUSIKA by: Aloese Puefua u0026 Samoa Ioane Samoa (Mae 2024).