Kolisi o Vizcainas (Federal District)

Pin
Send
Share
Send

I le taimi nei, o le matafaioi na faia e le usoga i le vaitaimi o le 17th ma le 18th seneturi i le talaʻaga o le tusiata fale ma faatufugaga i New Spain e leʻo lava lelei le aʻoaʻoina, e le gata ia latou galuega faʻaagafesootai, ae faʻapea foi ma le faʻalauiloaina o galuega tetele.

Sa i ai uso o ituaiga eseese o tagata: mauoa, ogatotonu vasega ma matitiva; uso o fomaʻi, loia, patele, fai siliva, fai seevae, ma le anoanoaʻi o isi vaega I totonu o nei vaega o tagata e i ai mea e fiafia i ai, e lotogatasi ma masani ona filifilia nisi o paia poo lotu e avea ma o latou "Patron"; Peitai, e le tatau ona talitonuina o nei faʻalapotopotoga na faʻapitoa lava i gaioiga a le amioatua, i se isi itu, na latou galulue o ni vaega ma le manino mafuaʻaga o le agafesootai tautua pe pei ona fai mai: "Mutual Aid sosaiete." O loo taʻua e Gonzalo Obregón i lana tusi i luga o le Great College of San Ignacio le parakalafa lenei e faasino i le usoga: "I galuega a nei faalapotopotoga, sa faamalosia le paaga e totogi se masina pe faaletausaga totogifuapauina e ese mai le siosiomaga moni o carnadillo. oo atu i le tasi moni i le vaiaso. O le usoga, i seisi itu, e ala ia latou mayordomo o le a faʻatautaia vailaʻau i le tulaga o maʻi ma pe a latou feoti, 'pusa maliu ma moligaʻo', ma o se fesoasoani na latou avatua i le aiga le aofaʻi e eseese i le va o 10 ma 25 reales, ese mai fesoasoani faʻaleagaga. ”.

O le usoga o nisi taimi tamaoaiga tele faʻalapotopotoga faʻale-agafesoʻotaʻi ma tamaoaiga, lea na faʻatagaina ai i latou e fausia ni fale taua tele, pei o le: College of Santa Maria de la Caridad, the Hospital de Terceros de Ios Franciscanos, the Temple of the Holy Trinity, Ia Leiloa Falesa o le Rosary i le Koneferenisi o Santo Domingo, teuteuga o le tele o falesa o le falesa, le Falesa o le Lona Tolu Poloaiga a San Agustín, le Falesa o le Lona Tolu Poloaiga a Santo Domingo, ma isi.

Faʻatasi ai ma le fausiaina e le usoga, o le sili ona manaia e feutanaʻi, ona o le mataupu o le a faʻaalia, o le Brotherhood o Nuestra Señora de Aránzazu, faʻapipiʻi i le San Francisco Convent, lea na faʻavasega tagata moni o le Vizcaya manors. , mai Guipuzcoa, Alava ma le Malo o Navarra, faʻatasi ai ma a latou faletua, fanau ma suli, oe, faʻatasi ai ma isi faʻatagaina, e mafai ona tanu i le falesa ma le igoa o le usoga, na i ai i le Ex-Convent o San Francisco de Ia Aai o Mekisiko.

Mai ana uluaʻi faʻamasinoga i le 1681, na manaʻo le usoga e tutoʻatasi ma le Convent; o se faʻataʻitaʻiga: «aitema, e le mafai e se tasi maualuga poʻo se taʻitaʻi o le Convent ona fai mai, tuuaia pe faʻafoliga o le falesa na fai mai ua aveʻesea mai le usoga i lalo o soʻo se manatu».

I seisi parakalafa o loʻo faʻailoa mai ai e faapea: "o le usoga na matua faʻatagaina ona faʻatagaina nisi foaʻi nai lo Basque poʻo suli ... o lenei usoga e leai sana ipu, e le faʻatagaina foi ni meaalofa e pei o isi uso."

