Paricutín, o le volcano aupito uii i le lalolagi

Pin
Send
Share
Send

I le 1943 na tanu ai le taulaga o San Juan e le lava Paricutín, o le maugamu pito uii i le lalolagi. E te iloa o ia?

Aʻo ou tamaititi na ou faʻalogo i tala e uiga i le fanau mai o se maugamu i le ogatotonu o le toga sana; mai le pa na faʻatamaia ai le taulaga o San Juan (lea ua taʻua nei o San Juan Quemado), ma mai le lefulefu na oʻo atu i le Aai o Mekisiko. O le ala lea na ou fiafia ai ia te ia Paricutin, ma e ui lava i na tausaga ou te leʻi maua le avanoa e feiloaʻi ai ma ia, ae leʻi alu ese lava loʻu mafaufau e alu.

I le tele o tausaga mulimuli ane, ona o mafuaaga faigaluega, na ou maua ai le avanoa e ave ai ni vaega se lua o tagata tafafao Amerika o loʻo mananaʻo e savali i totonu o le vaega o le maugamu ma, pe a faʻatagaina tulaga, aʻeaʻe i luga.

O le taimi muamua na ou alu ai, sa fai si faigata mo matou ona o atu i le taulaga lea na asia ai Paricutín: Angahuan. O auala na le faʻatutuina ma o le taulaga na tau le tautala i se Sipaniolo (e oʻo mai foʻi i ona tagata o loʻo tautatala i le tele atu o le Purépecha, la latou lava gagana, nai lo se isi lava gagana; o le mea moni, na latou faʻaigoaina le mauga mu taʻutaʻua e faʻatatau i lona igoa Purépecha: Parikutini).

I le tasi taimi i Angahuan na matou faʻafaigaluegaina ai le tautua a se taʻitaʻi o le lotoifale ma ni solofanua se lua, ma amata loa la matou savaliga. E tusa ma le itula le umi na matou o ai i le mea sa i ai o ia le taulaga o San Juan, lea na tanu e le pa i le 1943. E tu latalata i le pito o le lava fanua ma na o le pau le mea o totoe vaʻaia o lenei nofoaga o le pito i luma o le falesa ma se 'olo na tumau pea maopoopo, vaega o le' olo lona lua, mai foi i le luma, ae o le na paʻu, ma lona tua, lea na i ai le atrium, lea na sefe foi.

Na faamatala mai e le taʻiala i le lotoifale ni tala e uiga i le pa, le falesa ma tagata uma na feoti ai. O nisi o tagata Amelika na matua maofa lava i le vaʻaia o le maugamu, le lava malae vaʻai ma le vaʻaiga mataʻutia o toega o lenei ekalesia o loʻo totoe pea.

Mulimuli ane, na taʻu mai e le taʻiala ia matou e uiga i le mea e masalomia e tafe ai le lava; Na ia fesili mai ia matou pe matou te fia asia o ia ma na matou fai atu loa ioe. Na ia taʻitaʻia matou i ala laʻitiiti e ui atu i le togavao ona ui atu lea i le matataʻuʻuvale seʻia matou oʻo atu i le nofoaga. Na mataʻina le mataʻaga: i le va o mavetevete i papa, na sau ai le vevela vevela tele lava, i se tulaga na le mafai ai ona matou latalata atu ia latou aua na matou lagona le mu, ma e ui lava e leʻo vaʻaia le lava, e leai se masalosalo o lalo o le laueleele, sa tafe pea. Na faaauau pea ona matou feoaʻi solo i totonu o le mataʻu seia oo ina taitaiina matou e le taʻitaʻi i lalo o le maugamu, i le itu taumatau o loʻo vaʻaia mai Angahuan, ma i ni nai itula na matou i ai i le tumutumu.

O le taimi lona lua na ou alu ai i Paricutín, sa ou alu ma ave se vaega o tagata Amerika, e aofia ai ma se tamaitai e 70 tausaga le matua.

Na matou toe faʻafaigaluegaina foʻi se taʻitaʻiala, ma na ou finau pea ia te aʻu, e tatau ona suʻe se auala faigofie e aʻea ai le Mauga ona o le matua o le tamaʻitaʻi. Sa matou tiʻetiʻe pe tusa ma le lua itula i auala palapala na ufitia i le lefulefu o le maugamu, na mafua ai ona matou pipiʻi i ni taimi se lua ona o le matou taʻavale e leai ni uili e fa. Mulimuli ane, na matou taunuʻu mai le itu i tua (vaʻaia mai Angahuan), latalata lava i le maugamu. Na matou sopoʻia le fanua faʻafofoa lava o le lava mo le itula ma amata ona aʻea se auala saʻo lelei na maka. I lalo ifo o le itula na matou taunuʻu ai i le lua. O le 70-tausaga le matua na sili atu le malosi nai lo le matou manatu ma e leai sona faʻafitauli, e le o le aʻeaʻe poʻo le toe foʻi i le mea na matou tuʻua ai le taʻavale.

