A tatou vaʻai i le itulagi o Abra-Tanchipa i luga o se faʻafanua, tatou te maua se nofoaga i le va o taulaga o Valles ma Tamuín, i sasaʻe o le setete o San Luis Potosí.
Ma, matou te fuafua e asiasi i se tasi o sili ona faʻasao tupe i le atunuʻu. I taimi ua tuanaʻi o le nofoa o Huastec tagata nofoia ma o aso nei o loʻo saoloto mai nofoaga faʻale-tagata, e ui lava i lona eria o aʻafiaga e sefulu ma le lima ejidos o latou tagata e tuuto atu i lafumanu povi ma timu faʻatoʻaga faʻatoʻaga, ma faʻatoʻaga o sana, pi, safflower, sorghum, soybeans ma tootoo suka
O se tasi o faʻasao laʻititi o le biosfir, faʻatasi ai ma le lautele o le 21,464 hectares o fesoʻotaʻiga, atunuʻu ma fanua tumaoti. Toeititi 80 pasene o le eleele aofia ai le autu eria, fuafuaina mo saienisi gaioiga gaioiga. O loʻo nofoia le itulagi ua taʻua o le Sierra Tanchipa, faʻatasi ai ma meaola eseese ma meaola o le natura ma le natura o loʻo avea ma tasi o faʻafitauli o meaola ma meaola, faʻatasi ai ma uiga faʻa-Neotropical, i le itu i matu o le atunuʻu.
E ese mai i le avea ma vaega o le Sierra Madre oriental, o loʻo avea ma itu taua mo itulagi tulaga tau, aua e avea o se meteorological pa i le va o le talafatai laugatasi o le Fagaloa ma le altiplano. Lenei, o le siʻitia susu susu matagi malulu pe a latou paʻi atu i le laueleele, ma le susu faʻapipiʻi ma maua tele timuga.
E vevela le tau ile tele o tausaga. O le vevela e eseese laʻititi, ma averesi 24.5 ° C i le masina. O timuga e masani ona faia i le taumafanafana, ma o le averesi o timuga faʻaletausaga o le 1,070 mm e fai ma sui o se taua punaoa o le toe faʻafouga o le vai laulau mo le eria o aʻafiaga ma vaipuna o le itulagi. E ono vai tumau vai, pei o La Lajilla, Los Venados, Del Mante dams, ma Los Pato aloalo; nai vai le tumau, lua vaitafe ma se vaitafe, e taofia le taamilosaga vai o le eria, faamautu vao ma fiafia i le lua hydrological faiga: o le Pánuco vaitafe vaitafe, Valles ma Tamuín (Choy), ma le vaitafe pesini Guayalejo, o le itumalo o Tantoán vaitafe.
TROPICAL BIODIVERSITY MA ARCHAEOLOGICAL VESTIGES
O faʻamaumauga muamua e teu ai fugalaʻau e faʻamaumau ai ituaiga e 300 i le va o laʻau o loʻo toto ma algae; ma ituaiga ua lamatia le ola, e pei o le Brahea dulcis pama, le Chamaedorea radicalis palm, le Encyclia cochleata orchid, le Dioon eduley chamal ma le Beaucarnea inermis soyate e tele. O laau e oʻo atu i le maualuga o le 20 m ma fausia ai le semi-Perennial medium togavao, e le tele tele, ma o loʻo iai nei e pei o fola i luga o le eleele maualuga, lea e palu faʻatasi ai ma le laʻau maualalo laʻau, sili atu faʻalavelaveina e faʻamamaina ma laufanua laufanua, ona o loʻo nofoia fanua laugatasi lolovaia i sasaʻe o le faaleoleo
O le isi ituaiga o vao o le vao laʻititi lea e leiloa ona lau i nisi taimi o le tausaga; e nofoia le le lelei calcareous eleele ma ua fefiloi ma le vaomatua feololo, o le sili ona sui i le va 300 ma 700 m asl. I laufanua laufanua tele o le matusasaʻe o sisifo, o le uluaʻi fugalaʻau na suia e le lona lua o vao ma togavao o Sabal mexicana, na maua mai i lalo o le togavao ma faʻamalosia e le tele o afi.
I laufanua valevalenoa, e iai le vao tuitui ma laʻau eseese e laʻitiiti. O se nofoaga tutasi o se nofoaga o loʻo avea ai ma teritori holm oak Quercus oleoides, e tutusa ma se vao tuʻufua i tamaʻi vaega pito i lalo o le sierra. E tufatufa atu i le talafatai o le Faga o Mekisiko, mai le togavao o Huasteca Potosina e oʻo atu i Chiapas. O vaomatua ia e maua ai toega o vao, o le taimi e tele ai ona fesoʻotaʻi ma tau feololo ma tau malulu mai taimi o le vaitaimi o le aisa talu ai (i le va o le 80,000 ma le 18,000 BC).
