O le Baroque Organ i Mekisiko

Pin
Send
Share
Send

O le eseʻese measina o Mekisiko baroque totoga o, aunoa ma se masalosalo, o se tasi o sili ona matagofie oa i le talaʻaga o faatufugaga ma lalolagi atoa tino.

O le taunuu atu i Mekisiko o Hernán Cortés i le seneturi lona 16 ua faailogaina se fou laasaga i le atinaeina o musika ma faatufugaga i le lautele, faatasi ai ma le tulai mai o se fou faatufugaga: o le faatulagaina. Talu mai le amataga o le Kolone, o le fou musika faiga faʻaogaina e le Sipaniolo ma suia e le malamalama o tagata Mekisiko o le a avea ma se vaega taua i le atinaʻeina o musika i Mekisiko. O le epikopo muamua o Mekisiko, Fray Juan de Zumárraga, sa gafa ma le tuuina atu o faatonuga saʻo i faifeautalai mo le aoaoina o musika ma mo le faaaogaina o se elemeni taua i le liuaina o tagata moni. Sefulu tausaga talu le paʻu o Tenochtitlan, na aumaia ai se okeni mai Seville, i le 1530, e o faatasi ma le aufaipese a Fray Pedro de Cante, o le sa faia e se tausoga o Carlos V, i lalo o le taʻitaʻiga a Texcoco.

O le manaʻoga o totoga na faʻateleina i le faʻaiuga o le seneturi lona 16, ona o taumafaiga a le aufailotu o le lalolagi e faʻatapulaʻaina le aofaʻi o mea faigaluega. O nei uiga o taʻitaʻi lotu na o gatasi ma se suiga taua o musika i le sauniga a le ekalesia Sipaniolo, o se iʻuga o le iugafono a le Council of Trent (1543-1563) na mafua ai Philip II le aofia ai mea faigaluega uma mai le Royal Chapel seʻi vagana ai le okeni

E maofa le mea moni e faapea a o le i faia New York, Boston ma Filatelefia o ni kolone, ua uma ona folafolaina e le Tupu o Sepania se tulafono i le 1561 faasaina le ova numera o tagatanuu musika ua faafaigaluegaina i Mekisiko ekalesia, "... a le o lea ekalesia o le a gaumativa… ”.

O le fausiaina o totoga na olaola i Mekisiko mai lava i taimi o le amataga ma le maualuga o le tulaga lelei i lona gaosiga. I le 1568, na faalauiloa ai e le fono a le taulaga o le Aai o Mekisiko se tulafono a le malo lea na taʻua ai: “… e tatau ona faaalia i se suʻega le faia o mea fai mea, o le spinet, o le manocordio, o le lute, ituaiga eseese o vaiolini ma kitara ... i masina taʻitasi e suʻesuʻe ai e le tagata ofisa mea fai mea na fai ma faoa uma mea na le maua le tulaga maualuga ile galuega ... "E ala ile tala musika o Mekisiko, e mafai ona faʻamaonia pe faʻafefea e le O le faʻalapotopotoga na faia se taua taua talu mai le amataga o le Kolone, ma o le matagofie o Mekisiko totoga faʻaauau e oʻo lava i vaitaimi sili ona vevesi o le Mexico talaʻaga, aofia ai le vaitaimi o le tutoʻatasi i le 19 seneturi.

O le atunuʻu teritori ei ai se tele measina o Baroque totoga fausia tele i le taimi o le 17th ma le 18 seneturi, ae o loʻo i ai matagofie mea totino mai le 19 seneturi ma e oʻo lava i le amataga o le 20, gaosia e tusa ai ma le faʻavae o okeni art na manumalo i le taimi o le Sipaniolo tulafono. . E taua le taʻua i lenei taimi le Castro dynasty, o le aiga o Puebla okeni fausiaina na sili ona tele aafiaga i le Puebla ma Tlaxcala itulagi i le 18th ma le 19 seneturi, ma le gaosia o sili maualuga tulaga totoga, e tutusa ma sili ona filifilia Europa gaosiga. o lona taimi.