I le 1682 o le fausiaina o le falelotu fou na amata i le atrium o le Convento Grande de San Francisco; sa tu mai sasaʻe i sisifo ma 31 mita le umi i le 10 lautele, sa faʻalo i fale ma potu, ma se toʻotoʻo tusi i le auala. O lona faitotoʻa sa i le faʻatonuga a le Doric, ma ona maa efuefu papaʻe, ma faʻavae ma faʻavae o maʻa papaʻe, sa i ai se talita ma le faʻatagata o le Taupou o Aránzazu i luga aʻe o le afa afa kuata o le faitotoʻa. O le pito i sili ona faigofie o le itu na aofia ai se ata o San Prudencio. O nei sootaga uma e fesoʻotaʻi ma le faʻamatalaga o le falesa na faia i le seneturi lona 19 e Don Antonio García Cubas, i lana tusi The Book of My Memories.

Ua lauiloa o le malumalu sa i ai matagofie fatafaitaulaga, fasi ma atavali o sili taua, o se fata faitaulaga ma le ata o le patron paia o le usoga ma lona tioata tioata, ma faʻatagata a ona matua paia, San Joaquin ma Santa Ana; Sa ia te ia ono canvases o lona olaga ma le sefulutasi matagofie atoatoa-umi effigies, lua o nifo elefane, lua-kuata, lua tetele faʻata ma Venetian tioata faʻata ma lua teuteuina, Saina faʻatagata, ma o le ata o le Taupou sa i ai se taua tele lavalava ma asoa o taimane ma penina, chalices o siliva ma auro, ma isi. Na faailoa mai e GonzaIo Obregón e tele isi mea, ae e leai se aoga e taʻu ai, talu ai ua leiloa mea uma. O a lima o le a alu i ai le oa o le Falesa o Aránzazu?

Ae o le galuega sili ona taua na faia e lenei auuso, e aunoa ma se masalosalo, o le fausiaina o le Colegio San Ignacio de Loyola, lauiloa i le igoa faaigoa "Colegio de Ias Vizcainas."

O se tala na salalau i le sefuluiva seneturi o loʻo taʻu mai ai, aʻo savalia ni tagata maualuluga o le au uso a Aránzazu, na latou vaʻaia ni teineiti o loʻo tafafao solo, faʻafoliga ma fai upu a le au Masoni, ma o lenei faʻaaliga na taʻitaʻia ai le au uso e faʻataunuʻu le galuega a le Kolisi a Recogimiento e faʻatutu ai ni malutaga. i nei teine, ma latou fesiligia le Fono a le Aai e faʻatagaina latou fanua i le CaIzada deI CaIvario (lea o Avenida Juárez); Peitai, o lenei fanua e leʻi faʻatagaina ia i latou, ae nai lo lena, sa tuʻuina atu ia i latou se fasi fanua na avea ma maketi auala i le pitonuu o San Juan ma ua avea ma lapisi lapisi; o se nofoaga e fiafia iai mo mataitusi o le tootoo sili ona leaga i le taulaga (i lenei lagona, o le nofoaga e leʻi suia tele, e ui lava i le fausiaina o le aʻoga).

O le taimi lava na maua ai le fanua, o le pule o le tusiata fale, Don José de Rivera, na faatonuina e tuu i le 'upega tafaʻilagi le aia tatau e fausia ai le aʻoga, aveina i lalo siteki ma tosoina manoa. O le laueleele sa telē, fuaina 150 iata lautele le 154 iata loloto.

Ina ia amata galuega, sa manaʻomia le faʻamamaina o le nofoaga ma faʻapalepeti ia alavai, mafuli lava i San Nicolás, ina ia faigofie ona taunuʻu mea faigaluega i totonu o lenei auala vai; Ina ua maeʻa ona faia lea mea, na amata ona taunuʻu mai paopao tetele ma maʻa, limima, fafie ma, i se aotelega, o mea uma e manaʻomia mo le fale.

