Alberto Hans, o le lutena o le malo.

Pin
Send
Share
Send

Alberto Hans, Farani, na tusia se tusi o lona ulutala e faʻamatalaina: Queréretaro. Manatu o se tagata ofisa o le Emperor Maximilian.

O Hans o le lona lua o le lutena i le malo o Mexico. Sa nofo o ia i Morelia i le mea sa ia faatonuina ai le nusipepa La Época. I le siege o Querétaro na teuteuina o ia e Maximiliano i le Koluse o Guadalupe ma ina ua paʻu le taulaga na falepuipui ai o ia mo le ono masina.

Na faapaiaina e Hans nei Memoirs i le Empress Carlota ma e leʻi umi ae latou feiloai i le Sipaniolo, aua i le 1869 na faaliliuina e Lorenzo Elízaga mai Farani. Ile faapaiaga, na faamatala ai e le tusitala ana valoʻaga pogisa: "Pe a lolovaia Amerika Sipaniolo o galu osofaʻiga, o le tala faasolopito o le a faia se faaiuga mamalu i lau tane taʻutaʻua."

O le mea moni, o Alberto Hans o loʻo taua mai ia i tatou se foliga lelei o Maximilian: "O lana solofanua ofoofogia na aveʻesea mai ia te ia, ae o se uiga e faʻaalia lelei ai le Emepera, na ia musu e tiʻetiʻe ia te ia ona o lona itu taʻitaʻi o le aufaigaluega, le toeaʻina o le malo o Castillo, ma le perenise. Salimasi, na latou savavali…. O le Emperor na faatuina lona ofisa tutotonu i luga o le Cerro de las Campanas ma o loo moe i luga o le eleele, afifi pei o isi tagata uma i lana malo serape lanu samasama. "

E tatau ona tatou teuina se ata o Maximiliano ma se pulou: "O le Emperor, laʻei i ofu o le sili aoao, ma ofuina le pulou papaʻe o paʻepaʻe lagonaina ma lautele apaʻau teuteuina i auro ma siliva, o lona foliga e matua lauiloa, savali i totonu o le sikuea na faʻatino ai e poloketi a le Republican maa pasese ma paʻu. "

E ui lava i le talisapaia e Hans o le tamaloa Habsburg, na te le taofia ni faamatalaga manino: "O le vaegaau a le Emperor na sili mamao atu nai lo isi ma sa i ai ni au ofisa sili ona lelei. O le Emperor Maximilian na faʻatulafonoina lona toniga. O lenei toniga, e faʻamafanafana i le fanua, sa leaga lona tofo: lanumoana lanumumu, lanumeamata lanumoana ma lanu mumu, seevaevaevaevaevaevaevaevae ma se pulou. I le fanua, o fitafita e le ofuina ni seevae, ae faʻamaonia, o se ituaiga seevae o le atunuʻu. O lana folasaga [o lenei toniga] na fetaiaʻi ma le teteʻe tele ia matou: o le lanu o le ofutino na faʻaosofia ai se teteʻe moni. Na taua e le aliʻi o Colonel Farquet e faapea, e sili ia te ia ona ofu i lona tino atoa i lona totogi nai lo le vaai atu ia te ia o ofuina le ofu mafanafana.

I se isi taimi na atagia mai ai e le tusitala: "Ona o le leai o se lagolago a Farani, e leʻi faalagolago le Emepaea i le lagolagoina o ia lava vagana ai fitafita faasao, na inosia lava talu mai le faaiuga o le 1864 e ui lava i lo latou faamaoni ma manumalo. O le Emperor Maximilian na ia faia le mea sese le mafaamagaloina o le le amanaiaina o le toe faʻatulagaina o le militeri a le atunuʻu, lea e le mafai ona nana ai lona inoino; na ia faitauina tele, ina ua tuʻua le vaegaʻau fesoasoani, i tagata Ausetalia ma tagata Belgian. Ae paga lea, o fitafita a Ausetalia ma Pelese, e le atoa le taua o fitafita e lagolagoina le taua e pei ona faia e Mekisiko ma o lo latou lagolago e tele se tau na le aoga i taimi o le tamaoaiga, na amata foi ona lafoa le latou tupu. sa le mafai ona ia totogia i latou i taimi uma. "