O le faʻaititia o le vevela i le taimi o le faʻataʻitaʻiga na mafua ai le iai o nei holm oaks i fanua laugatasi lautele o le talafatai o le Faga, o se faʻataʻitaʻiga o le siʻosiʻomaga vaivai olaola nei ua faʻaletonu ma sao mai o malulu taimi.
E tusa ai ma manu vaʻai i le lotoifale, o loʻo aofia ai ma faʻamaumauga ni meaola e sili atu ma le 50 ituaiga o meaola e faasusu a manu, o loʻo i ai ni manu feʻai faʻamataʻu ma le fano, e pei o le jaguar Panthera onca, le marlin Felis wiedii, le ocelot Felis pardalis, ma le puma Felis concolor. O loʻo i ai manu vaʻai o tulimanu tulimanu, pei o le Tayassu tajacu vao puaa, o le paʻepaʻe siʻusiʻu Odocoileus virginianus ma le lapiti Sylvilagus floridanus, ma isi. O le avifauna faʻaopoopo sili atu ma le selau tagata nofomau ma tagata femalagaaʻi, o mea puipuia manulele tu matilatila e pei o le "mumu-luma" parrot Amazona autumnalis, le calandrias Icterus gulariseI. cucullatus, ma le chincho Mimus polyglottos. Faatasi ai ma manu fetolofi ma amphibians, latalata i le 30 ituaiga ua iloa: o le Boa constrictor gata, mafaufauina i se tulaga lamatia o le faaumatia, faatusa i le sili tele reptile. Ae mo le invertebrates, e sili atu nai lo 100 aiga ma le selau o toeititi lava le iloa ituaiga.
O le tupe faaleoleo e talafeagai i le aganuu ma le anthropological itu, mo le avea ma lautele lautele o nofoaga o tagata o le Huasteca aganuu. 17 nofoaga archaeological ua faailoaina, e pei o Cerro Alto, Vista Hermosa, Tampacuala, El Peñón Tanchipa ma, o le sili lauiloa, La Hondurada, o se taua sauniga sauniga. O le fanua faaleoleo o loʻo i ai le ana sefulu tasene o ana ana suʻesuʻeina, ma o Corinto e tu matilatila, ona o lona tele, ma Tanchipa, o isi o loʻo totoe o El Ciruelo ma Los Monos, faʻatasi ai ma le tele o ana ma petroglyphs poʻo maʻa na vaneina.
O LE TANCHIPA CAVE, O SE MEA FIAFIA MA MEI FA’ALOLOLO
O le fuafuaga e asiasi i le fanua faaleoleo na aofia ai le tele o auala, ae o le sili ona manaia, e aunoa ma se masalosalo, o le alu i le ana Tanchipa. O le kulupu na fausia ma Pedro Medellín, Gilberto Torres, Germán Zamora, o le taʻiala ma aʻu. Matou te faʻaauupegaina matou lava i se tapasa, meaʻai, sapelu, ma ia le itiiti ifo ma le lua lita o vai taʻitasi, aua i lenei itu e seasea lava.
Na matou o ese vave mai Ciudad Valles, e faʻaauau i le auala tele i Ciudad Mante, Tamaulipas. I le itu taumatau, i tua atu o laufanua valevalenoa o atumauga laʻitiiti e maua ai le fanua faʻasao ma, i le maualuga o le lafu manu a Laguna del Mante, i le kilomita 37, o se faʻailoga e faʻailoa mai ai: "Puente del Tigre". Na matou faifai lemu aua o le 300 m mulimuli ane, i le itu taumatau, amata le seʻe o le ono kilomita o le auala palapala e tau atu i le "Las Yeguas" meatotino na matou tuua ai le taʻavale fa uili. Mai lea taimi i luga, tatou maua ai se avanoa ufiufi i laʻau afu, ona o le le toe faʻaaoga ma, i itu uma, pupupu ma vao talatala Gavia sp, lea a o fugalaʻau teuteuina le ala, ua faʻaigoaina "Paso de las Gavias". Mo se mamao mamao sa matou o ma faʻalua laʻau, na aumai mai laufanua lafulafua ma faʻataʻamilomilo i le aiga tupu Mekisiko o Sabal, i le mea e malifa ai le malifa e manaʻomia ai se isi taumafaiga e aʻea ai. O iina na matou manatu ai ua suia le siʻosiʻomaga; e atili ai ona mafiafia le vao ma o laau maualuluga o le chaca Bursera simarubay mumu arasi Cedrela adorata, oʻo atu i le 20 m le maualuga.
