20 Mea e Vaʻai Ma Fai I Valencia

Pin
Send
Share
Send

Valencia o se tasi o 'aʻai Sipaniolo e sili ona tuʻufaʻatasia taimi ua tuanaʻi ma aso nei, siʻosiʻomaga siʻosiʻomaga ma avanoa lata mai. Nei o le 20 mea e tatau ona e vaʻai ma faia i le «El cap i casal»

1. Pa ogatotonu

O faʻatafunaga o loʻo faʻasaoina o vaega ia ole pa lona tolu o Valencia, na fausia ile seneturi lona 14 ile faʻatonuga ale Tupu Pedro IV ole Aragon. I luma atu, o le taulaga sa i ai le pa Roma ma mulimuli ane le isi mai le vaitaimi o Mosalemi. O lona umi e 4 kilomita ma sa iai 4 tetele ma 8 faitotoʻa laʻititi. I totonu o totonu o totonu o fale lotu, fale o fale, fale teu oloa, fale nofo, tane vai ma mea uma e manaʻomia e teteʻe ai i le siege, e aofia ai ma avanoa mo togalaau aina.

2. Faitotoʻa o Serranos

Faʻaigoa foi ia Torres de Serranos, o le faitotoʻa sili lea ona sili ona lelei le faʻatautaia o le pa Valencian. O le tasi lomiga fai mai o loʻo aitalafu i lona igoa i le mea moni sa faʻatatau i le auala i le Los Serranos itulagi. O leisi faʻamatalaga faʻaalia ai o le Serranos o se aiga malosi. I le taimi o le Sipaniolo Taua a le Lalolagi, o le nofoaga na faʻaaogaina e puipuia ai ni galuega maoaʻe na aveʻese mai le Prado Museum. O le nofoaga lea e masani ona masani ai le valaʻau i le faʻamanatuina o Las Fallas.

3. Falesa o Santa Maria

O le muamua sili Valencian malumalu na amata fausiaina i le maeʻa ai o le Reconquest, faapaiaina e faamamaluina le Assump o Maria. O le ipu na faʻaaoga e faʻatautaia ai le tele o sauniga e amata mai i le 1 seneturi ma i totonu o le falesa o loʻo iai galuega taua o faatufugaga. Talu mai lona fausiaina tumau mo 200 tausaga, o loʻo faʻaalia ai sitaili eseese tufuga. Faʻatasi ai ma ona maoaʻe mea ofoofogia o le La Puerta de lʻAlmoina (La Limosna), o le dome, o le Falesa o le Holy Chalice, ma ona ata matagofie ma atavali, na avea ai ma maataua o atisi lautele.

4. Basilica o le Virgen de los Desamparados

O le Virgen de los Desamparados o le lagolago o le taulaga o Valencia ma le Valencian Community. O le basilica e amata mai i le seneturi lona sefulufitu ma faʻaalia ai ni frescoes matagofie i luga o lona maota i totonu, o le galuega a le tusiata a le Cordoba o Antonio Palomino. O isi faʻailoga o ona faʻamalama tioata, faʻatusa i le Taupou, o le Holy Rosary ma isi mataupu faʻalelotu.

5. Ekalesia a le Santos Juanes

O lenei maafaamanatu na amata mai o le Gothic ma iu ai ina avea ma Baroque ona o le toe fausiaina faasolosolo. E latalata tele i isi fale teu fale e lua a Valencian, o le Lonja de la Seda ma le Central Market. I luga o le faʻafesagaʻi o loʻo faʻasaga i le maketi o loʻo iai le faʻatagata ole Taupou ole Rosario e le faʻataʻitaʻi Italia o Jacopo Bertesi. O atavali i totonu o potu teu oloa ma faʻataʻitaʻiga na saunia e Antonio Palomino. O le fale na matua faaleagaina lava i le afi i le taimi o le Sipaniolo Taua a le Lalolagi.

6. Ekalesia a Santa Catalina

O lenei 13-seneturi Gothic malumalu na fausia i luga o le tulaga o le faletapuai ma na tusiaina lua taua toe fausiaina mai le 16th ma le 18 seneturi. O lona logo olo o se galuega tutasi a le Spanish Baroque. O logo na lafo i Egelani ma o le uati na amata mai i le 1914. I le 1936 na susunuina e le au lagolago a le malo, na toe maua mai i le 1950. O lona foliga feagai ma le Plaza Lope de Vega.

7. Monaseri o San Miguel de los Reyes

O se galuega o le Renaissance na fausia i le seneturi lona 16 i le talosaga a Germana de Foix, le faletua o Duke Fernando de Aragón, e avea ma nofoaga o ana lumanaʻi mausoleums. O ona vaega sili ona mataʻina o le pito i luma o le nofoaga o taupousa, o olo o le portería, o le faitotoʻa o le monaseri ma ona potu faʻapipiʻi ma ona laufanua lanumeamata matagofie. I le avea ai o se mea moni fiailoa, o le falepuipui muamua ona amata ai lea o le aʻoga, o lea sa savavali ai pagota ma taaalo tamaiti i le lotoa lava e tasi.

8. Lonja de la Seda

O maketi iʻa na avea ma fono a le au faʻatau ma o le silika Valenisi o se faʻataʻitaʻiga sili lea o le fausaga o Gothic. E aofia ai vaega e 4, o le Olo, o le Konesula o le Sami, o le Patio de los Naranjos ma le Potu Faʻapitoa. O ona teuteuga vaega e pei o gargoyles, oge arches, faʻatagata ma elemeni o Flamboyant Gothic faia ai o se faatufugaga galuega. O tagata gaoi silika ma le aufaipisinisi le gaoiia na puʻeina i lea nofoaga na loka i totonu o le ana i le 'olo aʻo taunuu atu le pulega.

