O le incunabula ma le fanau mai o se aganuu

Pin
Send
Share
Send

Talu mai le vaʻaiga o le tagata, eseʻese mea na tutupu na faʻailogaina tulaga taʻitasi i lona faʻamanuiaga, ma o nei mea taʻitasi na faʻaigoaina igoa pe iloga foʻi i ni vaitaimi faʻasolopito. Nei o mea fou na faia o le fale lomitusi ma le mauaina o Amerika na fai ma sui o mea taua na tutupu i le aganuu ma le talaʻaga faale-agaga o Sisifo.

E moni e leʻo ni galuega a se tagata nofo toʻatasi pe na faia foi i le aso e tasi, ae o le tuʻufaʻatasia o mea uma e lua na tutupu na faʻatupuina ai se ata fou na matua aʻafia ai le atinaʻeina o le aganuʻu Mekisiko. O le taimi lava na faia ai le manumalo o Tenochtitlan, sa leʻi mapu ai loa misionare seʻi vagana ua latou faatuina le aganuu i Sisifo i New Spain.

Na latou amataina la latou galuega i le faievagelia: o nisi na taumafai e aʻoaʻo atu e ala i punaoa o le mnemonic, o isi e ala i le gagana, lea na latou faʻafesoʻotaʻia ai upu Latina i le faʻaupuga o le leo Nahuatl latalata. Mo se faʻataʻitaʻiga: pater mo pantli, tausi mo nuchtli ma isi. I lenei auala na faʻaulufaleina ai se gagana fou ma se mafaufauga fou i totonu o le lalolagi tuʻufaʻatasi.

Peitai o le faifai pea o le galuega faaevagelia o tagata le talitonu, aʻoaʻoina ma le faʻatautaia o faʻamanatuga, faʻapea foi ma le faʻatuina o se sosaiete fou, na mafua ai ona manaʻomia e le au lotu lotu tagata moni e fesoasoani ia latou; o le tagatanuu maualuluga filifilia na tautua e avea ma tagata faufautua i le va o le tagata manumalo ma Initia, ma amata ona faatonuina mo lena faamoemoe. O nei mafuaʻaga na mafua ai le fausiaina o aʻoga na amata aʻoaʻoina ai tamaloloa i le aganuu a Europa, lea na faʻamalosia ai le faʻaaogaina, feutanaʻiga o tusi ma le fausiaina o faletusi e le taumateina na le ofi i totonu, o lona uiga, o tusi lolomi faʻalauteleina. ma mataʻitusi feaveaʻi e tai tutusa lava ma tusitusiga anamua (incunabulum e sau mai le Latina upu incunnabula, o lona uiga cradle).

O le aʻoga muamua na faʻavaeina i New Spain o le San José de los Naturales i le 1527. O iinei, na filifilia ni vasega o tamaloloa a le atunuʻu na aʻoaʻoina aʻoaʻoga faʻaKerisiano, pese, tusitusi, matata eseese ma Latina, ae le o le masani ae o le liturgical, ina ia mafai ona fesoasoani i sauniga lotu. ma o lenei mulimuli na mafai ai ona maua ia latou faletusi incunabula fesoʻotaʻi ma mataupu pei o lauga, tusi mo aʻoaʻoga, mo le sauniuniga o le tele ma tusipese.

O faʻaiuga sili na maua na maua ai le aliaʻe mai o le Colegio de Santa Cruz de Tlatelolco, lea na tatalaina ona faitotoʻa i le 1536 ma o ana mataupu aoaoina na aofia ai le Latina, upu, filosofia, vailaʻau ma talitonuga. I lenei faʻavae sa faʻaaogaina ai foi le incunabula, aua e ala i la latou toe iloiloga ma le auiliiliga auiliiliina na faia e le Latina Initia ia latou, e pei ona masani ona valaauina ai, latou te lagolagoina le au failotu i le tusiaina o kalama, lolomifefiloi ma lauga i gagana a le atunuʻu, mulimuli i le tutusa fausaga o le incunabula. O se foliga tutusa e mafai ona vaaia i le kalama poʻo le Libellus de medicinalius indiarum herbis, tusia i le Nahuatl e Martín de la Cruz ma faʻaliliu i le Latina e Badiano, lea e mulimulitaʻi i le tutusa faʻamatalaga faʻamatalaga a le laʻau e pei o Messue's Opera medicinalia (1479), lea e mafai ona faʻamaonia ai o le incunabula o le alalaupapa na faimalaga e tagata o New Spain e maua saʻo le ulufale atu i le aganuʻu o le lalolagi tuai.

