Angel de la Guarda Island

Pin
Send
Share
Send

O se tasi o nofoaga sili ona matagofie i le tatou le iloa Mekisiko e le masalomia o Angel de la Guarda Island. I totonu o le sami o Cortez, o lona, ​​faatasi ai ma lona 895 km, le lona lua motu tele i lenei sami.

Na fausia e se vaega tele o mauga e tulaʻi mai le sami, ma oʻo i lona maualuga maualuga (1315 mita i luga atu o le sami) latalata i le itu i matu. O le laufanua gaoā e fausia ai se eseʻesega o laufanua matagofie, lea e sili ai le leo o le sepia ona o le vevela o le nofoaga.

Naʻo le 33 kilomita i matu sasaʻe o le taulaga o Bahía de los Ángeles, i Baja Kalefonia, na vavaeʻese mai le konetineta e le loloto o Canal de Ballenas, lea e 13 lautele lona lautele i lona pito vaapiapi, ma e iloga mai e le iai pea o tafola eseʻese, o le tele o taimi o le tafola mulimuli poʻo le tafola (Balenoptera physalus) lea e naʻo le sili atu ona tele i le tafola lanu moana; Ole mafuaʻaga lea ua taʻua ai lea vaega ole sami o le Channel of Whales. O le tamaoaiga tele o lenei vai e faʻatagaina ai le faitau aofai o nei meaola tele meaola a le sami e nonofo ai, lea i le tausaga atoa e fafaga ma toe fanafanau ai e aunoa ma le feoaʻi e suʻe ni meaʻai, pei ona tupu i isi itumalo.

E taatele foʻi le maitauina o vaega tetele o faʻatamaʻiga eseʻese e o mai i le matafaga o le motu; o le sili ona tele ituaiga, o le masani ai dolphin (Delphinus delphis), e iloga i le fausiaina tele tele o selau o manu; E i ai foi le bottlenose dolphin (Tursiops truncatus), o le tasi e faʻafiafiaina tagata asiasi i dolphinariums ma ona acrobatics. O mea mulimuli atonu o se vaega nofomau.

O le leona sami masani (Zalophus californiaianus) o se tasi o malo faʻaaloalogia o le Guardian Angel. Ua fuafuaina e faapea i le vaitau o le fanautama o le numera o nei manu e fai ma sui o le 12% o le aofaʻi o loʻo i ai i le atoa Fagaloa o Kalefonia. E masani ona tufatufaina i ni luko tetele se lua: Los Cantiles, o loʻo tu i matu matusasaʻe, o vaega e tusa ma le 1,100 manu, ma Los Machos, e oʻo atu i le 1600 tagata ua lesitalaina, o loʻo tu i le ogatotonu o Talafatai i Sisifo.

O isi meaola e feola i le motu o isumu, lua ituaiga eseese o isumu ma peʻa; Latou te le iloa pe latou te tumau i le tausaga atoa pe pe latou te nonofo mo vaitau. E mafai foi ona e mauaina ituaiga eseese o mea fetolofi e 15, e aofia ai vaega laiti e lua o gata uogo e le talitonuina (o se faaupuga e iloagofie ai le tulaga ese o meaola o se nofoaga), o le spakes rattlesnake (Crotalus michaelis angelensis) ma le gata uogo (Crotalus ruber angelensis).

Ángel de la Guarda o se nofoaga faʻalelagi mo e manulele manulele, oe mafai ona mauaina le anoanoaʻi o latou iina. Faatasi ai ma i latou e tosina mai le mafaufau mo lo latou lalelei e mafai ona tatou taʻua ospreys, hummingbirds, lulu, mutia, boobies ma pelicans.

E mafai foʻi ona faʻamalieina e le Botanists a latou tofo, talu ai o le tele o laʻau sili ona matagofie o le toafa o Sonoran e mafai ona vaʻaia, ma e le gata i lea: o le motu e lima ona tuʻaʻi ituaiga.