E mafai ona faʻapea, o se tulafono lautele, o totoga Mekisiko na faʻasaoina uiga o le faʻavae Sipaniolo totoga o le seneturi lona 17, faʻasolosolo i latou ma se faʻailoga mataʻutia e faʻailoa ma faʻailogaina le lauiloa Mekisiko meaola i se tulaga lautele.

O nisi uiga o Mexico baroque totoga mafai ona faʻamatalaina i lautele faaupuga e pei ona taʻua i lalo:

O mea fai musika e masani ona feololo ma e iai le latou piano e tasi ma le fa kuata o le faʻaopoopoga, e 8 i le 12 lesitala e vaevaeina i vaega e lua: bass ma treble. O tusi resitala o loʻo faʻaaogaina i totonu o le musika-musika e matua tele lava, ina ia mautinoa ai nisi o faʻafiafiaga faʻafiafiaga ma faʻatusatusaga.

O le ofe lesitala tuʻu faʻataʻatia luga o le faʻapaologa e toetoe lava a le maalofia ma maua ai se lanu tele, o nei e maua e oʻo lava i tamaʻi totoga. O pusa okeni e sili ona taua i faatufugaga ma faʻataʻitaʻiga, ma o fasimoli fagufagu e masani ona valiina i fugalaʻau ma maamaʻai foliga ufimata.

O nei mea faifaaili ei ai ni faʻapitoa faʻapitoa poʻo ni tusi resitara, e masani ona taʻua o tamaʻi manulele, talipalau, logo, logo, sireni, ma isi. O le muamua e aofia ai le seti o tamaʻi fagufugala gogoto i totonu o se koneteina ma vai, pe a faʻatupuina na te faʻataʻitaʻia leo o manu. O le logo resitala e faia i luga o le faʻasologa o logo na taia e tamaʻi samala tuʻu luga o se uili faʻavili.

O le faʻatulagaina o totoga e fesuisuiaʻi e tusa ma le ituaiga tusi ata o falesa, aulotu poʻo falesa. I se lautele auala e mafai ona tatou talanoa i le tolu vaitau i le atinaʻeina o faʻalelotu tusiata fale i le vaitaimi o le kolone, i le va o le 1521 ma le 1810. Taʻitasi laasaga nei na aafia ai tu ma aga musika ma mulimuli ane tuu le totoga i luga o le vaalele fausaga.

O le vaitaimi muamua aofia ai mai le 1530 i le 1580 ma e fesoʻotaʻi ma le fausiaina o potu faʻaopoopo poʻo monastic faʻavae, i le tulaga o le aufaipese o loʻo tu i totonu o le potu faʻatonu luga o le faitotoʻa autu o le malumalu, o le okeni e masani ona i ai i totonu o se tamaʻi potu faʻalauteleina i le tasi itu. o le aufaipese, o se faʻataʻitaʻiga masani o le tuʻuina atu lea o le okeni i Yanhuitlán, Oaxaca.

I le vaitaimi o le seneturi lona sefulufitu, na matou maua ai se paʻu i le fausiaina o falesa tetele (1630-1680), ma le aufaipese tutotonu e masani ona i ai ni totoga se lua, o le tasi i le itu o le tala lelei ma le isi i le itu a le tusi, e pei o le falesa. mai Mexico City ma Puebla. I le seneturi lona 18 o le tulaʻi mai o aulotu ma basilicas na tupu, i lea tulaga tatou toe maua ai le totoga i le aufaipese i luga aʻe o le faitotoʻa autu, e masani ona pipii i le pa i matu po o saute puipui. O nisi tuusaunoaga o le ekalesia a Santa Prisca i Taxco, Guerrero poʻo le ekalesia a le Faʻapotopotoga, i le taulaga o Querétaro, o le mea lea o le totoga o loʻo tu i le aufaipese i luga, faʻasaga i le fatafaitaulaga.

