O le mauaina o le Templo Mayor

Pin
Send
Share
Send

O le Templo Mayor o loʻo tu i le ogatotonu o le Aai o Mekisiko. Lenei o le tala i lona mauaina ...

I Aukuso 13, 1790, i le Lotoa Autu O se faʻatagata tele na maua i le Aai o Mekisiko, o lona uiga e leʻo mafai ona faʻamaoti mai i lena taimi.

O le galuega na faatonuina e le Viceroy Count o Revillagigedo e fai ni paga ma paipa i le sikuea na aliali mai ai se maʻa uiga ese. O auiliiliga o mea na maua, ua oʻo mai ia matou, faʻafetai i se tusi ma nisi api na tuʻu e le leoleo o le maota sui (nei o le National Palace), e igoa ia José Gómez. O le muamua o pepa faʻapenei:

"... i le sikuea autu, i luma o le maota o le tupu, ma tatalaina nisi faʻavae na latou aumaia ai se tupua o le agamalu, o lona ata o se maʻa sili ona vaneina ma se ulupoo i tua, ma i luma o le isi ulupoo ma fa lima ma faʻatusa i le toega o le tino ae leai ni vae poʻo se ulu ma o le Count of Revillagigedo sa fai ma sui ".

Le faʻatagata, na fai ma sui Coatlicue, atua fafine o le lalolagi, na ave i le lotoa o le iunivesite. I se taimi mulimuli ane, ia Tesema 17 o le tausaga lava lea, e latalata i le nofoaga na maua ai muamua, na maua ai le Stone of the Sun poʻo le Aztec Kalena. O le tausaga na sosoʻo ai na toe maua ai le isi monolith sili: o le Piedra de Tízoc. O le mea lea, o le galuega o le faitauga lona lua o Revillagigedo na aumaia ma le mauaina, faʻatasi ai ma isi, o tolu o sili Aztec faʻatagata, o aso nei teuina i le National Museum of Anthropology.

Na mavae atu tausaga, ma e oʻo lava i seneturi, ma mea eseese na maua i le seneturi lona 19 ma le 20, seʻia oʻo i le vaveao o Fepuari 21, 1978 o le isi feiloaʻiga na tosina mai ai manatu i le malumalu autu a Aztec. O tagata faigaluega mai le Compañía de Luz y Fuerza del Centro na eli i le tulimanu o auala o Kuatemala ma Atenitina. Na faafuaseʻi lava ona iai se maa tele na taofia ai i latou mai le faʻaauauina o le latou galuega. E pei ona tupu i le lata i le lua selau tausaga talu ai, na taofia e tagata faigaluega le galuega ma faʻatali seʻia oʻo i le aso e sosoʻo ai.

Na tuʻuina atu le faʻasilasilaga i le Archaeological Rescue Department o le National Institute of Anthropology and History (INAH) ma tagata faigaluega mai lena vaega na o atu i le tulaga; Ina ua uma ona faʻamaonia o se maʻa tele ma togitogiga i luga o le vaega pito i luga, na amata le galuega laveaʻi i luga o le fasi. O le au suʻesuʻe o Ángel García Cook ma Raúl Martín Arana na taitaia le galuega ma amata ai ona aliali mai taulaga muamua. O le au suʻesuʻe Felipe Solis O le, ina ua maeʻa ona maitauina ma le faʻaeteete le faʻatagata, na saoloto mai le lalolagi na ufiufi ai, na ia iloaina o le atua fafine o Coyolxauhqui, o le na fasiotia i luga o le maupuepue o Coatepec e lona tuagane o Huitzilopochtli, atua o taua. O i laʻua o ni fanau a Coatlicue, o se teresitila o le Atua, o lona ata na maua i le Plaza Mayor o Mekisiko i le lua seneturi talu ai!

Talaʻaga taʻu mai ia i tatou o le Coatlicue na auina atu i le iunivesite fale, ae o le la maa na tanu i le sisifo 'olo o le Metropolitan Cathedral, feagai ma le ua taʻua nei Calle 5 de Mayo. O fasi vaega na tumau ai iina mo le tusa o le seneturi, seia oo, ina ua fausia le Falemataaga a le Malo e Guadalupe Victoria i le 1825, ma faatuina e Maximiliano i le 1865 i le fausiaina o le tuai Casa de Moneda, i luga o le auala o le igoa lava e tasi, na latou siitia atu i lenei 'upega tafailagi. . E le mafai ona tatou le amanaʻia o le suʻesuʻega na faia i vaega e lua, na lolomiina i le 1792, na tutusa ma se tasi o atamamai atamamai o lena taimi, Don Antonio León y Gama, o le na toe faʻamatalaina auiliiliga o le auiliiliga ma uiga o faʻatagata i le muamua iloa archaeology tusi, faʻaigoaina Faʻasolopito ma faʻasologa faʻamatalaga o maʻa e lua ...