I le tele o tausaga mulimuli ane, ina ua ou talanoa i tagata o Unknown Mexico e uiga i le tusiaina o se tala e uiga i le aʻeaʻe i Paricutín, na ou mautinoa ai o aʻu ata tuai o lea nofoaga e leʻi sauni e lolomiina; Ma, na ou valaʻau i loʻu uso malaga, o Enrique Salazar, ma fautuaina le alu i le mauga mu o Paricutín. Sa masani ona ia manaʻo e tuʻu i luga, ma na fiafia foʻi i le tele o tala na ia faʻalogo ai e uiga ia te ia, o lea na matou o ai i Michoacán.

Na faateʻia aʻu i le tele o suiga ua iai i lea vaipanoa.

Faʻatasi ai ma isi mea, o le 21 km auala i Angahuan ua faʻataʻina nei, o lea sa faigofie tele ona o iina. O loʻo faʻaauau pea ona ofaina e tagata o loʻo nonofo i lea nofoaga a latou tautua o ni taʻitaʻi ma e ui lava matou te mananaʻo e mafai ona tuʻuina atu i se tasi le galuega, matou te leʻi lava le tamaoaiga. O lea ua i ai le faletalimalo manaia i le iʻuga o le taulaga o Angahuan, ma potu ma faleʻaiga, o loʻo iai faʻamatalaga e uiga i le pa mai o Paricutín (tele ata, ma isi). I luga o se tasi o puipui o lenei nofoaga o loʻo i ai se atavali felanulanuaʻi ma matagofie e faʻatusalia ai le fanau mai o le maugamu.

Na amata le matou savaliga ma e leʻi umi ae matou oʻo i faʻatafunaga o le falesa. Na matou filifili e faʻaauau ma taumafai e oʻo i le lua e faʻaalu le po i luga o le augutu. Sa na o le lua lita o matou vai, sina susu ma nai atigi falaoa. Na faateʻia aʻu ina ua ou iloaina e leai se ato moe a Enrique, ae fai mai a ia, e le o se faafitauli tele lenei.

Na matou filifili e uia se auala na matou taʻua mulimuli ane o le "Vía de los Tarados", lea e aofia ai le le alu i se auala, ae o le sopoia o le sikuea, e tusa ma le 10 km le umi, i le pito i lalo o le konofe ona taumafai lea e aʻea saʻo i luga. Na matou sopoia le togavao e tasi i le va o le falesa ma le kone, ma amata loa ona savali i luga o le sami maamaʻai ma maʻa maa. O nisi taimi sa matou aʻeaʻe, toeititi aʻea, nisi poloka tetele o maʻa ma i le auala lava e tasi matou te tuʻuina mai i lalo mai le isi itu. Na matou faia ma le faʻaeteetega ina ia aloese mai manuʻa, aua o le tuʻua iinei ma se vae faʻalava poʻo seisi lava faʻalavelave, tusa lava poʻo le a le laʻititi, semanu e matua tiga ma faigata. Na matou paʻuʻu i ni nai taimi; o isi poloka na matou laa ai na minoi ma o le tasi na pa'ū i luga o loʻu vae ma lavea ai loʻu auvae.

Na matou taunuʻu atu i le amataga o le ausa na lelea, e tele ma e leai se manogi ma, e oʻo atu i se tulaga, sa manaia le lagonaina o le mafanafana. Mai se mamao na matou vaʻaia ai ni eria o maʻa, e masani ona uli, na ufitia i le papaʻe papaʻe. Mai se mea mamao na foliga mai o ni masima, ae ina ua matou oʻo atu i le vaega muamua o nei, na matou tetei o le mea na ufiufiina i latou o se ituaiga o vaega o le teio. O se vevela malosi tele na sau foi i le va o taʻetaʻei ma maʻa na matua vevela lava.