O le alualu i luma o tagata tagatanuu i mataupu eseese na aoaoina na faaauau pea ona ofoofogia. O lenei mea moni na faʻatelevaveina le tatalaina o le Real y Pontilicia University of Mexico (1533) o se moni manaʻoga; ma i le taimi lava e tasi faʻatusa le faʻavaeina o Europa sosaiete ma le faʻamautuina o lana aganuʻu, talu ai o le mafaufau o Art, Tulafono, Faʻafomaʻi ma Theology galue i le fale fou o suʻesuʻega. O le fale lomitusi ua uma ona taunuʻu mai i New Spain (1539) ma amata ai ona faʻateleina le salalau o le tusi, ae o loʻo fesiligia pea le incunabula i aʻoaʻoga eseʻese, talu ai o le aganuʻu faʻaleaganuʻu ma le fouvalega a le Renaissance na maua ia latou na mafua ai ona avea ma mafuaʻaga taua o fesili Ina ia malamalama i ai, ua lava le vaʻai i mea na suʻesuʻeina i faiaoga taʻitasi; Mo se faʻataʻitaʻiga, i le Arts lea, faʻatasi ai ma isi mea, aʻoaʻoina le kalama ma faʻataʻitaʻiga - ia na aʻoaʻoina ina ia mafai ona maua ai mea faigaluega talafeagai mo le talaʻiga - na faʻavae i luga o Tatalo a Cicero, le Institutions o Quintilian , o failauga kerisiano ma faʻatonuga a Donato. O nei tusitusiga na faʻaaogaina mo gagana Latina ma Eleni, faʻapea foi ma le Atua ma Tusitusiga Paia faʻamasaniga; O le mea lea, Urbano's Institutions of Greek grammar (1497), Valla's tusitusiga i luga o orthography (1497), Greek grammar (1497), Tortelius's grammatical comments on Greek spelling and dictitions (1484) o loo maua i incunabula lomiga. , O le kalama elemeni o Peroto (1480) ma luga o meatotino o upu o Me faʻasaʻoina i le 1485.

Ae mo le tautalaga, i le faʻaopopoina i galuega a Cicero (1495) ma Quintilian (1498), o loʻo i ai, i totonu o failauga Kerisiano, o le Saint Augustine (1495), o le Saint John Chrysostom (1495) ma galuega a Saint Jerome. (1483 ma le 1496), faʻapea foʻi ma faʻamalositino pe faʻataʻitaʻi tusi, faʻatasi ai ma mea ia: O le faʻasalaga mo se faifilosofia poʻo se fomaʻi mai Beroaldo (149 /), O tatalo, tusi ma solo mo le faʻamanatuina e le saunoaga a Pedro de Cara (1495), Macinelo's works aofia ai solo o fugalaʻau, faʻatusa ma solo, Faʻamatalaga i le lauga a Cicero ma Quintilian ma le kalama a Donato (1498). E i ai foi vaogagana ma lomifefiloi e pei o La peregrina e Bonifacio García (1498). O le etymologies o San Isidoro de Sevilla (1483) ma le Greek lexicon o Suidas mai le tausaga 1499.