E foliga mai e leʻi nofo tumau le tagata ile Guardian Angel; o le iai o le Seris ma masalo o le Cochimíes na faʻatapulaʻaina i na o sina asiasiga puʻupuʻu e tuli ma aoina laau. I le 1539 na taunuʻu ai Kapeteni Francisco de Ulloa i Ángel de la Guarda, ae talu ai ona sa matua le fiafia tele, ua leai ai ni taumafaiga faʻasolosolo e faʻanofoia.

Auai i tala e faapea o afi na matauina i luga o le motu, i le 1965 le Jesuit Wenceslao Link (na faavaeina le misiona a San Francisco de Borja) na maimoaina ona talafatai, ae leai ni tagata na nofoia poʻo ni foliga o ia mea, na mafua ai ona o le leai o se vai , lea na ia le faia ai se taumafaiga e ulufale ma ia iloa lelei le motu.

Talu mai le ogatotonu o le seneturi o lenei nofoaga na nofoia le tumau e faifaiva ma tagata tulimanu. I le 1880, o leona liona ua maeʻa ona faʻaaogaina malosi, ina ia maua ai a latou suauʻu, paʻu ma aano o manu. I le onosefulu tausaga, naʻo le suauʻu manu na aveʻese mai, ma le mafuaʻaga e tasi o le faʻamamaina o le suauʻu ate suauʻu, ina ia 80% o le manu na faʻamaʻimauina, ma faia tulimanu luko o se amio valea ma le tatau ai.

I le taimi nei, o tolauapiga mo faifaiva o le kukama o le sami e faʻavaeina mo se taimi le tumau, faʻapea foi ma faifaiva mo malie ma isi ituaiga iʻa. Talu ai o nisi o latou e le o iloaina le mataʻutia o lenei e fai ma sui mo le faasaoina o ituaiga, latou tuli le luko e avea ia maunu, ma isi tuʻu a latou upega i nofoaga o loʻo maualuga ai le feoaʻi o manu, mafua ai ona latou maileia ma, mulimuli ane ai, o loʻo maualuga le faʻatulagaina o le oti.

I le taimi nei, o le aofai o vaʻa ma "taʻaloga faifaiva" ua faʻateleina, oe tutu i luga o le motu e masani ai ma puʻeina se ata vavalalata ma leona liona, lea a le faʻatonutonuina atonu i le lumanaʻi faʻalavelaveina le toe fanau amioga o nei manu ma taitai atu ai i aafia ai le faitau aofaʻi.

O isi tagata asiasi masani i Ángel de la Guarda o se vaega o tagata suʻesuʻe ma tamaiti aʻoga mai le Marine Mammal Laboratory o le Faculty of Science o le UNAM, o e talu mai le 1985 faia suʻesuʻega o leona liona, i le vaitaimi mai ia Me ia Aokuso, aua o lenei le taimi o lona toe gafa. Ma e le gata i lea, ae faʻatasi ai ma le taua o le lagolago a le Navy a le Mexico, latou te faʻalauteleina suʻesuʻega o nei manu i motu eseʻese o le sami o Cortez.

Talu ai nei, ma talu ai le taua o nei siosiomaga, Angel de la Guarda Island na folafolaina o le Biososera Reserve. O lenei laʻasaga muamua e taua tele, ae le naʻo le pau lea o le tali, talu ai e manaʻomia foi le vave faia o gaioiga e pei o le faʻatulafonoina ma le vaʻaia o vaʻa; polokalame mo le faʻaaogaina tatau o alagamanuia, etc. Peitaʻi, o le tali e le o le foʻia o faʻafitauli, ae ia puipuia e ala i aʻoaʻoga, faʻapea foi ma le faʻalauiloaina o saienitisi suʻesuʻega e lagolagoina le faʻatonutonuina lelei o nei mea taua.

Punavai: Le iloa Mekisiko Nu 226 / Tesema 1995

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Isla Ángel de la Guarda (Setema 2024).