Convent o le Koluse Paia. Kolisi Muamua mo Faifeʻau

Pin
Send
Share
Send

O lenei taupulega o le kolisi muamua lea mo misionare i Amerika

"Alu i fafo i le lalolagi ma sulu i ou lima, ma folafola atu o le Vaitau o le alofa, olioli ma le filemu ua lata mai." O upu ia na saunoa ai Pope Innocent III ia Francis o Assisi e faʻatagaina lona faʻaauauina o lana galuega faʻaevagelia i le lalolagi atoa. I le aluga o taimi, o le Franciscan order tuua lona faʻailoga i le le mafaitaulia nofoaga, pei o le nofoaga o taupulega o le Koluse Paia, o loʻo tu i le taulaga o Querétaro.

Aʻo leʻi taunuʻu le au folafola le tala lelei i Querétaro, o lena itu o le atunuu sa nonofo ai le au Chichimecas. O le faigata o le faʻagasologa o pulega na maua ai taua i le puipuiga o le teritori ma agaifanua, ma faʻaiʻu i le taeao po o Iulai 25, 1531, i luga o le maupuepue o El Sangremal. I le faaiuga o le taua, lea na manumalo ai tagata Sipaniolo, na faatuina ai se tamai falelotu mo le Koluse Paia o le Manumalo.

I lena lava nofoaga, i le 1609, na amataina ai le fausiaina o nofoaga o taupousa tatou te iloa nei. Na maeʻa galuega i le 1683, ina ua faʻatuina e Fray Antonio Linaz de Jesús María, na fanau i Mallorca, Sepania, le kolisi muamua mo misionare i Amerika.

Na maua e Father Linaz le povi poʻa - faʻamau faʻamau o pepa aloaia -, na faʻatagaina e Pope Innocent XI e fausia ai le inisitituti fou poʻo le kolisi; O lea na amata ai le galuega na ia faʻatonuina mo le tolusefulu tausaga, seʻia oʻo i lona maliu, lea na tupu i Madrid ia Iuni 29, 1693. I totonu o le lua seneturi na sosoʻo mai, o taʻutaʻua taʻutaʻua, tagata suʻesuʻe, faʻaliliuupu, ma tagata malamalama mai le tele o vaipanoa, pei o Texas, na aʻoaʻoina i ana potu aʻoga. , Arizona ma Amerika Tutotonu.

O le matagofie o le fausaga o le nofoaga o taupulega a Santa Cruz e atagia mai ai lona taua i le tala faasolopito o Queretaro, e le gata i lotu, malo ma polokiki.

I le tasi itu, i le gasologa o taimi, o lenei avanoa na avea o se eleele lafulemu mo le totoina o le faʻatuatua, aganuʻu ma aʻoaʻoga; i leisi itu, o le taupulega e fesoʻotaʻi vavalalata ma taua itulau o le atunuʻu talaʻaga.

I le 1810, na faafalepuipuiina ai Don Miguel Domínguez, le pulenuu o le taulaga, i le sela o le nofoaga o taupulega a Santa Cruz.

I le 1867, na avea ai Maximilian o Habsburg ma nofoaga o taupousa e fai ma ona ofisa tutotonu, ma o iina na nofo ai mo le lua masina. E leʻi mafai e le taupulega ona teteʻe i le tuʻuina atu o le saolotoga na taʻitaʻia e Mariano Escobedo, Ramón Corona ma Porfirio Díaz, ma siilima mai ia Me 15, ona faia loa lea o le nofoaga masani o se falepuipui mo aso e lua.

I le va o le 1867 ma le 1946, o le fale sa galue o se fale puipui. O nei fitusefulu tausaga na faʻaleagaina lona fale tusiata, fiafia i le faʻataʻamiloina o meaafale, ata ma ata vaneina, ma e oʻo lava i lona faletusi na mouʻesea.

