Rosario de la Peña. Se ata lafoia i tua o le faʻata

Pin
Send
Share
Send

O ai moni Rosario de la Peña y Llerena, ma o a amioga lelei ma tulaga faaletagata lava ia na mafai ai ona avea o ia ma au o se tama ma-e sili atu foi-sili ona lauiloa peteriaka kulupu, e tusa ai ma agafesootai ma amio mama canons o loʻo faʻaaogaina?

E faamemelo i ai moli uila i le po
O atumauga ma sami e ataata ia te ia
Ma o se tauva o le la,
Le faʻailoga o lona vae, phosphorescent,
Out pale i le muaulu mimita
E le mai se agelu, mai se atua.

O le ala lea na faʻamatalaina ai e le tofa poto Ignacio Ramírez i le 1874 o le fafine na faʻatulagaina le sili ona lelei o le seneturi lona sefuluiva o tagata atamamai Mekisiko: tusisolo, tusitala tusitusi, tusitala ma failauga na filifilia o ia e avea ma "musumusuga aloaia" o le mau tusitusiga a tagata. tausaga, le tutusa o aso nei tatou iloa i totonu o le atunuʻu tusitusiga talaʻaga o le maeʻa-alofa vaitaimi.

Ae o ai moni lava Rosario de la Peña y Llerena, ma o a amio lelei ma tulaga o ia lava na mafai ai ona avea o ia ma au o se tama ma-e sili atu foi-faʻaaloalogia kulupu tusitusiga, e tusa ai ma agafesoʻotaʻi ma amio mama faʻaaogaina o loʻo faʻaaoga?

Ua lauiloa na fanau o ia i se fale i Calle Santa Isabel, numera 10, i le Aai o Mekisiko, ia Aperila 24, 1847, ma o ia o le afafine o Don Juan de Ia Peña, o se mauoa fanua, ma o Doña Margarita Llerena, o le Na latou aʻoaʻoina o ia faʻatasi ma ona tuagane ma tuafafine i se siʻosiʻomaga o fesoʻotaʻiga ma fesoʻotaʻiga faʻafouga tusitusiga, talu ai latou e fesoʻotaʻi i auala eseese ma uiga o tusitusiga ma polokiki o lena taimi, pei o le Sipaniolo tusitala Pedro Gómez de la Serna ma le Marshal Bazaine, o le Emepaea o Maximilian.

E faʻapena foi, pe a tatou toe foʻi i itulau tusia i Mekisiko i le lona tolu mulimuli o le seneturi talu ai, e maofa ai le maua o le alualu i luma -o se tasi e ono fai mai le faʻatusatusa-ma le foliga mai o Rosario foliga mai i le galuega a le sili atu fatusolo malo o lena taimi, masani ona folafolaina "leai naʻo le faʻailoga o le fafine, peitaʻi o le aano mama o le lalelei ”.

E le masalomia, Rosario atonu o se tamaitai sili ona lalelei, ae afai tatou te faʻaopopoina i lenei meaalofa o taleni, lelei tofo, faʻatonuga faʻaeteete, maaleale togafiti ma le tagata lava ia agalelei na amanaʻia e ana tagata faʻafiafiaina ma uo, faʻapea foʻi ma faʻamatalaga e uiga i lana fesoʻotaʻiga lautele tulaga. o lona aiga, o nei mea uma, e ui i lea, o le a lava lava, pe le faʻapitoa, e faʻamaonia ai le taʻutaʻua o lenei tamaʻitaʻi talavou o lona igoa, e aunoa ma le avea muamua ma tusitala, e le ma faʻamatalaina fesoʻotaʻi i le tala faʻasolopito o tusi a le atunuʻu o le sefuluiva seneturi.

