Amataga o Tabasco

Pin
Send
Share
Send

O le faigamalaga i lalo o le taʻitaʻiga a Juan de Grijalva feiloai ma le pule o le malo Taabs-Coob, o lona igoa, ma le taimi, o le a salalau atu i le atoa teritori iloa nei o Tabasco.

Le manumalo

I le 1517, na taunuʻu ai Francisco Hernández de Córdoba i fanua o Tabasco mai le motu o Cuba, mo le taimi muamua, na feiloaʻi ai tagata Europa ma tagata Mayans o La Chontalpa, i le taulaga o Champotón. O tagatanuʻu, i lalo o le taʻitaʻiga a lo latou aliʻi o Moch Coob, na feagai ma le au osofaʻi ma i le taua tele na fasiotia ai se vaega tele o le osofaʻiga, lea na toe foʻi mai ma le tele o manuʻa, e aofia ai ma lona kapeteni, o le na maliu e aunoa ma le faʻamautuina o lona atamai. .

O le malaga lona lua i lalo o le taʻitaʻiga a Juan de Grijalva, na tele lava ona mulimuli i le ala o le tagata muamua, na paʻi atu i fanua o Tabasco ma na i ai foi se fefinauaiga ma tagata o Champotón, ae o ia, ina ua uma ona mafatia i ni tagata na maliliu, na faaauau pea lana malaga seia maua le gutu o se vaitafe tele, na tuuina atu i ai le igoa o lenei kapeteni, lea o loʻo teuina pea e oʻo mai i le aso.

Na alu Grijalva i luga o le vaitafe, ma tamoʻe i paopao e tele na le mafai ai ona faaauau lana malaga, ma na ia faia fesuiaiga faaleaganuu e faasaoina auro ma feiloai ai ma le pule o le malo o Taabs-Coob, o lona igoa, ma le taimi, o le a salalau atu i tagata uma. teritori, ua iloa nei o Tabasco.

I le 1519, na faatonuina ai e Hernán Cortés le faigamalaga lona tolu o le amanaiaina ma le faatoilaloina o Mekisiko, i le i ai o le poto masani o le malaga a kapeteni e toalua na muamua ia te ia ina ua taunuu i Tabasco; Na tapena e Cortés lana feteʻenaʻiga ma le au Chontals, ma manumalo ai i le Battle of Centla, o se manuia na ia amataina i le faʻatuina o le Villa de Santa María de la Victoria ia Aperila 16, 1519, le faʻavae muamua a Europa i le teritori o Mexico.

O le taimi lava na ausia ai le manumalo, na maua ai foi e Cortés se meaalofa, i le faʻaopopoga i le sapalai masani o sapalai ma teuteuga, 20 fafine, faʻatasi ai ma ia Mrs. Marina, o le na fesoasoani tele ia te ia mulimuli ane ina ia ausia le pule a le atunuʻu. O le iʻuga mulimuli o lenei vaitaimi o le Manumalo o le fasioti tagata le talafeagai o le mulimuliato o Mexico-Tenochtitlán, Cuauhtémoc, i le laumua o Acalan, Itzamkanac, ina ua sopoia e Cortés teritori o Tabasco i le 1524, i lana malaga i Las Hibueras.

Le kolone

Mo le tele o tausaga, o le faʻatuina o Europa nofoia i le mea ua taʻua nei Tabasco, na feagai ma faigata na latou onosaia le vevela o le tau ma le osofaʻiga o namu, lea e faigata ai ona maua se tala o sili atu pe laʻititi le mautu faʻavae ma nofo. . O tagata o le Villa de la Victoria, na fefefe i le vevesi o le corsairs, siitia atu i se isi taulaga, faavaeina San Juan de la Victoria, lea i le 1589 Felipe II na maua ai le igoa o Villahermosa de San Juan Bautista, tuuina atu ia ia lona talita o lima o se itumalo o New Spain.

Na muamua paʻu i le faʻatonuga a le au Franciscans ma mulimuli ane i le Dominicans e folafola le talaʻiga o le teritori; lenei itulagi, e tusa ai ma le tausiga o agaga, o le au epikopo a Yucatan. I le ogatotonu ma le taufaaiuiuga o le seneturi lona 16, na fausia ai ni fale talatala faigofie ma taualuga o pama i totonu o taulaga o Cunduacán, Jalapa, Teapa ma Oxolotán, lea na potopoto ai tagata autu o nuu ma afioʻaga, ma i le 1633 na iʻu lava ina fausia se nofoaga o taupulega a Franciscan mo lenei itumalo. , i le taulaga mulimuli lenei o loʻo tu i auvai o le Vaitafe o Tacotalpa, i lalo o le faʻatomuaga a San José, o ana toega fale faʻataʻitaʻiga o loʻo laki pea e oʻo mai i lenei aso. Ae mo le itumalo o La Chontalpa, faatasi ai ma le faatupulaia o le faitau aofai o tagata i le 1703, o le uluai maʻa falesa na fausia i Tacotalpa.

O le iai o Europa i Tabasco, i le vaitaimi muamua o pulega faakolone, o lona uiga o le vave paʻu o le faitau aofai o tagata; Ua fuafuaina o le taunuu mai o le Spaniards le uluai faitau aofai o 130,000 tagata, o se tulaga na suia tele ma le tele o maliu, ona o le soona fai, o le vevesi o le manumalo ma fou faamai, o lea i le faaiuga o le I le seneturi lona 16, e naʻo le 13,000 tagata tagatanuʻu na totoe, mo lea mafuaʻaga na faʻalauiloa mai ai e tagata papalagi ni pologa uli, lea na amataina le fefiloi o ituaiga i lea vaipanoa.

O Francisco de Montejo, o le na manumalo ia Yucatán, na ia faaaogaina le Tabasco e fai ma faavae o ana gaioiga, peitai, i tausaga uumi o pulega faakolone, e leai se fiafia tele i le faamautuina o nofoaga e taua tele i le itulagi ona o le matautia o faamaʻi o le teropika. faʻamataʻuga o lologa ona o matagi tetele, faʻapea foi ma osofaʻiga a tagata gaoi na avea ma tulaga faigata tele. Mo lenei mafuaʻaga, i le 1666 na filifili ai le malo kolone e faʻamatuʻu le laumua o le itumalo i Tacotalpa, lea na avea ma nofoaga autu o le tamaoaiga ma pulega o Tabasco mo 120 tausaga, ma i le 1795 na toe faʻafoʻi ai le pulega faʻalemalo i le Villa Hermosa de San Juan Bautista.

Ile vaitaimi ole pulega faakolone, sa tele lava ina faʻavae le tamaoaiga ile faʻatoʻaga ma o lona faʻatupuina o le koko, na tele lona taua ile La Chontalpa, o togalaau laʻau o lenei fualaʻau sa tele lava i lima o tagata Sipaniolo; isi faʻatoaga o le sana, kofe, tapaa, suka ma palo de dinte. O le lafumanu povi na faalauiloa mai e papalagi, na faasolosolo lava ina avea ma mea taua ma o le mea na matua teena le fefaatauaiga, na faamataʻuina e pei ona matou taua i le faifai pea o osofaiga a le au faomea.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: The History of Tabasco (Mae 2024).