I le vaitaimi o pulega ma e oʻo foi i le seneturi lona 19, sa i ai le faʻateleina o le faʻatulagaina o meaola, fausiaina ma fale aʻoaʻoga i Mexico. tausiga meafaigaluega o se masani gaoioiga. I le faʻaiuga o le seneturi lona 19 ma aemaise lava i le seneturi lona 20, na amata ai ona aumai e Mekisiko totoga mai atunuʻu eseʻese, tele lava mai Siamani ma Italia. I leisi itu, o le malo o totoga eletise (electrophones) na amata salalau, o lea o le faatufugaga o meaola na faʻaitiitia faʻafuaseʻi, ma faʻatasi ai ma le tausiga o totoe o loʻo i ai. O le faʻafitauli i le faʻaulufaleina mai i Mekisiko o totoga eletise (alamanuia totoga) o le fausiaina o se atoa augatupulaga o alamanuia totoga, na mafua ai se malologa ma le faʻataʻitaʻiga ma metotia o le faʻatinoina masani o baroque totoga.

O le fiafia i le suʻesuʻega ma le faʻasao o totoga o talaʻaga ua aliaʻe mai o se taunuuga talafeagai o le toe mauaina o musika i Europa, o lenei gaioiga e mafai ona tuʻuina atu i le va o le limasefulu ma le onosefulu o lenei seneturi, e faʻaosofia ai le fiafia tele i tagata musika, faʻalapotopotoga, tusiata ma musika o le lalolagi uma. Peitaʻi, i Mekisiko seʻia oʻo mai nei, ua amata ona taulaʻi o tatou mafaufau i faʻafitauli eseese e fesoʻotaʻi ma le faʻaogaina, faʻasaoina, ma le toe iloiloina o lenei measina.

I aso nei, o le lalolagi tulaga e faʻasao ai se totoga anamua o le faʻalatalata atu ia ia ma archaeological, talaʻaga-philological faigata ma toe faʻafoʻi ia i lona amataga setete ina ia mafai ona laveaʻiina se masani ma moni mea faigaluega o lona taimi, talu ai o totoga taʻitasi e tasi, vaega ia te ia lava, ma o lea, o se tulaga ese, unrepeatable fasi.

O totoga taʻitasi o se molimau taua o le tala faʻasolopito e ala ai e mafai ai ona toe mauaina se vaega taua o le tatou ata ma tu ma aga ua tuanaʻi. O se faʻanoanoaga le faʻapea atu, o loʻo tatou feagai pea ma nisi toefuataʻiga i nisi taimi le igoa igoa na, ona e faʻatapulaʻa i le "faia o latou mama", ua avea ma toe faʻaleleia, poʻo le tele o taimi e le mafai ai ona toe suia. E tatau ona 'aloʻese mai le totoʻa meaola, lelei-fuafuaina, ae aunoa ma le aʻoaʻoina tomai, faaauau pea ona faʻauilavea talafaʻasolopito mea.

O le mea moni o le toefuataʻiga o totoga anamua e tatau foi ona faʻauigaina le toefuataʻiga o le tusi lesona, atisi ma tufuga tomai o tagata Mekisiko i le tulaga o meaola, na o le pau lea o le auala e faʻamautinoa ai le faʻasaoina ma le vaʻaia lelei o mea faifaaili. Faʻapena foi, faʻataʻitaʻi musika ma le faʻaaogaina tatau o ia mea e tatau ona toe faʻaleleia. O le mataupu o le faʻasaoina o lenei measina i Mekisiko e lata mai ma faigata. Mo le tele o tausaga, o nei mea faigaluega na tumau pea i le le amanaiaina ona o le leai o se fiafia ma punaoa, lea i nisi tulaga na lelei, ona o le tele o latou tumau tumau. O totoga o loʻo avea ma faʻafiafiaina faʻamaumauga o faatufugaga ma aganuu a Mekisiko.

O le Mexico Academy of Early Music for Organ, na faavaeina i le 1990, o se faʻapitoa faʻapitoa i le suʻesuʻega, faʻasaoina ma le toe iloiloina o le talatuu o Mekisiko baroque totoga. Tausaga faʻalapotopotoga faʻavaomalo faʻavaomalo aʻoga o anamua musika mo okeni faʻapea foi ma le Baroque Organ Festival. O ia e gafa ma le mekasini muamua tufatufaina mekasini i Mekisiko. O ona sui auai auai malosi i konaseti, konafesi, puʻeina, ma isi. o musika faakolone a Mekisiko.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Visit to the oldest organ of Holland: Oosthuizen (Mae 2024).