Lua isi tulaga - tasi o se tala faʻasolopito-tusitusiga natura ma le isi tala faʻasolopito - o le ki i lona taʻutaʻua. O le muamua, faʻamatalaina mai le sosaiete-aulelei mafaufauga na faʻaalia ai le faʻaipoipoga, faʻaosofia ai le tuʻufaʻatasia o le mea moni ma mafaufauga, ma na amioga ifo i tupua e faʻatatau i le fafine foliga, lea na sili ai ona faʻatapulaʻaina luga o le tagata moni i le sailiga o foliga faʻapitoa. o le lalelei. Ae o le lona lua, na tupu i le taimi o le pule i le ola o le ua leva ona lauiloa le tusitala o Manu Acuña, lea na tupu i totonu o le potu o ia, o se intern, nofo i le fale na i lena taimi auai i le Aoga Faʻafomaʻi. O tala fou o lenei mea moni na faalauiloa mai i le aso na sosoʻo ai, Tesema 8, 1873, faatasi ai ma le lolomiga muamua o lana solo "Nocturno", o le pese sili ona lauiloa na le fiafia i le alofa Mekisiko e tatau ona tafafao, ma i o lona tusitala, e tusa ai ma le faʻapaʻiaina, faʻaalia auiliiliga o le manatu alofa sootaga i le va o ia ma Rosario de la Peña. I lalo o isi tulaga, o lenei tala semanu e le sili atu nai lo tala manaia tala, ae faʻateleina e le mataʻutia faʻalo o le oti o le talavou tusisolo, na avea ma vevela i talanoaga uma. E le gata i lea, e tusa ai ma le faamatalaga a José López-Portillo, o le mataupu na avea ma taulaga tetele, malo, ma sa talanoaina i le atoa Republic, mai North i Saute ma mai le Vasa i le Vasa; Ma e le gata i lea, ae iʻu ai lava ina sili atu i tuaoi o le tatou teritori, na salalau atu i atunuʻu uma e tautatala Sipaniolo i lenei konetineta. Ma e peiseai e le lava lena, na ia sopoia le sami o le Atalani, ma taunuu i Europa lava ia, lea na togafitia ai le gaioiga e le aufaasālalau na popole i mataupu Sipaniolo-Amerika i lena taimi. O le Illustrated Homeland o lenei taulaga na toe lomia se tusitusiga umi na lolomiina i le Paris Charmant, o le laumua o Farani (…) lea na taua ai o le iʻuga faanoanoa o le fatusolo mai Coahuila, na mafua mai i le le faamaoni o lana pele. O Acuña, e tusa ai ma le tusitala, sa i ai i totonu sootaga vavalalata ma Rosario ma o le a faaipoipo ia te ia, ina ua faamalosia o ia e tuua Mekisiko mo mafuaaga faapisinisi, ma le manao e vaai ia te ia aafia i le matautia o le tuua toatasi, na ia tuua ai ia tuu atu i le tausi. mai se uo faʻatuatuaina; ma o ia ma ia, faia le uliuli o le le faʻafetai, na malamalama le tasi i le isi e alofa le tasi i le isi i le taimi o le toesea o le tusisolo. Ma ina ua ia foi mai lana malaga le manuia, na ia mauaina le le faamaoni ua uma ona faaipoipo, ma ona ita ai i le le fiafia ma tiga, na ia matua aioi atu e pule i lona ola.

O le oti na avatu ai i le tagata na ia maua se faʻailoga e toaitiiti ma le laki tele na faʻamalosi e faʻafitia o ia. O le mea lea, o Rosario de Ia Peña - talu mai lena taimi na faʻaigoaina o Rosario la de Acuña - na faʻailogaina e faavavau i se talafaʻasolopito o le faʻamaoni ma faʻasesega na sili atu i le tuaoi o lona seneturi ma, e oʻo lava i le lata mai o le valusefulu tausaga, na toe ola. malamalama i le toe lolomiina o le upusii tusia e López-Portillo, o le - e ui lava i lona naunautaiga faʻamoemoeina o le faʻaleagaina o lenei fafine foliga - na toe auai i le faʻamatala seseina o le lauiloa "Nocturno", ma faʻatasi ai, i le taufaaleaga o le igoa o Rosario ina ua ia faʻamautinoaina o se le fiafia le fiafia e mafai ona vaʻaia i ana fuaiupu, "i se taimi na toe tali atu, ma i le iʻuga le iloa ma atonu na faʻalataina".

Peitai, e leai se laina e tasi mai "Nocturno" e faʻamaonia ai lenei; O le mea na amata ai e le vate ana fuaiupu, e manino lava na ia amataina se taʻutinoga o le alofa i se fafine na te leʻi iloaina tele, atonu e leai se mea, e uiga i ai, ao ia taʻu atu ia te ia:

Ou

Ia ou te manaomia
taʻu atu ia te oe ou te vivii ia te oe,
Tau atu ia te oe ou te alofa ia te oe
ma loʻu loto atoa;
Ou te puapuagatia tele,
ou te tagi tele,
E le mafai ona ou toe faia
ma i le tagi na ou aioi atu ai ia te oe,
Ou te aioi atu ia te oe ma ou te tautala atu ia te oe e fai ma sui
o laʻu tala pepelo mulimuli.
Ma o loʻo ia faʻaopopo mai pea ile tulaga IV:
Ou te malamalama o au kisi
e le tatau ona avea ma aʻu,
Ou te malamalama i lau vaai
O le a ou le vaʻai ia te aʻu lava,
Ma ou te alofa ia te oe, ma i loʻu valea
ma afi mumu
Ou te faamanuia atu i lo outou le fiafia
Ou te fiafia i au auala 'alo,
Ma nai lo le alofa ia te oe itiiti,
Ua tele loʻu alofa ia oe.

