Talafaʻasolopito o le fausiaina o le Colegio de la Compañía de Jesús

Pin
Send
Share
Send

O le fausiaina o le Colegio de San Ignacio de la Compañía de Jesús i Durango - lea o loʻo tu nei ma avea ma faʻataʻitaʻiga o le Universidad Juárez del Estado de Durango (UJED) - mai le afa lona lua o le 18 seneturi; sili atu saʻo, o le faʻagasologa o lona fausiaina e aofia ai tausaga mai le 1748 i le 1777.

O lona taua e tulaga ese, talu ai o le sili ona atiae viceregal aoga aʻoga i le itu i matu atoa o New Sepania ma i totonu o le poto salalau faifeau ma le atamai o le Neo-Vizcaya itumalo. O le fausiaina o le Colegio de San Ignacio de la Compañía de Jesús i Durango na amata mai le afa lona lua o le seneturi lona 18; E sili atu ona saʻo, o le gaioiga o lona fausiaina e aofia ai tausaga mai le 1748 i le 1777. O lona taua e tutasi, talu ai ona o le sili atu atinaʻe sui aʻoaʻoga sui i le itu i matu atoa o New Spain ma i totonu o le lalolagi nei faifeʻau ma atamai o Itumalo o Neovizcaína.

O lona talafaʻasolopito amata i le tausaga 1596, ina o matua Francisco Gutiérrez, maualuga, Gerónimo Ramírez, atonu Juan Agustín de Espinoza, Pedro de la Serna ma uso Juan de la Carrera ma Vicente Beltrán na o mai e nofoia le meatotino o aso nei aofia ai le fale tutotonu o le UJED, le malumalu o le Tamaʻitaʻi o San Juan de los Lagos, o le fale tuaoi ma le Plaza IV Centenario.

E foliga mai o le faʻaaogaina o mea lelei na ofoina atu e le ofisa ulu fou ia latou, o le aʻoaʻoina o tusi muamua ma vasega kalama ua amata ona sili atu ona masani ma tumau. Ae ui i lea, o le faʻavae na le mafai seʻia oʻo i le faʻaiuga o le sefulu fitu seneturi, ona o le telegese ma vaivai vaivaiga faʻalauteleina ma taulaga tuputupu aʻe o le taulaga o Guadiana.

O le tausaga faʻaeeina o le Kolisi a Guadiana na amata faamamaluina i le 1634. Na foaʻi e Canon Francisco de Rojas y Ayora le Hacienda de La Punta ma mea uma ma ana aseta, faaopoopo i ai ma le 15 afe peso, i le tuutuuga na amanaʻia o ia o le na faavaeina ma o le na lagolagoina le faamatalaga. Kolisi seʻia oʻo i le iʻuga o ona aso ma, sili atu i na mea uma, o le: ma le tau ma le tiute fai mai lotu e tatau ona faitau i lea Kolisi faʻavasega taimi uma kalama ma ona maualuga tatau ona faʻaauauina tuʻufaʻatasia lotu lotu mo ia ma latou tatau ona i ai ma E tatau ona latou taofia se faiaoga aʻoga e faʻavavau, pei ona iai nei, ina ia mafai ona ia aʻoaʻo ma aʻoaʻo le Autalavou o le aʻai o Guadiana ma lana pati, ma faʻaeteete o se lesona i mataupu tau le mafaufau e tatau ona faitauina i le Kolisi ua taua. mo le faʻaleagaga ma faʻaletino aoga o lena laueleele, lana puleaga, tagata maina ma tagata o loʻo nonofo ai.

Mai lava i lea taimi, o le aʻoaʻoga gaioiga a le Colegio de Guadianaʻa o le a tumau ma o le a taumafai e atiaʻe.

I le 1647 na paʻu ai le ekalesia a le Kamupani. Ona o le leai o ni punaoa, na amata ai le toe fausiaina seia oo i le 1660, i lalo o le faifeau o Juan de Monroy, o le na mauaina se meaalofa o le 22,000 peso, lea na ia amata mai i faavae ma tuua le matagofie falegaosimea o le taulaga i le maualuga o aso nei ua vaaia. O se ekalesia e foliga mai o loʻo tusia le "non plus ultra" i luga o ona pou, lea i le tele o tausaga e leai se maʻa e tasi na faʻaseʻeina. Peitai, na tumau pea le maeʻa, ma tumau ai pea seia oo i le ogatotonu o le 18th seneturi.

E oʻo atu i le faʻaiuga o le seneturi lona sefulufitu, ua ulufale le Colegio de Guadiana i le faʻamatalaga manino o le avea ma faʻalapotopotoga e aʻoaʻo ai le aufailotu a le Puleʻaga a le Puleʻaga o Durango ma aʻoaʻoina le au lotu a le itumalo o Neo-Vizcaya. O le tuʻufaʻatasia o le Seminare a le Puleʻaga a Durango i le Kolisi o Guadiana na faia ia Me 14, 1721, lea, ina ua maeʻa ona faia aiaiga talafeagai, na fausia ai se fale faʻaopoopo.