TALA O SE TALA

Tele o vaega na maua i le mea ua tatou iloa nei o le Historic Center o Mexico City. Peitai, o le a tatou taofi mo sina taimi e faamatala se mea na tupu i le amataga o le Kolone. Na aliali mai i tua i le 1566, ina ua maeʻa faʻatafunaina le Pule Sili o Templo ma tufatufa atu e Hernán Cortés ni vili i le va o ona kapeteni ma o latou aiga, i le mea ua taʻua nei o le tulimanu o Kuatemala ma Atenitina, o le fale na nonofo ai le au uso o Gil ma Alonso de Ávila na fausiaina. , fanau a le au manumalo Gil González de Benavides. Fai mai le tala, o nisi fanau a le au manumalo na amio le faʻataʻitaʻi, faʻatulaga siva ma saraos, ma na latou mumusu foʻi e faʻataua le tupu, ma finau mai o latou matua na avane o latou toto mo Sepania ma e tatau ona latou fiafia i oloa. O le taupulepulega leaga na taitaiina e le aiga o ilavila, ma Martín Cortés, le atalii o Don Hernán, na aafia ai. O le iloaina o le taupulepulega a le pulega sui, na latou amata ai loa ona puʻeina Don Martín ma ana paaga. Na poloaʻiina i latou i le faamasinoga ma faasalaina i le oti i le oti. E ui na faasaoina lona ola e le atalii o Cortés, ae na fasiotia le au uso o Ávila i le Plaza Mayor ma na folafola ai loa o le a talepeina lo latou fale i le eleele, ma ia totoina le laueleele i le masima. O le mea fiailoa e uiga i lenei mea na tupu na faateʻia ai le laumua o New Spain ona o lalo o le faʻavae o le fale tele na faʻaigoa ai le Temlo Mayor, faʻatafunaina e le au manumalo.

Ina ua maeʻa le mauaina o le Coatlicue ma le Piedra del Sol i le seneturi lona 18, i ni nai tausaga na mavae atu, pe tusa o le 1820, na logoina ai loa le au pulega e faapea, o se ulu tele o le diorite na maua i le Concepción Convent. O le ulu o Coyolxauhqui, o loʻo faʻaalia ai le afa-pupuni o mata ma logo i alafau, e tusa ma lona igoa, o lona uiga tonu "o le tasi ma logo auro i alafau."

Tele mea taua na lafoina i le National Museum, e pei o le cactus na foaʻiina e Don Alfredo Chavero i le 1874 ma le vaega lauiloa "Sun of the Sacred War" i le 1876. I le 1901 na faia eliina i le fausiaina o le Marqueses del Apartado, i le tulimanu o Atenitina ma Donceles, mauaina ni vaega tulaga ese e lua: o le sili faʻatagata o le jaguar poʻo le puma o aso nei e mafai ona vaʻaia i le faitotoʻa o le Mekisiko Potu o le National Museum of Anthropology, ma le tele o gata ulu poʻo xiuhcóatl (afi afi). I le tele o tausaga mulimuli ane, i le 1985, na maua ai le faʻatagata o le aeto ma le pu i lona tua, o se elemeni o loʻo faʻaalia ai foi le puma poʻo le jaguar, ma na avea ma mea e teu ai loto o le taulaga. E tele mea na mauaina na maua i nei tausaga, o mea na muamua atu ua na o se faʻataʻitaʻiga o le tamaoaiga o loʻo teuina pea e le eleele o le Historic Center.