Ae mo le vaega VI lea na taʻua e López-Portillo, e ono avea ma faʻamaoniga o se fusia faʻatasi (Ma ina ua maeʻa lou malumalu, / Lau lamepa moli, / lou ie pupuni i luga o le fatafaʻilagi, [...]), o le tusisolo lava ia. o ai taʻu mai ia i tatou o lenei sa leai se mea sili atu nai lo le faʻamatalaina o lona moʻomoʻoga mo le alofa, e pei ona faʻaalia e nauna na te faʻaaogaina i lalo -miti, naunautaʻi, faʻamoemoe, fiafia, fiafia, taumafaiga-, susulu naʻo se faʻamoemoega, o se naunautaʻiga , se manaʻo manaʻo:

IX

E silafia e le Atua na mea
laʻu miti sili ona matagofie,
Lou naunautaiga ma loʻu faamoemoe,
loʻu fiafia ma loʻu fiafia,
E leai se mea e iloa e le Atua
Na ou faʻailogaina laʻu tautinoga,
Ae i le alofa tele ia te oe
lalo o le 'aiga talie
Na afifi aʻu i ana sogi
ina ua ia vaai mai ua ou fanau!

Ae ui i lea, i le maeʻa ai o le faʻaipoipoga talaaga (ma o loʻo i ai pea i o tatou aso), o se faʻalavelave o fafine faʻalataina ma taʻusalaina na faigofie tele ona faʻasalalauina nai lo le faʻamatalaga o le pule i le ola ona o le pathological hyperesthesia; ma o leo na, e tusa ai ma le Peruvian Carlos Amézaga, tu i luga i le puipuiga o le tamaitai talavou ma, sili atu i mea uma, lana molimau i le lagolagoina o lona mama, na natia i lalo o le taufaamataʻu leo ​​o isi, pe o latou o lauiloa sui o le Liceo Hidalgo -o ai na faitioina faalauaitele o ia i le sauniga muamua faia mo lenei faamoemoe ina ua mavae le pule i le ola o Acuña- po o nisi o ona tagata na taʻua o tagata faamemelo, oe na faaauau pea ona faamausaliina le le fiafia, e pei foi o temoni, foliga o Rosario ma a latou tusitusiga solo seia oo i le faaiuga o le seneturi. .

A tatou iloa lenei, e mafai ona tatou manatu pe o le a le tele o lena solo puʻupuʻu na tusia e Acuña ma le faʻafetai a ona uso a tagata, na mafua ai amioga ma le mafaufau faʻaleagaina o le moni Rosario, o se tasi o le tele o fafine moni na gase i le talafaʻasolopito, le mafai ona fausiaina lona lava lautele foliga. E le o se mea e ofo ai i le iloa e ui lava i lona manino atamai, na avea o ia ma se fafine faʻanoanoa, le talitonuina, popole ma le le mautonu, pei ona faʻamatalaina e Martí ia te ia: "oe i ou masalosaloga uma ma ou masalosalo uma ma ou faamoemoe uma i oʻu luma." E le o se mea foi e faateʻia ai lona nofofua nofofua - e ui lava i le tele o tagata suitulaga ia te ia - ina ua maeʻa se faigauo umi ma le sili atu ma le sefulutasi tausaga ma le tusisolo o Manuel M. Flores, na faapena foi ona toesea e lona maʻi ma le maliu.

O le faʻata sese o le malamalama ma le paolo na ufiufi i luga o lona tino moni, na natia seʻia oʻo mai nei isi faʻamatalaga e ono faʻamalamalamaina le tele o mafuaʻaga na mafua ai ona pule ia Acuña i le pule i le ola, faʻatasi ai ma lona le fiafia i ai - ma masalo e leʻo iloa - naʻo ia Rosario. tasi lava le mafuaʻaga. Masalo na i ai se aafiaga i le oti faaiuga o le alii talavou hypersensitive lona faaumiumi vavaeese mai lona fanau mai fale ma le maliu o lona tama i le taimi o lona toesea - e pei ona masani ona talisapaia i lana galuega-, faapea foi ma le le faamaoni o le tusisolo Laura Méndez, na latou i ai tumau mo na tausaga se lelei sootaga alofa, i le tulaga o le i ai o se tamaitiiti ma ia lua masina ae lei pule i lona ola.

