Maimoa i le Sierra del Abra-Tanchipa

Pin
Send
Share
Send

A tatou vaʻai i le itulagi o Abra-Tanchipa i luga o se faʻafanua, tatou te maua se nofoaga i le va o taulaga o Valles ma Tamuín, i sasaʻe o le setete o San Luis Potosí.

Ma, matou te fuafua e asiasi i se tasi o sili ona faʻasao tupe i le atunuʻu. I taimi ua tuanaʻi o le nofoa o Huastec tagata nofoia ma o aso nei o loʻo saoloto mai nofoaga faʻale-tagata, e ui lava i lona eria o aʻafiaga e sefulu ma le lima ejidos o latou tagata e tuuto atu i lafumanu povi ma timu faʻatoʻaga faʻatoʻaga, ma faʻatoʻaga o sana, pi, safflower, sorghum, soybeans ma tootoo suka

O se tasi o faʻasao laʻititi o le biosfir, faʻatasi ai ma le lautele o le 21,464 hectares o fesoʻotaʻiga, atunuʻu ma fanua tumaoti. Toeititi 80 pasene o le eleele aofia ai le autu eria, fuafuaina mo saienisi gaioiga gaioiga. O loʻo nofoia le itulagi ua taʻua o le Sierra Tanchipa, faʻatasi ai ma meaola eseese ma meaola o le natura ma le natura o loʻo avea ma tasi o faʻafitauli o meaola ma meaola, faʻatasi ai ma uiga faʻa-Neotropical, i le itu i matu o le atunuʻu.

E ese mai i le avea ma vaega o le Sierra Madre oriental, o loʻo avea ma itu taua mo itulagi tulaga tau, aua e avea o se meteorological pa i le va o le talafatai laugatasi o le Fagaloa ma le altiplano. Lenei, o le siʻitia susu susu matagi malulu pe a latou paʻi atu i le laueleele, ma le susu faʻapipiʻi ma maua tele timuga.

E vevela le tau ile tele o tausaga. O le vevela e eseese laʻititi, ma averesi 24.5 ° C i le masina. O timuga e masani ona faia i le taumafanafana, ma o le averesi o timuga faʻaletausaga o le 1,070 mm e fai ma sui o se taua punaoa o le toe faʻafouga o le vai laulau mo le eria o aʻafiaga ma vaipuna o le itulagi. E ono vai tumau vai, pei o La Lajilla, Los Venados, Del Mante dams, ma Los Pato aloalo; nai vai le tumau, lua vaitafe ma se vaitafe, e taofia le taamilosaga vai o le eria, faamautu vao ma fiafia i le lua hydrological faiga: o le Pánuco vaitafe vaitafe, Valles ma Tamuín (Choy), ma le vaitafe pesini Guayalejo, o le itumalo o Tantoán vaitafe.

TROPICAL BIODIVERSITY MA ARCHAEOLOGICAL VESTIGES

O faʻamaumauga muamua e teu ai fugalaʻau e faʻamaumau ai ituaiga e 300 i le va o laʻau o loʻo toto ma algae; ma ituaiga ua lamatia le ola, e pei o le Brahea dulcis pama, le Chamaedorea radicalis palm, le Encyclia cochleata orchid, le Dioon eduley chamal ma le Beaucarnea inermis soyate e tele. O laau e oʻo atu i le maualuga o le 20 m ma fausia ai le semi-Perennial medium togavao, e le tele tele, ma o loʻo iai nei e pei o fola i luga o le eleele maualuga, lea e palu faʻatasi ai ma le laʻau maualalo laʻau, sili atu faʻalavelaveina e faʻamamaina ma laufanua laufanua, ona o loʻo nofoia fanua laugatasi lolovaia i sasaʻe o le faaleoleo

O le isi ituaiga o vao o le vao laʻititi lea e leiloa ona lau i nisi taimi o le tausaga; e nofoia le le lelei calcareous eleele ma ua fefiloi ma le vaomatua feololo, o le sili ona sui i le va 300 ma 700 m asl. I laufanua laufanua tele o le matusasaʻe o sisifo, o le uluaʻi fugalaʻau na suia e le lona lua o vao ma togavao o Sabal mexicana, na maua mai i lalo o le togavao ma faʻamalosia e le tele o afi.

I laufanua valevalenoa, e iai le vao tuitui ma laʻau eseese e laʻitiiti. O se nofoaga tutasi o se nofoaga o loʻo avea ai ma teritori holm oak Quercus oleoides, e tutusa ma se vao tuʻufua i tamaʻi vaega pito i lalo o le sierra. E tufatufa atu i le talafatai o le Faga o Mekisiko, mai le togavao o Huasteca Potosina e oʻo atu i Chiapas. O vaomatua ia e maua ai toega o vao, o le taimi e tele ai ona fesoʻotaʻi ma tau feololo ma tau malulu mai taimi o le vaitaimi o le aisa talu ai (i le va o le 80,000 ma le 18,000 BC).