O Iulai 30, 1734, o le maʻa muamua na faʻataʻatia ma le pusa na tanu faʻatasi ma ni auro ma siliva siliva ma se ie siliva o loʻo faʻailoa mai ai auiliiliga o le faʻaulufaleina o le aʻoga (O fea o le a maua ai lenei pusa?).

O uluaʻi fuafuaga o le fale na faia e Don Pedro Bueno Bazori, o ia na faʻatuatuaina le fausiaina ia Don José Rivera; e ui i lea, na maliu a o le i uma le kolisi. I le 1753, na talosagaina ai se lipoti faʻapitoa, "o se auiliiliga auiliiliga, o mea uma i totonu ma fafo atu o le fale gaosi o le kolisi ua taua i luga, ona faitotoʻa, poletito, sitepu, fale, fasi galuega, falesa faʻamalositino, falesa, sacristy, falelotu fale mautotogi. ma auauna. Faʻalauiloaina o le aʻoga na matua alualu i luma e lima selau teine ​​aʻoga mafai ona nonofo faʻalelei, e ui lava na leai se faʻalelei.

O le iloiloga o le fale na maua ai iʻuga nei: sa nofoia se vaega o le 24,450 varas, 150 i luma ma le 163 loloto, ma o le tau e 33,618 peso. 465,000 peso na faʻaaluina i le galuega ma 84,500 peso 6 reales na manaʻomia lava e faʻamaeʻaina.

I le oka a le sui, na faia ai e le au atamamai le ata o le "ata ata ma le ata o le kolisi a San Ignacio de Loyola, na faia i le Aai o Mekisiko, ma na auina atu ai i le Fono a Initia o se vaega o faamaumauga e talosagaina ai le laisene tupu." O lenei uluaʻi fuafuaga o loʻo tu i le Archive of the Indies i Seville ma o faʻamaumauga na faia e le faletua o María Josefa González Mariscal.

E pei ona vaaia i lenei fuafuaga, o le falesa o le kolisi sa i ai lava se tagata lava ia uiga ma sa matagofie teuteuina i matagofie fatafaitaulaga, tribunes, ma aufaipese pa. Talu ai ona o le aʻoga na taofia ai le soʻoga o le tapunia ma le faʻataga e tatala le faitotoʻa o le auala e leʻi mauaina, na leʻi tatalaina seʻia oʻo i le 1771, o le tausaga na tofia ai le aliʻi tusiata lauiloa o Don Lorenzo Rodríguez na te faʻatautaia luma o le malumalu i le auala; i totonu o le tusiata na tu ai ni pule se tolu ma faʻatagata a San Ignacio de Loyola i le ogatotonu ma San Luis Gonzaga ma San Estanislao de Koska i itu.

O galuega a Lorenzo Rodríguez sa le gata na o le faavaa, ae sa galue foi i le faitotoʻa o le aufaipese pito i lalo, ma tuu le pa talafeagai e faaauau ai ona puipuia le tapunia. Masalo o lenei lava tusiata na toe fausia le fale o le faifeau. Matou te iloa o faʻatagata i luga o le ufiufi na faia e se tagata maʻa lauiloa e igoa ia "Don Ignacio", i le tau o le 30 peso, ma o atavali Pedro AyaIa ma José de Olivera sa gafa ma valivali ia latou i auro faʻamaumauga (pei ona malamalama i ai, Ias Faʻatusa i fafo atu o le faʻapaologa na valiina i faʻataʻitaʻiga o tamaʻi; o loʻo i ai lava faʻailoga o lenei atavali).

E taua tele tufuga vaneina ata na faia i luga o fata faitaulaga, pei o Don José Joaquín de Sáyagos, o se aliʻi tipiina ata ma se tagata valavala na faia ni fatafaitaulaga, e aofia ai ma le Our Lady of Loreto, o le Patriarch Señor San José ma le faʻavaʻa mo le vaega o le faitotoʻa o le lalolagi. Le ata o le Taupou o Guadalupe.