E aliali mai, o le pele lea, i le taimi o le malaga a Acuña i fafo atu o le taulaga, na suitulaga ia te ia i le alofa alofa e le tusisolo o Agustín F. Cuenca, o se uo o ia uma, o ia na ia tuu atu i ai le mafaufau o lana pele. e puipuia ai mai le "matautia o le lalolagi." O lenei mea moni na mafua mai i le tala faʻasolopito ia Rosario, e tusa ai ma López-PortiIlo, e ui lava i lona le talafeagai e tusa ai ma le mea moni sa masani ona ia nonofo ma ona matua ma nai ona tei, lea semanu e avea Acuña tofiga ia Cuenca matua le manaʻomia. I leisi itu, o lenei tulaga o le a faʻamatalaina lelei pe a fai o le taʻutaʻu solo, pe a fai o se tasi e amanaʻia o ia o se tina nofo toʻatasi ma, i le pito i luga o lena, na mamao mai lona atunuʻu vaʻaia: le munisipale o Amecameca.

I lona 50th aso fanau, Rosario de la Peña faaauau pea naunautaiga e faamaonia lona mama i le toaitiiti oe na mananao e faʻalogo ia te ia, o lea, faʻaalia ai se atagia ma, e ui lava i mea uma, filemu filemu, na ia faʻaalia ia Amézaga, i Faʻatalanoaga tumaoti, mulimuli ane faʻalauiloa e ia: "Afai o aʻu o se tasi o le tele o fafine le aoga, o le a ou finau lava i le faʻafeagai, ma faʻamatalaga pepelo o le faʻanoanoa, e avatua le fafagu o lena tala mai o aʻu o se toa. Ou te iloa mo loto alofa e leai se sili atu tosina nai lo o le tuinanau ma faʻalavelave faʻalavelave e pei o le mafuaʻaga e le toatele ia Acuña; Ou te iloa ou te lafoaʻia, aunoa ma ni tuutuuga, ma loʻu tautala saʻo, o le faamemelo i ai o tagata valea, ae le mafai ona avea aʻu ma soʻosoʻo o se taufaasese e i ai faʻailoga o le faʻaauau i Mexico ma isi manatu. E moni na tuʻuina mai e Acuña lana Nocturno ia te aʻu ae e leʻi fasiotia e ia o ia lava […] ae e moni foi o lenei Nocturno ua naʻo le faʻamatalaga a Acuña e faʻamaonia ai lona maliu; o se tasi o le tele o manaʻo o loʻo i ai i le au tusiata i le iʻuga o latou olaga […] Faʻamata e avea aʻu ma se fatu solo faʻamanatu i lo latou po mulimuli, o se tasi o na uiga lelei e auai i se mea o le mea moni, ae o loʻo tele atu miti gaioiga ma le le mautonu lagona o lena le fiafia? Atonu e leai se mea a laʻu Rosario de Acuña i fafo atu o le igoa! […] Acuña, ma le mauaina o le atamai o le muamua faʻatonuga, ma le avea o se sili tusisolo, natia i le loloto o lona avea ma le leai o se faʻanoanoa, lena loloto le fiafia i le olaga e masani ona faʻatupuina le pule i le ola, pe a tuʻufaʻatasia ni lagona. .

O lenei molimau na o le pau lea o le siʻosiʻomaga na tatou mauaina i lona siufofoga, o lona tagata moni i taimi uma e ala i le vaʻai a isi. Ae ui i lea, o le faʻatinoina o loʻo sili atu pea i luga o nei upu - tautala i le sili atu ma le 100 tausaga talu ai - ma le faʻaʻumiʻuga e oʻo mai i lenei aso o lena pepelo foliga ia te ia, taʻu mai ia i matou o le tala ia Rosario de la Peña e leʻi maeʻa, ma o le galuega a O le faʻamalamalamaina o ou foliga moni i tua o le faʻata o loʻo sili atu nai lo naʻo se faʻamalositino faasaga i le galo.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: nocturno a rosario lorenzo de monteclaro (Mae 2024).