Ma e faʻatatau i le faiaina Farani i le aso 5 o Me, 1862, tatou te ioe i le manatu o Hans: "O ai e mafua ai mo lenei faʻalavelave? Leai seisi, e oʻo lava ia General Lorencez, o le na faia lona tiute. O le mafuaʻaga o lenei faʻalavelave o lo tatou manatu le mafaamagaloina, i a tatou sili atu nai lo le le faʻamalieina. Sa totogi e Zouaves ma tagata tulimanu ni manu i le manatu o aliʻi, lototele e aunoa ma se masalosalo, ae le malamalama i mea a le atunuʻu na latou faʻatautaia ai. Na faateʻia le lalolagi ina ua vaai atu ua toilalo Farani i se mea. I totonu o le Iunaite Setete ma nisi atunuʻu na talitonuina sa faalumaina Farani i lona mitamita o le militeli, ma o lenei o se mafuaʻaga mo le fiafia. I Farani sa masani ai le gagase. O le mea moni, e leai se 'au tau a le atunuʻu na vaʻaia talu mai le taua i Waterloo. "

I le faamaoni lava lea e tasi, na iloa ai e Hans le taua tele: "O le Faʻalavelave na faia se mea le tonu ma o se mea sese tele, ma faitio i le ogaoga o le faʻalapotopotoga leaga o vaega au a Juárez, e aunoa ma le faia o le faʻamasinoga tonu i lo latou lototetele."

O isi itu taua o Mekisiko na vaʻaia e Hans ma le faʻatauaina: "O le sopoia o tuʻuga e lua, papaʻe ma Initia, ua leva ona alualu i luma, na mafua ai le tele o ituaiga faigata e faʻavasegaina, ae masani ona sili ona matagofie, aemaise lava i fafine."

E uiga i vasega Mekisiko i luga sosaiete aʻoga na matauina e le tusitala:

“O le kapeteni muamua o Don Antonio Salgado, o se tasi o ofisa iloga o le ami a Mekisiko; na pasi mo Farani lava; o le amio pulea ma le faʻatulagaina o le vaega au a Farani na latou maua ai le fiafia; o le agaifanua o le tautala i la matou gagana na avea ia te ia o se moni manaʻoga; i le isi itu, sa ia mauaina ia te ia faamemelo ma talanoa ia te ia ma le matua mama ...

"O le i ai i Farani o se pagota o taua na manatu o se fiafia i le iʻuga e le tele [Mekisiko] ofisa. E le tatau foi ona galo o tatou tusi, o tatou tu ma aga, o tatou teuga, ma tatou tulaga tau aʻoaʻoga o loʻo pule i Mexico. "

O se mea ofoofogia mo aʻu le iloa e uiga i le tulaga o nisi o fitafita Farani: "Ae e foliga mai, o le leaga na avea ma faamaʻi, aua o le tuulafoaiina na oo atu i le tulaga o le Belgians, le Austrians ma le French Foreign Legion. O matou fili na o mai e faʻatulagaina, ma le au tuʻulafoaʻi o na tino, tumaʻoti vaega o latou 'auʻaunaga latou te leʻi faʻaaogaina. O le matou fili le faʻamalieina mai Michoacán, Régules, na iai le tasi na ia taʻua o le Foreign Legion.