Faatasi ai ma le sili aseta ma galuega o faatufugaga o le kolisi tu matilatila foliga o le Taupou o le Aufaipese, taua mo lona tulaga lelei ma teuteuga i teuteuga. O le lagolago na faatauina atu i le faatagaga manino a le Peresetene o le Ripapelika, i le 1904, i le aofaiga o le 25,000 peso i le faleoloa lauiloa lauiloa La Esmeralda. Faʻanoanoa pulega i lenei taimi, talu ai na faʻaleagaina ai foi le falelotu faʻamalositino, ma o le tasi e tau mafaufau pe aoga le faʻaleagaina o se taua vaega o le aʻoga e, faatasi ai ma le tupe na maua e ala i le faʻatauina atu o le tupua, fausiaina le infirmary na maeʻa i le 1905 (E suia taimi, tagata e le tele naua).

O le fausiaina o le aʻoga o se faʻataʻitaʻiga o fale na fuafuaina mo le aʻoaʻoina o fafine, i le taimi na avea ai le tapunia o se elemeni taua mo le fausiaina moni o fafine, ma o le mafuaʻaga lea mai totonu e le mafai ona vaʻaia agai i le auala. I itu i sasaʻe ma sisifo, faʻapea foi i tua i saute, o le fale e siʻosiʻomia e 61 mea faʻaigoaina ua taʻua o "ipu ma ipu", lea, i le faʻaopopoina i le faʻaavanoaina o le lagolago tau tamaoaiga i le aʻoga, matua faʻaesea lava, talu ai O faʻamalama faʻasaga i le auala i le tulaga tolu o loʻo tu 4.10 mita i luga atu o le foloa tulaga. O le faitotoʻa sili ona taua o le aʻoga o loʻo tu i luga o le faʻapaologa autu, o le auala lea i le faitotoʻa, i potu ma, e ala i le «tapasa», i le aʻoga lava ia. O luma o lenei faitotoʻa, pei o le fale o faifeʻau, o loʻo togafitia i le auala lava e tasi i le fausiaina o quarry frames ma fausiaina faʻaputuga, i le auala lava e tasi faʻamalama ma faʻamalama o le pito i luga vaega na faʻavasegaina; ma o lenei faavaa o le falesa o se uiga o galuega a le tusiata Lorenzo Rodríguez, o le na afuafuaina.

O le fale, e ui lava o le baroque, o loʻo taua ai nei se vaega o le agamalu lea e tatau, i loʻu manatu, i puipui tetele o loʻo ufiufiina i tezontle, e tau le laveaia e le avanoa ma nofoaga e eli ai maʻa. Ae ui i lea, o ona foliga mai na matua eseʻese lava pe a fai o le quarry o le polychrome i totonu o lanu susulu, ma e oʻo lava i auro pito; paga lea ua leiloa lenei polychrome i le aluga o taimi.

Mai le fale teuoloa tatou te iloa ai o le muamua delineator o le fuafuaga o le tusiata fale aliʻi José de Rivera, e ui lava na maliu o ia umi ae leʻi maeʻa ia galuega. I le amataga o le fausiaina, na taofia "mo ni nai aso" ma i lenei vaitaimi o se tamai fale e ana o José de Coria, matai alcabucero, mauaina, lea sa tu i le itu i matu sisifo ma latalata i le Mesón de Ias Ánimas, ma Faatasi ai ma lenei mauaina, le laueleele, ma o lea le fausiaina, sa i ai le masani foliga o se faatafafa.

I le nofoaga na nofo ai le fale o José de Coria, na fausia ai le maota o faifeʻau, lea na faia i galuega toe faʻaleleia, na maua ai faʻailoga na tuʻua e vaʻaia pei o ni mea na faʻaaoga.