E oʻo atu i le faaiuga o le 1930, ua amata ona aliali mai le popolega e uiga i le tulaga pagatia lea na maua ai le Kolisi a Guadiana, i se tulaga na faatuina ai le tuueseeseina o le Seminare, talu ai na manatu e na o le toʻilalo aitalafu. . O le Jesuit fale-Masalo o le tasi na latou mauaina talu mai le 1596-, e tusa ai ma se tasi o tama na nonofo ai i le 1739: Na faia mai adobes, maualalo ma susū potu o 10 tausaga i lenei vaega, faatasi ai ma le tele o faʻaleagaina na oʻo i i tulaga o lo matou pitonuu.

I se lipoti i le 1747 o loʻo taua ai e faapea, i lena vaitaimi e leai se mea na faia e faʻaleleia ai le fale poʻo le falesa. O le faʻamatalaga a le Kolisi fale e faʻanoanoa: o puipui e lata i le malepe, taualuga ma siva, leai ni suavai, o taimi uma e timu; patios ma foloa i le atoa faʻaleagaina, afai tatou te le faʻalavelave i le latou toe faʻaleleia "matou faʻamasino, na latou fai mai ai, i ni nai tausaga o le Kolisi o le a faʻaleagaina."

Mulimuli ane, na faia le tonu e amata le toefausiaina o galuega a le Colegio ma Iglesia de la Compañía i le 1748. O le mea na le maua o tupe, talu ai e naʻo le 7 afe peso na manaʻomia mo le amataga, ae na i ai le faʻamoemoe lelei faʻavae e oʻo atu i le 12 afe peso e mafai ona faʻaputuputu. faatasi ai ma le fesoasoani a tagata mai Chihuahua, Sombrerete, Parral, ma isi nofoaga i le au epikopo mai le mea na o mai ai tamaiti aoga.

O le fesili pe o le a le mamao o le toefausiaina o le Kolisi ma le ekalesia mulimuli i le fausaga fausaga talu ai e faigata tele ona iloa i le leai o ni fuafuaga o le taimi. Peitaʻi, faʻavae i luga o le lauiloa faʻamatalaga faʻamatalaga, i lautele faaupuga e mafai ona matou faʻamautinoaina o le tutusa mamanu na mulimulitaʻia, seʻi vagana ai le matagofie maeʻa faitotoʻa i le Baroque sitaili, o le faʻamamalu fausaga i le fogafale i lalo o le ogatotonu ogatotonu ma puipui puipui puipui. mai luga.

E leʻo iai foʻi ni talafou poʻo ai na faia le tusiata poʻo le faiaʻoga na faʻatautaia se galuega taua tele. I faʻamatalaga ina ua maeʻa le amataga o le toefausiaina, o le fale fou na faia i maʻa ma vaneina maʻa vaneina, ae le o le atigipusa pei ona iai muamua; O le Epikopo Tamarón y RomeraI, i le faʻamatalaga na ia faia o le Kolisi i le 1765, na o le itu tau aʻoaʻoga e faʻasino i ai, lea e ala atu i tala mo se gaioiga tele ona o le tele o tamaiti aʻoga na auai. Masalo o le toefausiaina galuega na taofi pe na e le manatu e taua le resitaraina o latou.

Ina ua maeʻa ona faʻateʻaina le au Jesuits, i le 1767, na amata ai ona faʻatautaia e le Junta de Temporalidades le Colegio de San Ignacio de Ia Compañía de Jesús ma ana aseta, ae i le mataupu faapitoa a Durango, le kovana o le itumalo, José Carlos. de Agüero, poloaʻia le pasi i le malosiaga o le fono aulotu, ma o lea i le Conciliar Seminary. O Epikopo Antonio Macaruyá y Minguilla de Aquilanín na avatua ia te ia le tule mulimuli. Ina ua taunuu i Durango i le amataga o le 1772, na iloa ai e le epikopo ua motusia le galuega, ma atonu ona o ia o se tasi o le Mitra na ia tuuina ai se fiafia faapitoa i le faaauauina o le galuega seia oo i le faaiuga. O le Kolisi na maeʻa toe fausia i le 1777, ma le falesa, lea na faʻaumatia i se taimi puʻupuʻu ae le i faʻatulaiina le lotu Jesuit; na toe aliaʻe mai i le 1783 o le sui-aulotu o EI Sagrario - i le tau o le 40,300 peso totogi e le Mitra o Durango.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Misa Domingo 33 durante el año (Mae 2024).