Amataga o le taulaga o Chihuahua

Pin
Send
Share
Send

I le 1997, 300 tausaga o le faʻavaeina o le misiona a San Cristóbal de Nombre de Dios e le Franciscan Father Alonso Briones na faʻamanatuina, i auvai o le Sacramento vaitafe, i le vanu o loʻo tu ai nei le laumua o Chihuahua. O lenei misiona o le faʻataʻitaʻiga o le taulaga ma o aso nei o Nombre de Dios o se tasi o ona kolone.

E ui lava na faʻavaeina aloaia i le 1697, na amata mai i le lata i le 20 tausaga. Ae le i faia lenei uluaʻi nofoia Europa, sa i ai se nuu o tagata Initia Concho talu mai anamua, na latou faaigoaina le nofoaga Nabacoloaba, o lona uiga na leiloa. Ma o mea ia na faʻamaoniaina mo faʻavae Sipaniolo muamua ile Chihuahua Valley.

I le amataga o le seneturi lona 18, na o le pau tagata nonofo i le itulagi o le taulaga o Chihuahua ma ona siʻosiʻomaga na o ni faifaʻatoʻaga ma Sipaniolo faifeʻau, faʻatasi ai ma le tagatanuu tagata na nonofo faʻaputuputuina i le tele o afioʻaga salalau solo i le misiona a Nombre de Dios. .

I le 1702, o se tamaʻi tamaʻi povi i totonu o le atunuʻu, o loʻo sailia ni manu feʻai i se vaipanoa e tusa ma le 40 km mai le nofoaga, o loʻo tu ai ni maina i luma o le Terrazas Station o loʻo i ai nei, i le taimi na faʻaigoaina o El Cobre, ma amata ai loa ona tuʻuina atu a latou tagi i le pulenuu o Nombre o le Atua, i lena taimi Blas Cano de los Ríos. O isi faʻamatalaga faʻailoa mai na mauaina e le Sipaniolo o Bartolomé Gómez, o se tagata e nofo i Cusihuiriachi.

FANAUGA O LE ATALII

O lenei sailiiliga faʻaosofia ai le tele o tuaoi e suʻesuʻe le siosiomaga; ma o lea, i le 1704, na maua ai e Juan de Dios Martín Barba ma lona ataliʻi o Cristóbal Luján le maina eletise muamua, lea ua taʻua nei o Santa Eulalia.

Juan de Dios Barba o se Initia liliu mai New Mexico. I lena taimi na ia nofo ma galue i le misiona a Nombre de Dios ma nisi Tarahumara faʻaali atu ia te ia le outropops ario i luga o le lata ane maupuepue. O le taimi lava na maua ai le sailiga, na faitioina e le tama ma lona atalii le alatoto, ma faaigoa ia San Francisco de Paula. Ia Ianuari 1705, na maua ai e Cristóbal Luján se isi maina i le itulagi, ma na ia faʻaigoaina le Nuestra Señora del Rosario. Na galulue uma Luján ma Barba i fanua e lua seʻi oʻo i le muamua, aʻo sailia le vai, na maua ai le uaua na mafua ai le oso auro i le eria.

I le 1707, i le vaega na faʻaigoaina o La Barranca, na tatalaina e Luján ma Barba le nofoaga o Nuestra Señora de la Soledad, na faʻaigoaina o La Discovery, ma i totonu o ni nai masina e toʻatele tagata maina na malaga atu i le itulagi; O aʻu tagi na failaina latalata i le sili atu ona mafai i le mauoa La Barranca seam.

Ina ua maeʻa le Discovery, o le mauaina o le mea ua taʻua o le Our Lady of Sorrows e General José de Zubiate ua lauiloa. Na ia mauaina i se nofoaga tu i le 5 km mai le Santa Eulalia o loʻo i ai nei, lea na faʻaigoa e tagata o le Xicuahua ma le Sipaniolo "Chihuahua" poʻo "Chiguagua". O se vaitaimi o le Nahuatl amataga o lona uiga "nofoaga matutu ma oneone". Talu ai o le amataga e le o se concho, o nisi tagata atamamai manatu o lenei upu tumau iina pe a fai o le Nahua ituaiga o latou malaga i le itu i saute. O iina na tupu ai se faitau aofai o tagata e taʻua o "Chihuahua el Viejo", ma o fale na o iai i le taimi nei.

Talu ai o le vai e manaʻomia e faʻamanuiaina ai le minerale sa le avanoa i tafatafa o maina, na faʻatupulaia nofoaga tutotonu e lua: tasi i La Barranca, i le nofoaga e eli ai le eleele, ma le isi i Junta de los Ríos, latalata i le misiona a Nombre de Atua I mea mulimuli, na faʻapipiʻi faʻatoʻaga penefiti, ona latou manaʻomia tele vai.

I le taimi lava e tasi na faʻatuina ai le taulaga o San Francisco de Chihuahua, i le itu taumatau o le Vaitafe o Chuvíscar ma e uiga i le 6 pe 7 km i saute o Nombre de Dios. Ona o lenei mea, ua fautua mai ai le tusitala o talafaasolopito o Víctor Mendoza, o le upu "chiguagua" poʻo le "chihuahua" e mafua mai i le Concho.