O le faʻaititia o le vevela i le taimi o le faʻataʻitaʻiga na mafua ai le iai o nei holm oaks i fanua laugatasi lautele o le talafatai o le Faga, o se faʻataʻitaʻiga o le siʻosiʻomaga vaivai olaola nei ua faʻaletonu ma sao mai o malulu taimi.

E tusa ai ma manu vaʻai i le lotoifale, o loʻo aofia ai ma faʻamaumauga ni meaola e sili atu ma le 50 ituaiga o meaola e faasusu a manu, o loʻo i ai ni manu feʻai faʻamataʻu ma le fano, e pei o le jaguar Panthera onca, le marlin Felis wiedii, le ocelot Felis pardalis, ma le puma Felis concolor. O loʻo i ai manu vaʻai o tulimanu tulimanu, pei o le Tayassu tajacu vao puaa, o le paʻepaʻe siʻusiʻu Odocoileus virginianus ma le lapiti Sylvilagus floridanus, ma isi. O le avifauna faʻaopoopo sili atu ma le selau tagata nofomau ma tagata femalagaaʻi, o mea puipuia manulele tu matilatila e pei o le "mumu-luma" parrot Amazona autumnalis, le calandrias Icterus gulariseI. cucullatus, ma le chincho Mimus polyglottos. Faatasi ai ma manu fetolofi ma amphibians, latalata i le 30 ituaiga ua iloa: o le Boa constrictor gata, mafaufauina i se tulaga lamatia o le faaumatia, faatusa i le sili tele reptile. Ae mo le invertebrates, e sili atu nai lo 100 aiga ma le selau o toeititi lava le iloa ituaiga.

O le tupe faaleoleo e talafeagai i le aganuu ma le anthropological itu, mo le avea ma lautele lautele o nofoaga o tagata o le Huasteca aganuu. 17 nofoaga archaeological ua faailoaina, e pei o Cerro Alto, Vista Hermosa, Tampacuala, El Peñón Tanchipa ma, o le sili lauiloa, La Hondurada, o se taua sauniga sauniga. O le fanua faaleoleo o loʻo i ai le ana sefulu tasene o ana ana suʻesuʻeina, ma o Corinto e tu matilatila, ona o lona tele, ma Tanchipa, o isi o loʻo totoe o El Ciruelo ma Los Monos, faʻatasi ai ma le tele o ana ma petroglyphs poʻo maʻa na vaneina.

O LE TANCHIPA CAVE, O SE MEA FIAFIA MA MEI FA’ALOLOLO

O le fuafuaga e asiasi i le fanua faaleoleo na aofia ai le tele o auala, ae o le sili ona manaia, e aunoa ma se masalosalo, o le alu i le ana Tanchipa. O le kulupu na fausia ma Pedro Medellín, Gilberto Torres, Germán Zamora, o le taʻiala ma aʻu. Matou te faʻaauupegaina matou lava i se tapasa, meaʻai, sapelu, ma ia le itiiti ifo ma le lua lita o vai taʻitasi, aua i lenei itu e seasea lava.

Na matou o ese vave mai Ciudad Valles, e faʻaauau i le auala tele i Ciudad Mante, Tamaulipas. I le itu taumatau, i tua atu o laufanua valevalenoa o atumauga laʻitiiti e maua ai le fanua faʻasao ma, i le maualuga o le lafu manu a Laguna del Mante, i le kilomita 37, o se faʻailoga e faʻailoa mai ai: "Puente del Tigre". Na matou faifai lemu aua o le 300 m mulimuli ane, i le itu taumatau, amata le seʻe o le ono kilomita o le auala palapala e tau atu i le "Las Yeguas" meatotino na matou tuua ai le taʻavale fa uili. Mai lea taimi i luga, tatou maua ai se avanoa ufiufi i laʻau afu, ona o le le toe faʻaaoga ma, i itu uma, pupupu ma vao talatala Gavia sp, lea a o fugalaʻau teuteuina le ala, ua faʻaigoaina "Paso de las Gavias". Mo se mamao mamao sa matou o ma faʻalua laʻau, na aumai mai laufanua lafulafua ma faʻataʻamilomilo i le aiga tupu Mekisiko o Sabal, i le mea e malifa ai le malifa e manaʻomia ai se isi taumafaiga e aʻea ai. O iina na matou manatu ai ua suia le siʻosiʻomaga; e atili ai ona mafiafia le vao ma o laau maualuluga o le chaca Bursera simarubay mumu arasi Cedrela adorata, oʻo atu i le 20 m le maualuga.