Na matou o aʻe i se auala na siʻomia e laʻau na matou vaʻaia o ni teuteuga i le tele o vaega o le atunuʻu, e pei o mocoque Pseudobombax ellipticum, cacalosúchilPlumeria rubra, palmillaChamaedorea radicalis, pitaYucca treculeana, chamalDioon edule, ma soyateBeaucarnea inermis. O meaola ia e tele lauolaola iinei i le latou siʻosiʻomaga amata, latou te aʻa ai i le va o taʻetaʻei ma maʻa tetele carbonated e faʻaaoga ai le utiuti o le eleele. O sitepu uma matou te 'aloʻalo esea, vao tuitui ma lapoʻa tetele, ma o latou lautele lautele, pei o vae elefane ma pulepuletutu toeititi atoa le atumauga. I le ogatotonu o vao, pe tusa o le valu mita le maualuga, o isi ituaiga e tosina mai i ai le mafaufau, e pei o le malo o le "rajador", o le "palo de leche" (na masani ona enciela iʻa), o le chaca, o le tepeguaje ma le mati, ogalaau ufiufi i orchids, bromeliads ma ferns. Lalo o laulaʻau, laʻau laiti e pei o guapilla, nopal, jacube, chamal ma palmilla faatumu avanoa. Faʻatasi ai ma fualaʻau o loʻo matauina o 50 ituaiga na faʻaaogaina i vailaʻau masani, fausiaina, teuteuina ma meaʻai.
O le savaliga na matou lelavava ai aua mo le tolu itula na matou faimalaga ai i le faigamalaga e toeititi 10 km e oʻo atu i le tumutumu o atumauga, mai le mea matou te talisapaia ai se vaega tele o le fanua faaleoleo. Matou te le toe faʻaauau pea, ae o ni nai kilomita, i le va lava lea e tasi, matou te oʻo atu i vao faʻavae o teropika oak ma nofoaga lauiloa.
Ua matou ulufale i le ana o Tanchipa, o lona pogisa atoa ma le tau malulu e eseʻese mai le siosiomaga i fafo. I le faitotoʻa, naʻo sina moli malamalama e faʻataʻele ma faʻamatalaina lona tulaga, faia e puipui o tioata faʻamalama ma ufiufi e lanumeamata lanumeamata o le lumisi. O le ana e tusa ma le 50 m le lautele ma sili atu i le 30 m maualuga i le potu faʻaofuofu, o le selau o peʻa o loʻo tautau i avanoa i le va o le stalactites ma, i le efuefu lalo, o se ana auala alu atu sili atu ma le selau mita loloto i le pogisa taʻetaʻei.
O le ana e le na o le pogisa. O le sili ona manaia na maua i le fogafale lalo, lea e malolo ai toega o se tagata matua, pei ona vaʻaia mai i ponaivi faʻaputuputu luga o le tasi tulimanu. I tafatafa ane, o se sikuea faʻatafafata e tu mai fafo, o le oloa o se tuʻugamau gaoia na faasaoina na o le umi vaitafe vaitafe aumai mai mamao atunuʻu e ufiufi ai toega o le uiga uiga ese. Nisi tagata nonofo i le lotoifale taʻu mai ia i matou, mai lenei ana, auivi ma fitu tetele ulupoo, i le va o le 30 ma le 40 cm, na aumaia ma se perforation i le ogatotonu o la latou pito i luga vaega.
O le ana, o loʻo tu i le tumutumu o atumauga, o se vaega o le faʻanoanoaga e ova atu ma le 50 mita le maualuga, ma le pito i lalo e ufiufi i lauolaola o le platanillo, avoka, mati. mutia ma lianas e ese mai i fafo atu o le siosiomaga. I le itu i saute o lenei 'upega o le ana o Korone e sili atu lapoʻa ma sili atu le manaia o foliga ma o loʻo nanaina lilo i totonu o lona lautele lautele. I taimi o le aoauli matou te faʻaaogaina lelei se tasi o pu i luga o le eleele, e mafai ai foi ona alu ai le po pe malutia mai le timu.
O le toe foi e vave, ma e ui lava o se faigamalaga faigamalaga, ua tatou iloa nei o lenei atumauga, lea na faalauiloaina o le Biososera Reserve ia Iuni 6, 1994, sili ona taua iotic, eseese toeititi leiloa archaeological toega, lelei totoina nuu nuu, ma avea ma Fuafuaga faʻalelalolagi sulufaʻiga mo itulagi fauna.