Ona o le faatupulaia o le aofai o tagata, i le 1708 le kovana o Nueva Vizcaya, Don José Fernández de Córdoba, na fausia le ofisa o le pulenuu o le Real de Minas de Santa Eulalia de Chihuahua, suia i se taimi puupuu mulimuli ane ia Santa Eulalia de Mérida. Ole ala lea na fanau ai le ataliʻi sili ona taua ole misiona Nombre de Dios. O le ulu muamua o lenei tofi pulenuu o le General Juan Fernández de Retana. O se mea mataʻina le faʻapea, mai le amataga na faʻaaogaina e le au Sipaniolo le upu Chihuahua e papatiso ai Santa Eulalia; masalo ona o mina Zubiate maua i Xicauhua na sili ona folafolaina, a itiiti mai muamua. O le mea moni o le talu mai lena taimi sa fiafia tuaʻoi le upu Chihuahua ma o le a le muta faʻaalia i le talaʻaga o nei itulagi.

FANAU LE FANAU A TAMA

O le faʻafitauli muamua lava na feagai ma Don Juan Fernández de Retana i lona tofiga fou o le pulenuu i le Real de Minas de Santa Eulalia de Chihuahua, o le nofoaga tonu lea e sailia ai le pule o le pulega. Ina ua maeʻa ona suʻesuʻe le itulagi atoa, na ia filifilia lava se nofoaga i tafatafa o Junta de los Ríos, e le mamao mai Nombre de Dios. Ae e leʻi faʻamamaluina le nofoaga fou, na maliu Fernández de Retana ia Fepuari 1708, ma na taofia le tofiga.

I le ogatotonu o lena tausaga, na avea ai Don Antonio de Deza y Ulloa ma tofi o le kovana o Nueva Vizcaya. E leʻi leva, i le talosaga a tagata nonofo i Santa Eulalia, na ia asia le itulagi ina ia filifili ai poʻo fea e faʻatu ai le ulu, ma ausia ai se maliega, i le palota, o le ai ai i le Junta de los Ríos itulagi, o lona uiga, i le eria o faatosinaga a Nombre de Dios. Peitai, o le igoa "Chihuahua" e leʻi leiloa, aua i le 1718, ina ua siitia le afioʻaga i le vaega o le taulaga e le sui ia Marqués del Balero, na suia ia "San Felipe el Real de Chihuahua". I le taimi e tasi e faamamaluina ai le Tupu o Sepania, Felipe V. O le taimi lava na tutoatasi ai lo tatou atunuu, na tuu ai i le taulaga le tulaga o le taulaga i le 1823, ma le igoa o Chihuahua; o le tausaga na sosoʻo ai na avea ma laumua o le setete.

O LE UPU "CHIHUAHUA"

Pei ona taua i le Lomifefiloi Faʻasolopito o Chihuahua, o le muaʻi-Hispanic term chihuahua e leʻi tofiaina i se taimi maoti, ae i se itulagi o mauga ma laufanua vavalalata faʻataʻamilomiloina e le mauga o loʻo faʻaigoaina nei Nombre de Dios, Gómez ma Santa Eulalia. E tele manatu e uiga i le amataga mai o le upu "chihuahua". Lenei ua uma ona tatou taʻua lua; o lona ono Nahuatl poʻo le Concho amataga, ae o loʻo iai foʻi le tupuaga o Tarahumara ma Apache.

LE FAʻAVAE O CHIHUAHUA

Ina ua tofia e le kovana Deza y Ulloa le itulagi o le Junta de los Ríos area e fai ma pule o le Ofisa o le Pulenuu o Real de Minas de Santa Eulalia, ua i ai foi le faitau aofai o tagata e pei o le minerale lava ia ma e foliga mai sa i ai salalau faataamilo i Junta de los Ríos, ae tele lava i San Francisco de Chihuahua. O le mea lea, Deza y Ulloa na ona faʻaleleia i le faʻaigoaina o le ulu, faʻatagaina lenei faʻavae ma lana pule.

Ou te manatu o nei iloiloga na avea ma faavae mo le tusitala o talafaasolopito Víctor Mendoza e faatuina General Retana o le moni na faavaeina Chihuahua, talu ai o ia o le muamua filifilia le taulaga o Junta de los Ríos. Ma faʻapea foi i le tusitala o tala faasolopito Alejandro Irigoyen Páez e fautuaina le tutusa i le fesoʻotaiga ma Father Alonso Briones, talu ai o ia, ina ua faavaeina le misiona a Nombre de Dios, o le na faataatiaina faavae ma fausiaina le uluai tuputupu ae o le uluai taulaga taulaga.

Peitaʻi, atonu o le mea sili ona faʻagaloina e pei ona taʻua e le tusitala o tala faasolopito o Zacarías Márquez, o Initia Juan de Dios Barba ma Cristóbal Luján, talu ai oi latou na mauaina le minerals na mafua ai le i ai o Santa Eulalia ma Chihuahua , e leai foi se auala na te manatuaina i latou. E uiga ia latou na taʻu mai e le pulenuu o Chihuahua, Don Antonio Gutiérrez de Noriega ia i tatou i le 1753: "O lenei maina (faasino i le Nuestra Señora de la Soledad, na maua e Barba ma Luján) o le muamua lea na alalaga mai le malamalama i lona leo siliva. o le taʻutaʻua, o le siuleo o lona tele e oʻo atu i tuluʻiga uma o le lalolagi; talu ai o tagata na mauaina na o le lua tagata matitiva, mulimuli ane o se 'eseʻesega o tagata na potopoto mai uma e maua metala na faʻaalia e le lalolagi, i na numera e lua nofoia mafai ona fausiaina, e pei ona i ai, i ni nai masina, ma i ni nai tausaga na avea ai tasi maualuga tele ua taua ai nei o le taulaga o San Felipe el Real ”.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: O LAU VIIGA Lyric Video (Mae 2024).