Na matou o aʻe i se auala na siʻomia e laʻau na matou vaʻaia o ni teuteuga i le tele o vaega o le atunuʻu, e pei o mocoque Pseudobombax ellipticum, cacalosúchilPlumeria rubra, palmillaChamaedorea radicalis, pitaYucca treculeana, chamalDioon edule, ma soyateBeaucarnea inermis. O meaola ia e tele lauolaola iinei i le latou siʻosiʻomaga amata, latou te aʻa ai i le va o taʻetaʻei ma maʻa tetele carbonated e faʻaaoga ai le utiuti o le eleele. O sitepu uma matou te 'aloʻalo esea, vao tuitui ma lapoʻa tetele, ma o latou lautele lautele, pei o vae elefane ma pulepuletutu toeititi atoa le atumauga. I le ogatotonu o vao, pe tusa o le valu mita le maualuga, o isi ituaiga e tosina mai i ai le mafaufau, e pei o le malo o le "rajador", o le "palo de leche" (na masani ona enciela iʻa), o le chaca, o le tepeguaje ma le mati, ogalaau ufiufi i orchids, bromeliads ma ferns. Lalo o laulaʻau, laʻau laiti e pei o guapilla, nopal, jacube, chamal ma palmilla faatumu avanoa. Faʻatasi ai ma fualaʻau o loʻo matauina o 50 ituaiga na faʻaaogaina i vailaʻau masani, fausiaina, teuteuina ma meaʻai.

O le savaliga na matou lelavava ai aua mo le tolu itula na matou faimalaga ai i le faigamalaga e toeititi 10 km e oʻo atu i le tumutumu o atumauga, mai le mea matou te talisapaia ai se vaega tele o le fanua faaleoleo. Matou te le toe faʻaauau pea, ae o ni nai kilomita, i le va lava lea e tasi, matou te oʻo atu i vao faʻavae o teropika oak ma nofoaga lauiloa.

Ua matou ulufale i le ana o Tanchipa, o lona pogisa atoa ma le tau malulu e eseʻese mai le siosiomaga i fafo. I le faitotoʻa, naʻo sina moli malamalama e faʻataʻele ma faʻamatalaina lona tulaga, faia e puipui o tioata faʻamalama ma ufiufi e lanumeamata lanumeamata o le lumisi. O le ana e tusa ma le 50 m le lautele ma sili atu i le 30 m maualuga i le potu faʻaofuofu, o le selau o peʻa o loʻo tautau i avanoa i le va o le stalactites ma, i le efuefu lalo, o se ana auala alu atu sili atu ma le selau mita loloto i le pogisa taʻetaʻei.

O le ana e le na o le pogisa. O le sili ona manaia na maua i le fogafale lalo, lea e malolo ai toega o se tagata matua, pei ona vaʻaia mai i ponaivi faʻaputuputu luga o le tasi tulimanu. I tafatafa ane, o se sikuea faʻatafafata e tu mai fafo, o le oloa o se tuʻugamau gaoia na faasaoina na o le umi vaitafe vaitafe aumai mai mamao atunuʻu e ufiufi ai toega o le uiga uiga ese. Nisi tagata nonofo i le lotoifale taʻu mai ia i matou, mai lenei ana, auivi ma fitu tetele ulupoo, i le va o le 30 ma le 40 cm, na aumaia ma se perforation i le ogatotonu o la latou pito i luga vaega.

O le ana, o loʻo tu i le tumutumu o atumauga, o se vaega o le faʻanoanoaga e ova atu ma le 50 mita le maualuga, ma le pito i lalo e ufiufi i lauolaola o le platanillo, avoka, mati. mutia ma lianas e ese mai i fafo atu o le siosiomaga. I le itu i saute o lenei 'upega o le ana o Korone e sili atu lapoʻa ma sili atu le manaia o foliga ma o loʻo nanaina lilo i totonu o lona lautele lautele. I taimi o le aoauli matou te faʻaaogaina lelei se tasi o pu i luga o le eleele, e mafai ai foi ona alu ai le po pe malutia mai le timu.

O le toe foi e vave, ma e ui lava o se faigamalaga faigamalaga, ua tatou iloa nei o lenei atumauga, lea na faalauiloaina o le Biososera Reserve ia Iuni 6, 1994, sili ona taua iotic, eseese toeititi leiloa archaeological toega, lelei totoina nuu nuu, ma avea ma Fuafuaga faʻalelalolagi sulufaʻiga mo itulagi fauna.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: KOSZE PEŁNE GRZYBÓW w listopadzie! (Mae 2024).