Galue NOVOHISPANAS I LALO O AʻOAʻOGA O INCUNABLES

Ae o le incunabula e le gata na avea o se feutanaiga ae na faʻatagaina foi le gaosiaina o le New Spanish galuega e pei o tusitusiga tauvaga na tumu i Latina ma faʻaKerisiano faʻataʻitaʻiga; o tautalaga aloaia na faia i tausamiga ma sauniga mamalu na faʻamanatuina i le tausaga aʻoga o O le tusitusiga i tala faʻakerisiano na saunia e Diego de Valadés o lona faʻamoemoe e le o ni manatu faʻatulaga ae e aoga: ia aʻoaʻo failauga, "ae o le au Kerisiano ina ia latou avea ma siʻufofoga o le Atua, meafaigaluega a agalelei ma ato a Keriso ”, lea na faʻaaogaina ai galuega a le Saint Augustine ma le Saint John Chrysostom, faʻatasi ai ma isi. O le mea lea, o le galuega a Valadés o se vaega o Tautalaga faʻa-Kerisiano i New Spain, lea na suia i le 1572 ma le taunuʻu mai o le Jesuits. Nei, ma a latou metotia fou, le Ratio studiorum, a latou tuʻufaʻatasia o taulotoina ma faʻamalositino, na maua e ala i le aʻoaʻoina ma faʻataʻitaʻiga o tusitala, atamamai tamaiti aʻoga i gagana. O le aʻoaʻoina na aofia ai talafatu ma solo, mataupu na aofia ai ma le auiliili o talitonuga o ituaiga, lagolagoina e tusitala anamua pei o Virgilio, Cátulo (1493), Seneca (1471, 1492, 1494), Sidonio de Apolinar (1498), Juvenal (1474) ma Marcial (1495), na umi se taimi na faʻatosina mai ai tala fou ma solo a New Spain. O le ala lea e vaʻaia ai i Sor Juana Inés de la Cruz, i ana taʻutaʻua lauiloa: Tagata valea e molia / le fafine e aunoa ma se mafuaʻaga, / e aunoa ma le vaʻaia o oe o le mea na tupu / o le mea lava e tasi e te tuʻuaʻia.

I le mea ua uma ona tusia e Ovid i lenei faʻamaumauga: Oe, le tamaloa ita, valaʻau mai ia te aʻu o se mulilua / galo o oe o le mafuaʻaga o lenei solitulafono!

I le ala lava lea e tasi o le epigram VIII, 24 a Marcial: O ai na fausia faʻatusa tupua auro poʻo maamora / na te le faia atua; (ae) o le e aisi (ia).

I le faamatalaga a Sor Juana Inés i lana sonnet 1690 e uiga i le aulelei:… aua e te manatu lena, nai lo le aulelei / o se atua e fesiligia.

O isi upusii mai tusitala eseʻese e mafai ona filifilia. Peitai, o lenei tusi saisai galue atili, talu ai o le aganuu o New Spain e le gata na faʻaaogaina le anotusi o le incunabula i le kalama, upu poʻo solo ae faʻapea foi i isi vaega e pei o saienisi, filosofia ma talafaʻasolopito. Ina ia faʻataʻitaʻia lenei mea, ua lava lea e taʻua ai Carlos de Sigüenza y Góngora, pule o se tasi o faletusi sili ona taua i New Spain, lea sa i ai foi incunabula sa i ai lana saini ma le tele o tala faʻatauvaa, na fesoasoani ma matua aʻafia ai lana galuega. O faitauga e pei o le Vitruvian Architecture (1497) e maitauina ina ua ia tusiaina ma faʻamatala le manumalo o le faitotoʻa na fausia i le 1680 e faʻafeiloaʻi le sui pule fou, le Marquis de la Laguna, ma na faʻamatalaina e Brading "o se sili atu 30-mita laupapa faʻusaga. maualuga ma 17 lautele, o lea na usitaʻia tulafono faʻavae. " E faʻapena foi, ua iloa o lenei faitotoʻa sa ova tele ona faʻatagata i faʻatagata ma tusitusiga, e masani ona tumu i faʻailoga faʻaalia i fuaitau ma faʻailoga. I le vaega mulimuli sa masani ona faʻaaoga le faʻatusa faʻataʻitaʻiga musuia e galuega masani (Eleni ma Roma), Aikupito faʻamanatuga ma hieroglyphs, faʻapea foi ma hermeneutics ono aʻoaʻoina mai le Corpus hermeticum (1493) ma galuega a Kircher, lea foi na sili ona taua i lana Theatre of Political Virtues. O ia faatosinaga na aliaʻe ina ua faamatalaina le fesoʻotaʻiga o le ifo i tupua Mekisiko ma le Aikupito ma le ofoofogia tutusa o loʻo i ai i le va o latou malumalu, pyramids, lavalava ma kalena, lea na ia taumafai ai e tuʻuina atu i le Mekisiko se taimi sili ona faigofie Aikupito faʻavae i lona taimi.