Mulimuli ane, ina ua mavae le tolu ma le afa itula o tau ma maʻa, na matou oʻo atu i le pito i lalo o le kono. Ua uma ona goto le la, o lea na matou filifili ai e faʻavave. Na matou o aʻe saʻo i le vaega muamua o le kono, lea na matua faigofie lava ona o le laueleele, e ui lava i le tifato, e matua mausali lava. Ua matou taunuʻu ile nofoaga e feiloaʻi ai le kaldera lona lua ma le cone autu ma matou maua ai se ala lelei e oʻo atu i le pito o le lua. O le faʻamalulu tulaga lua faʻaalu asu ma le tele aofaʻi o vevela vevela. Luga o lenei o le autu faʻaaogaina tutumu o tumu i laʻau laʻititi latou te maua ai se sili ona matagofie foliga. Lenei o le auala zigzags e oʻo i le lua ma e fai lava tifato ma tumu i maʻa maʻa ma oneone, ae le faigata. Na matou taunuʻu i le lua i le po; matou te fiafia i le vaʻai, inu vai ma sauni e momoe.

Na ofu e Enrique ofu uma na ia aumaia ma na ou matua mafanafana lava i le ato moe. Na matou fafaguina le tele o leo i le po ona o le fiainu - ua uma le matou sapalai o le vai - faapea foi ma le matagi malosi na agi i taimi. Tatou te feala aʻo leʻi oso mai le la ma fiafia i le matagofie o le oso aʻe o le la. O le lua o loʻo tele faʻaputuga o ausa ma vevela le eleele, atonu o le mafuaʻaga lena na le malulu tele ai Enrique.

Na matou filifili e fealualuaʻi i le lua, o lea na matou o ai i le taumatau (vaʻaia o le maugamu mai luma mai Angahuan), ma pe tusa o le 10 minute na matou oʻo atu i le koluse e faʻailogaina le tumutumu maualuga na i ai le maualuga o 2 810 m asl. Afai na tatou aumaia meaʻai, semanu tatou te taoina i luga, ona sa matua vevela lava.

Matou te faʻaauau la matou malaga faʻataʻamilo i le lua ma taunuʻu i le itu i lalo. Lenei o loʻo i ai foi se laʻititi satauro, ma se faʻailoga e manatua ai le leiloa taulaga o San Juan Quemado.

O le afa itula mulimuli ane na matou taunuʻu ai i le nofoaga o lo matou tolauapiga, faʻaputuputu a matou mea ma amata loa ona matou gafa. Matou te mulimuli i zigzags i le lona lua cone ma iinei, laki mo i matou, matou te mauaina se sagatonu maka auala i le tulaga o le cone. Mai iina o lenei auala alu loloto i totonu o le scree ma avea a sina faigata ona mulimuli. O le tele o taimi e tatau ona tatou suʻeina i autafa ma toe alu teisi e toe faʻafesuiaʻi aua matou te leʻi fiafia tele i le manatu o le sopoia o le scree pei o vale. Fa itula mulimuli ane, na matou taunuu ai i le taulaga o Angahuan. Na ma oso i totonu o le taʻavale ma toe foʻi atu i le Aai o Mekisiko.

Paricutín e mautinoa o se tasi o sili ona matagofie aʻeaʻe tatou i ai i Mekisiko. Ae paga lea, o tagata na asia na lafoa ese le tele o lapisi. O le mea moni, na te leʻi vaʻai lava i se sili atu palapala nofoaga; o tagata o le nuʻu latou te faʻatauina pateta ma vaiinu suamalie i le pito o le scree, latalata i le falesa faʻatafunaina, ma tagata lafo ato pepa, fagu ma isi mea uma i le eria. O se faʻanoanoaga lo tatou le faʻasaoina o tatou natura natura i se sili atu talafeagai auala. O le asia o le Mauga o Paricutín o se mea masani lava, e le gata i lona aulelei ae faʻapea foi ma le mea na faʻailoa mai mo le laufanua o le tatou atunuʻu. O le Paricutín, talu ai lona fanau mai talu ai nei, o lona uiga, mai le zero i le pei ona tatou iloa nei, ua avea o se tasi o le natura ofoofogia o le lalolagi. O afea o le a tatou taofia ai le faʻaleagaina o a tatou oa?

AFAI E TE ALU I PARICUTÍN

Alu i le auala tele numera 14 mai Morelia i Uruapan (110 km). I le taimi lava e te alu ai, alu i le auala tele 37 agai i Paracho ma sina laʻititi ae leʻi oʻo i Capácuaro (18 km) liliu taumatau agai i Angahuan (19 km).

I Angahuan oe o le a maua uma auaunaga ma oe mafai ona faʻafesoʻotaʻia taʻiala o le a ave oe i le maugamu.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Paricutin Volcano Mexico - Dan Gibson (Setema 2024).