E tusa ai ma le Templo Mayor, o galuega a Leopoldo Batres i le 1900 na maua ai se vaega o le sitepu i le itu i sisifo o le fale, na o Don Leopoldo e leʻi mafaufau faapena. Na ia manatu o le Templo Mayor sa i lalo ifo o le Falesa. O le eliina o Don Manu Gamio i le 1913, i le tulimanu o Seminario ma Santa Teresa (nei Guatemala), lea na aumaia e moli se tulimanu o le Templo Mayor. O lea, ua tatau ai, ia Don Manuel le nofoaga, ina ua mavae ni nai seneturi ae le o ni nai taumatematega e uiga i ai, o le nofoaga moni na i ai le autu Aztec malumalu na i ai. O lenei mea na faʻamaonia atoatoa e eliina na mulimuli mai i le maua faʻafuaseʻi o le Coyolxauhqui faʻatagata, lea ua tatou iloa nei o le Templo Mayor Project.

I le 1933, na faia ai e le tusiata o Emilio Cuevas ni suʻesuʻega i luma o toega o le Pule a Templo na maua e Don Manu Gamio, i le tasi itu o le Falesa. I luga o lenei laueleele, lea sa tu ai le seminare masani - o le mea lea o le igoa o le auala - na maua e le tusiata ata eseese ma toega fale. Faʻatasi ai ma le muamua, e taua le faʻamamafaina o se tele monolith tutusa lava ma le Coatlicue, lea na mauaina le igoa o Yolotlicue, aua e le pei o le atua fafine o le lalolagi, o lona pito e faia i gata, o le tasi i lenei fuainumera faʻatusa loto (yólotl, "fatu ”, I Nahua). Faʻatasi ai ma sulu o fale e taua le faʻamamafaina o le sitepu i se lautele lautele ma se puipui e alu i saute ona liliu lea i sasaʻe. E le sili atu pe laʻititi foi le tulaga o le tulaga ono o le fausiaina o le Templo Mayor, e pei ona vaaia i le galuega o le poloketi.

I le 1948 na maua ai e le au gaoi o Hugo Moedano ma Elma Estrada Balmori le faalauteleina o le itu i saute o le Pule o Templo na eliina i tausaga ua tuanaʻi e Gamio. Na latou mauaina le ulu o le gata ma le 'au, ma taulaga na teuina i lalo o nei aitema.

O le isi mea mataʻina na mauaina na tupu i le 1964-1965, ina ua faʻalauteleina galuega a le Faletusi o Porrúa, na oʻo atu i le laveaʻiina o se tamaʻi maota i le itu i matu o le Pule o Templo. O se fale e faʻasaga i sasaʻe ma teuteuina i vali vali. O nei sui o masks o le atua Tlaloc ma nifo papaʻe tolu, valiina i mumu, lanumoana, moli ma lanu uliuli. O le maota sa mafai ona ave i le National Museum of Anthropology, lea o loʻo tu ai nei.

O LE GALUEGA AUTU AUTELE

O le taimi lava na maeʻa ai galuega laveaʻi a le Coyolxauhqui ma le eliina o uluaʻi taulaga e lima, na amataina loa le galuega, ma amata ai loa ona sailia le aano o le Templo Mayor o le Aztec. O le poloketi na vaevaeina i ni vaega se tolu: o le muamua aofia ai o le aoina o faʻamatalaga i luga o le Templo Mayor mai uma archaeological faʻamatalaga ma faʻasolopito nofoaga; le lona lua, i le eliina o gaioiga, lea na toe faʻamatalaina ai le eria atoa ina ia mafai ona tusia le mea na aliali mai; Lenei sa i ai se aufaʻatasi aʻoaʻoga fausiaina o archaeologists, ethnohistorians ma restorers, faapea foi ma sui o le INAH Matagaluega o Prehistory, pei o biologists, chemists, botanists, geologists, ma isi, e auai i le eseese ituaiga o mea. O lenei vaega na tumau i le lima tausaga (1978-1982), e ui lava o eliina fou na faia e sui o le poloketi. O le vaega tolu fesoʻotaʻi ma suʻesuʻega na faʻatinoina e tagata faʻapitoa i luga o mea, o lona uiga, o le faʻamatalaina vaega, ma le sili atu i le tolu selau lolomiina faila i le taimi nei, uma mai poloketi tagata faigaluega ma le atunuʻu ma fafo faʻapitoa. E tatau ona faʻaopopoina o le Templo Mayor Project o le polokalame o suʻesuʻega o mea mai anamua ua sili ona lolomiina i le taimi nei, ma tusi faasaienisi ma lauiloa, faʻapea foi tala, iloiloga, taʻitaʻi, faʻamaumauga, ma isi.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Touring the Templo Mayor Aztec Ruins in the Center of Mexico City (Mae 2024).