I leisi itu, e tatau ona maitauina o Sigüenza o se faufautua i le Count of Gálvez na valaʻauina i le maota e foʻia lologa i le taulaga, lea e mautinoa na faamalosia ai o ia e faitau pe toe teuteu le tusi On the aqueduct of Frontonius (1497). Sigüenza o se polygraph fiafia uma i gaioiga o le lagi ma i mea na tutupu i taimi ua tuanaʻi ma na ia atagia mai lona malamalama i lana Libra astronomica et philosophica lea na ia faʻaalia ai lona poto i le mataupu, lea na ia aʻoaʻoina mai tusitusiga Anamua tusitala astronomia o le 1499 na ia taʻua soo.

I le iuga, o le a tatou talanoa e uiga i se eria poʻo se aʻoaʻoga lea e mautinoa na tatau ona faʻaaoga i le incunabula e saunia ai se faʻavae. Ole Tulafono lea, e fesoʻotaʻi lava ma filosofia ma aʻoaʻoga.

O loʻo iloa i totonu o le tulafono, o le Corpus iuris civilis o Justinian ma le Corpus iuris canonici na suʻesuʻeina, talu ai i New Spain e leai ni a latou tulafono ae o tulafono na faʻatonutonuina Sepania sa tatau ona faʻaaogaina. O lenei suiga faʻaletulafono na mafua ai le tele o faʻauiga sese i lana talosaga; E faʻamaonia ai, ua lava e talanoa puʻupuʻu e uiga i le faʻapologa, mo nisi e faʻatagaina aua a o le i oʻo mai le au Spaniards sa i ai lava pologa i Amerika. O le malamalamaaga lea i tulafono e mafai foi ona avea tagata ma tagatanuu o le taua, ma leiloa ai a latou aia tatau. ma se upusii mai le Corpus iuris sivili tusi, i lenei itu fai mai: "ma mo lenei na mafai ona taʻua o pologa, aua o le emperor emaia faatau atu i latou saisaitia, o le mea lea (matai) taumafai e taofia i latou ma le fasiotia i latou." Na teena e Juan de Zumárraga se faauigaga faapea sa le taliaina, talu ai “e leai se tulafono poʻo se mafuaaga-… e mafai ai ona avea i latou ma pologa, poʻo (i) le faʻaKerisiano… (lea) na latou saua (na latou) faʻasaga i le tulafono faanatura ma a Keriso o loʻo faapea mai: "i le aia tatau a tagata uma e fananau mai saoloto mai le amataga."

O nei faigata uma na alagatatau ai ona toe iloilo tulafono Sipaniolo ma fausia a latou lava tulafono mo Sepania Fou, o le mea lea na aliaʻe mai ai De Indiarum iure de Solórzano ma Pereira ma le Cedulario de Puga poʻo Tulafono a Initia. O auala fou i tulafono na faʻavae i luga o le Habeas iuris civilis ma le canonici, faʻatasi ai ma le anoanoaʻi o faʻamatalaga na faʻaaogaina e tagata atamamai ma tamaiti aʻoga pei o le Faʻamatalaga o le Habeas iuris canonici e Ubaldo (1495), Fono a Juan ma Gaspar Calderino (1491), Tufaʻatasiga i le avaga ma le faʻavae o le a avaga ma faʻamanuiaga (1491) poʻo I luga o le faʻaaogaina o Plataea (1492).

Mai mea na matou vaʻaia mamao e mafai ona matou faʻaiʻuina o le incunabula o tusitusiga a le tusitala na faʻaaogaina uma mo le faʻaevagelia ma mo le atamai ma agafesoʻotaʻi atinaʻe o New Spain. E mafai la ona faʻamautinoa, o lo latou taua e taʻoto e le gata i latou o uluaʻi tusi lolomi i le lalolagi ae faʻapea foi ona o latou na mafua mai ai a tatou tu ma agaifanua i Sisifo. Mo lenei mafuaʻaga, e tatau ona tatou mitamita i le avea ma atunuʻu o loʻo sili ona tele le aoina o lenei mea i Latina Amerika uma, aua a aunoa ma tusi e leai se talaʻaga, tusitusiga poʻo se saienisi.

Punavai: Mekisiko i le Taimi Nu 29 Mati-Aperila 1999

Pin
Send
Share
Send

Vitio: MMR: Mataituina le saogalemu ole tui puipui mo le fanau iti (Mae 2024).