"I se tasi aso ina ua mafai e le General Méndez ona puʻeina Régules, o nisi o na tiapolo leaga o le au tuulafoaʻi na fasiotia, o e na tauivi pei o le fefefe, ma le mautinoa na leai se alofa tunoa mo i latou. O nisi pagota na ave. Faatasi ai ma le mulimuli o le lua Arapi, sosola ese mai le Algerian markmen battalion. O matou fili, oe na faifai pea i le Emepaea mo le faʻaaogaina o tagata mai fafo tagata faigaluega, o loʻo i ai foʻi i latou tulaga se aofaʻi tele o ausilali, e aofia ai ma isi tagata aloaʻia ma agavaʻa, ... latou te leʻi faʻaaloalo ia latou. Mo le tele o vaega, o latou na sosola ese mai le vaegaʻau a Farani ma vaegaʻau mai fafo, o e na faʻaalia e le malo tele o malo ...

Ua uma ona tatou iloa o le tatou au pele uʻamea e leʻo se mea masani a le Mekisiko Fouvalega, ae na muamua atu: "O na tagata uma, o le anoanoaʻi o fafine e mulimuli i fitafita Mekisiko ma tautuaina i latou, e le gata o ni ava, ae o ni kuka foi, fale teu ofu, Ae le gata i lea, ma e taʻu o uʻamea uʻamea i Mekisiko ma Abonas i Peru, na aliali mai ai le malaga ese atu, ou te le fai atu e uiga i tagata Isaraelu na sosola ese mai le 'autau a Farao, ae o tagata Mamona na o atu e nonofo i le matafaga o le Sate Leki tele. "

Ina ua maeʻa le pulega a le malo i San Jacinto, na faamatala e Hans le fanaina o le toʻa 100 o tagata mai fafo: "O pagota le fiafia na tumu i le le mautonu poʻo le taofiofia o latou tiga tiga na muamua atu i nei maliu mataga. O nisi, vaivai o latou uiga, ofo e tautua le Republic ma le tutusa faʻamaoni na latou tautuaina le Emepaea pe a latou mananaʻo e maua le ola; o isi na faaeaina pe taumafai e maofa i le usuina o le Marseillaise. "

O le siege o Querétaro o lona uiga o le iʻuga o le Emepaea ma le olaga o Maximiliano. O lona faʻaʻumiʻumi faʻalauteleina sapalai ma faʻafitauli soifua maloloina lautele. “O le taualuga o fale mataaga [o le taulaga] na saeia, liusua i lalo ma liu pulu.

"Ile iʻuga ole siege, na vave lava ona afaina le manuʻa. O le paʻu o le ea ma le vevela tele na atili ai ona faigata ona faʻamalologa. Typhus na faʻateleina foʻi le numera o matou faʻamaʻi. O le fiaaai, e sili i mea uma, ua le mafai onosai. Na maliu loʻu fesoasoani i le fiva; o taeao uma na ou lafoina ai o ia i le taulaga ma sina tupe, ma na masani ona ia maua mai ia te aʻu ni meaʻai laiti na faatalitali ma le naunautai seia oo i le afiafi; Ae o le iuga sa ou 'ai e toetoe lava a masani, ae o le toʻatele o aʻu uo na le mafai ona faia le tutusa.

E pei foi o le fanaina o Maximiliano, e mataʻina lava: “Ina ua tutū le Emperor, Miramón, ma Mejía, na faitau leotele e le loia a le malo le tala o le tulafono a le militeli na faasalaina i le oti soo se tasi na fesili mo le ola o pagota. O le Emperor, na faamamaluina le lototele o General Miramón, na tuuina atu ia te ia le tulaga o le mamalu; ia General Mejía, o lona toʻalua, ita i le tiga, sa tamoʻe solo ma lana tama tama i ona lima, na ia saunoa i upu faamafanafana; Na ia talanoa ma le agalelei i le leoleo na vaaia le vaega fana, o le na taʻuina atu ia te ia lona faanoanoa na ia pule i sea ituaiga auaunaga, na ia tuuina atu i fitafita taitasi oeo le a susunuina ia te ia se aunese auro, fautuaina e aua le fanaina o ia i ona foliga ... "

Pin
Send
Share
Send

Vitio: VRP 685 - Ole malo (Mae 2024).