O LE AQUEDUCT MA COLLEGE O LA SANTA CRUZ

Ia Tesema 1796, na amataina ai le fausiaina o alavai o Querétaro. Ina ia ausia lenei mea, o Don Juan Antonio de Urrutia Arana, o le fitafita o le faʻatonuga a Alcántara ma Marquis o Villa del Villar del águila, na latou foaʻiina le 66.5 pasene o le tau. O le totoe 33 pasene na aoina e le lautele o le faitau aofai o tagata, "uma matitiva ma mauoa, faatasi ai ma se fesoasoani mai le Colegio de la Santa Cruz, o se faamaoniga fesoasoani i le galuega" ma tupe mai le taulaga. Chichimeca ma Otomi lima tuuto atu i latou lava i le fausiaina o le lauiloa galuega, maeʻa i le 1738.

O le vaitafe e 8,932 m le umi, 4,180 o na o lalo o le eleele. O lona maualuga maualuga o 23 m ma ei ai ona 74 fausaga faaofuofu, o le mulimuli o na taitai atu ai i le lotoa o le taupulega. O aso nei e mafai ona tatou vaʻaia, i lena lava poletito, susulu taʻitasi taʻitasi faʻatulagaina e faʻagaioia i vaitau eseʻese o le tausaga.

O puipui o le nofoaga o taupousa e fausiaina i maʻa e faʻafefiloi ma le palu o le lime ma le maguey sua.

O LE KERISO MANUIA

O le toe faʻaleleia o le nofoaga o taupulega, na faʻataunuʻuina i tausaga ua tuanaʻi, na mafai ai ona maua, i le 1968, se ata o le pa na nanaina i lalo o le asu.

O le fresco na aliali mai na valiina i le vaitaimi o le seneturi lona 18 e se tusiata e le faʻailoaina lona igoa, ma o loʻo faʻaalia ai se ata o Keriso ma le aʻai o Ierusalema. O loʻo tu i totonu o le potu e taʻua ole "sela o Keriso" ma e iai faʻailoga laiti e foliga mai o manuʻa, atonu e mafua mai i fitafita onana aʻo faʻataʻitaʻia le latou faʻamoemoe ma le galuega o se faʻatutuina.

O LE LAAU O SILIGA

I le togalaau o le taupulega o loʻo iai se laʻau uiga ese, o lona taʻutaʻua ua sili atu nai lo le lalolagi saienisi: o le laau o koluse.

E le fuaina ni fugalaʻau poʻo ni fualaʻau, e i ai ni laʻau laʻitiiti ma se ituaiga o vao tuitui. O koluse taʻitasi, e faʻapea foi, ona aumaia ai ni tamaʻi laʻau tuitui e tolu e faʻatusa ai fao o le faʻasatauroina.

Fai mai le tala, na tutuʻi e le faifeʻau o Antonio de Margil de Jesús lana aufaigaluega i le togalaʻau, ma le alu o le taimi, na toe foʻi mai e avea ma laʻau o aso nei ua mafai ona vaʻaia o se oloa tulaga ese o le natura.

Tasi le isi uiga o le togatogo togalaau foliga mai e tele kopi o le laau o le satauro; ae o le tasi e sosolo tutasi ona aa. Saienitisi na matauina le laau faʻavasega ia i totonu o le mimosas aiga.

Lenei fale faʻamanatu faʻamanatu, i se faʻaopopoga i le tatau ai mo turisi, ofoina mai se fiafia lesona e uiga i Convent olaga ma Queretaro talaʻaga.

AFAI E TE ALU I LE SANTA CRUZ CONVENT

Mai le Federal District, alu i le auala tele Nu. 57 ia Querétaro. Ma i Querétaro alu i le Histories Center o le 'aʻai. I magaala o Independencia ma Felipe Luna o loʻo tu ai le nofoaga o taupulega a le Santa Cruz.

Punavai: Le iloa Mekisiko Nu. 235 / Setema 1996

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Tala o le Tusi Paia: Mose- Samoa miniseries part 1 (Mae 2024).