Tusisolo na fanau i Veracruz, Veracruz, le taulaga na amata ai ana aʻoga ma faʻaauau ai i Jalapa.
O ia o se tasi o solo maoaʻe a Amerika, ma o lona malosi ma lona manatu faʻamatematika ma lona aulelei faʻatosina na tusia ai solo e pei o Rubén Darío ma Santos Chocano .. Mai le 14 tausaga na ia lolomiina solo ma tusitusiga nusipepa ma i le 21 na amata ai o ia o le faatonu o le nusipepa La Sensitiva.
O le vevesi o tusitusiga na ia lomia faasalalau mo le nusipepa El Pueblolo na faamalosia ai o ia e tuua le atunuu i le 1876 mo le Iunaite Setete. I lona toe foi mai (1878) na fai ai o ia ma sui o le itu o Jalancingo i le tulafono a Veracruz.
O ia o se tagata matua finau ma na tele ana fetaiaʻiga: i Orizaba, o se taunuuga o le le fiafia tele, na fanaina o ia i le revolver ma lona lima agavale na le atoatoa; i le taulaga o Veracruz na manuʻa foi o ia, ae o le taimi lea na fasiotia ai le na osofaia o ia.
O ia o le sui i le Konekeresi o le Iuni ma sa ia fofogaina i Mekisiko, i le 1844, lauga lototoa i le taimi o le "aitalafu Igilisi."
Failautusi o le fono a Veracruz, i le 1892, na ia fasiotia Federico Wolter lea na ia nofo ai pea i le falepuipui seia oo i le 1896. I le 1901 na ia lolomiina Lascas, na o le pau lea o le tusi na ia faatagaina e moni, ma folafola mai o le muamua lomiga o ana solo na taufaasese.
I le 1910 na toe puefaapagotaina foi o ia mo le osofaia o se tasi o ana paaga i le Potu ma tatalaina le tausaga ina ua maeʻa le manumalo o le Maderista fouvalega. O le taimi lena na ia toe foʻi ai i Jalapa e taʻitaʻia le aʻoga sauniuni.
I le 1913 na avea ai o ia ma faatonu o le nusipepa El Imparcial, na lagolagoina le pule faamalosi a Victoriano Huerta, ina ua maeʻa le pa'ū o le usurper, i le tausaga na sosoʻo ai, na tatau ona ia tuua le atunuʻu. Na alu o ia i Santander ma Cuba, i Havana na ia maua lana areto o se faiaoga.
I le manumalo ai o le faʻavae faʻavae, i le 1920, na faʻamagalo ai e Carranza ma toe faʻafoʻi mai i le atunuʻu, peitaʻi, na musu e talia fesoasoani aloaʻia ma le faʻafiafiaga na tapenaina e ana tagata faʻafiafia mo ia, na toe talia foʻi le faʻatonuga a le Kolisi. Sauniuniga o Veracruz ma o se nofoa o le talafaasolopito.
Ina ua maliu o ia, o ona tino na maua ai ni faalauiloa faalauaitele ma siitia atu ai i le Rotunda o Illustrious Men.
O ana solo muamua na tusia i lalo o le taʻitaʻiga a Victor Hugo, lea e tuʻuina ai lenei solo i le taimi nei o le au alofa, o se taimi e o gatasi ma ona uiga faʻaosofia.
Talu mai le 1884, o lona suiga mai le faʻaipoipo i le faaonapo nei o loʻo vaʻaia i totonu o ana solo ma e oʻo lava i lona tala faʻasolopito, e ui o lona tuputupu aʻe i totonu o lenei tulaga na vave ma puʻupuʻu.
Lascas, ina ua maeʻa lona falepuipui, faʻailoa mai, i nisi auala, lona toe foʻi mai i tala faʻasolopito, o lona uiga, i tala faʻasolopito Sipaniolo, lea o Quevedo ma Góngora o se vaega taua o lana aʻafiaga.
Tusitusiga o eseesega manino, o lana galuega e taua mo le malamalamaaga o Mekisiko tusitusiga.
O lana galuega e aoina i:
Le Mekisiko Parnassus (1886)
Poems (Niu Ioka, 1895)
Tusitusiga (Paris, 1900)
Lascas (Jalapa, 1901 ma le tele o faʻasologa)
Tusitusiga (1918)
Atoa Poems (UNAM, ma faamatalaga na tusia e Antonio Castro Leal, 1941)
Tusitusiga Faʻatusatusa (UNAM 1953)
Prosas (1954)