Mai le fuafuaga o le 1753, ina ua faia e le au atamamai «se suʻesuʻega ma le faʻaeteete o mea uma i totonu ma fafo atu o le fale gaosi o le kolisi ua taʻua, ona faitotoʻa, ie, faʻasitepu, fale, fasi galuega, faʻamalositino falelotu, sacristy, falesa 'ma auauna' fale », O elemene o le fausiaina na sili ona le toe fetuʻunaʻi o le autu poletito, falelotu ma le fale o faifeʻau. Na faaleagaina uma fale o faifeau ma le falelotu tele i le toe fetuunaiga o galuega mai le seneturi 19, talu ai ona o le ave faamalosia o tulafono, ua le toe faia ai sauniga lotu. ma o lea sa tuua ai le falesa, le pantheon, le falesa ma le fale ua taua i luga o falelotu. I le 1905 na faaleagaina le pantheon ma fausiaina fale fou fou i lona tulaga. Seʻia oʻo mai nei, o se aʻoga na faʻatautaia e le Failautusi o Aʻoga a le Malo na faʻagaioia i totonu o fale o aliʻi, na mafua ai le faʻatamaʻia o le fale, pe ona o le uluaʻi avanoa na toe faʻaleleia ma ua le tausia lelei, ma mafua ai lona faʻaleagaina . O le faʻaleagaina na faʻamalosia ai lenei ofisa a le malo tele e tapunia le aʻoga ma o lea na tumau ai pea le tuʻulafoaʻi o le nofoaga mo ni nai tausaga, lea na oʻo atu i se tikeri e le mafai ai ona faʻaaoga potu i le fogafale, e mafua ona o le malepe o le fale ma le fale. tele lapisi o faʻaputuputu lapisi, i le faʻaopopoga i le mea moni o se tele vaega o le fogafale pito i luga taufaamataʻu e solo.

Pe tusa o le lua tausaga talu ai, na toe faʻaleleia ai le vaega lea o le aʻoga, na faʻataunuʻuina, e manaʻomia ai ona fai ni coves ina ia mafai ai ona fuafuaina tulaga, fausiaina o galuega ma faʻamaoniga o vali, i le sailiga o faʻamaumauga e faʻatagaina ai le toe faʻaleleia ia latalata i le amataga fausiaina.

O le manatu ia faʻapipiʻi i lenei nofoaga se fale mataaga e mafai ona faʻaalia ai se vaega o le aoina sili o le aʻoga. O le isi vaega toe faʻaleleia o le falelotu ma ona faʻapipiʻiina, mo se faʻataʻitaʻiga, o le nofoaga o le taʻutaʻuga, o le lotu lotu, o le potu e vaʻai ai le ua maliu ma le faʻamanatuga. I lenei foi vaega o le aʻoga, o tulafono o le ave faʻagaoi ma le tofoina o manaʻoga o na taimi, na tele sona aafiaga i le lafoa ma faʻaleagaina o le matagofie o falesa o loʻo maua e le aʻoga. O nisi o nei fatafaitaulaga na toe faʻaleleia ina ua mafai elemeni mafai ona mauaina e faia ai; Peitaʻi, i isi mataupu e leʻi mafai lea, talu ai o taimi e leʻi aliaʻe ni faʻatagata moni pe na toʻesea foʻi faʻamaʻa.

E tatau ona maitauina o vaega pito i lalo o fatafaitaulaga na mouʻeseina ona o le loloto o le fausiaina i lenei eria.

Ae paga lea, o le maʻa faʻamanatu sili ona lelei i lenei Aai o Mekisiko na i ai ni faʻafitauli tumau talu mai le taimi na maeʻa ai lona fausiaina. O le le lelei o le laueleele, o se mafuʻe na sopoia e alavai taua, o vaʻa latou lava, goto o lologa, lologa, gatete, aveʻesega o le vai mai lalo ma e oʻo lava i mafaufauga o suiga o le 19 ma le 20 seneturi na faʻaleagaina i le faʻasaoina o lenei meatotino.

Punavai: Mekisiko i le Taimi Nu. 1 Iuni-Iulai 1994

Pin
Send
Share
Send

Vitio: 2021 optimism, UH Mānoa reorganization: Presidents November report (Mae 2024).