9. Maota o Las Cortes

Faʻaigoaina foi o le Benicarló Palace ma le Borja Palace, o lenei fale Gothic ma Renaissance na fausiaina e avea ma nofoaga o le pule sili Roderic de Borja, o le Italiaina lona igoa o Borgia ma avea Pope Alexander VI. Ina ua maeʻa le maota o le tama o Lucrecia ma César Borgia, o le fale na faʻatutuina le tele o aiga o le aiga tupu o Valencian, o se fale gaosi silika i le 19 seneturi ma i le taimi o le Sipaniolo Taua a le malo o le nofoa o le malo Republican. O lenei o le nofoa o le Faamasinoga o Valencia.

10. Maota o le Malo Valencian

O le taimi nei nofoa o le malo o le Valencian Community amata amata tulaʻi i le 15th seneturi ma faʻaali laina Gothic, Mannerist ma Renaissance. O potu taʻitasi o loʻo i totonu lava ia te ia se maataua atisi, faʻamamafaina le «sala gran daurada», le «sala xica daurada» ma le «sala nova» ma ona faʻalo na faʻataʻalia lelei tele. I totonu o le maota o le maota o loʻo i ai se taua fata faitaulaga e le atavali Aragonese Juan Sariñena. O le faasitepu i le lotoa ma le 'olo i le itu i sisifo, amata mai le 20 seneturi, e aoga foi le faamemelo.

11. González Martí National Museum of Ceramics ma Sumptuary Arts

O lenei faʻalapotopotoga na amata i le 1954 ma le measina a le tagata Valencian atisi tusi ata, fai talafaasolopito ma sikola o Manuel González Martí, o ia o lona muamua faatonu. E faʻagaioia i le Palacio del Marqués de Dos Aguas, o se fale matagofie 18th seneturi. E tatau ona taʻua le Carroza de las Ninfas ma le Sala Roja, o se potu e fai ai potu faʻafiafia. E i ai foi lavalava anamua, atavali, eleele omea, keramika ma se meaai Valencian ma se tulaga tulaga ese.

12. Bullring

O Valencia e iai lana aganuʻu lelei tele ma o lona bullring o se tasi faʻatusa ata o le taulaga. Na fausia i le ogatotonu o le 19 seneturi, musuia e foliga o le Colosseum i Roma ma ei ai 384 fafo fausaga i le Neo-Mudejar style. O lona malae e 52 mita le lautele ma e toeititi atoa le 13,000 tagata matamata. O le muamua povi na faia ia Iuni 22, 1859, ma Francisco Arjona "Cúchares" o le matador. I le gasologa o le tausaga e 4 faiva, o le sili ona taua o Las Fallas, ia Mati, ma San Jaime, i le faaiuga o Iulai.

13. Fale Taulaga

O le ofisa o loʻo i ai nei i le Fono Faʻatonu ma amataina o le Aʻoaʻo Maota, i le ogatotonu o 18th seneturi. O lona autu façade aso mai le vaitaimi 1910 - 1930. O loʻo tu faʻafesagai ma le Town Hall Square ma e pei ona faʻailoa mai i lona igoa faʻavae, na afuafua o se aʻoga. A maeʻa ona kolosi lona potu matagofie, i totonu e tatau ona e faʻafiafiaina i lona potu palolo e teuteuina i atavali ma mapusaga mapusaga, ma le taulaga tele, lea e faʻaigoa ai le igoa o le maota.

14. Maketi Tutotonu

O le maketi tutotonu o Valencia o se modernist galuega mai le lona lua sefulu tausaga o le 20 seneturi. O se mataaga mataʻina tele ona o le pisi ma le lanu o lona toeititi 400 tamaʻi faʻatau oloa o loʻo faʻaalia ai le fou o fualaʻau, aano, iʻa ma isi mea. Afai o loʻo e sauniuni se paella poʻo seisi mea manaia o le meaai a Valencian, o le nofoaga sili lea e faʻatau ai meaaoga, talu ai e mafai foʻi ona e fiafia i le matagofie o le ata o ona maota ma isi avanoa.

15. Aai o Arts ma Saienisi

O le ata o lenei maota fausia ata na sau mai le laulau a le taʻutaʻua Sipaniolo tusiata Santiago Calatrava. O lona avanoa muamua lava o El Hemisférico, o se fale foliga faʻatasi ma se 900-sikuea-mita concave screen lea e faia ai faʻasaienisi ma tekonolosi. O le isi elemeni o El Ágora, o se ufiufi fausaga o le toeititi 5,000 sikuea mita lea e fai ai faatufugaga, taʻaloga ma isi gaioiga.

16. Station o Alameda

O lenei nofoaga o Valencia metro o se isi galuega na saunia e Santiago Calatrava, o loʻo tu i lalo o le vaitafe tuai o le Vaitafe o Turia, i luga o Paseo de La Alameda. O le nofoaga o loʻo i lalo ifo o le Bridge of the Exhibition, na fuafuaina foi e Calatrava, ua taʻua o Puente de la Peineta mo ona foliga fiailoa. O le nofoaga o se galuega e tuʻufaʻatasi le tuʻufaʻatasiga o galuega a le tusiata ma mea e manaʻomia i se metro i se taulaga tele.

17. Fale Tifaga Aʻoga

O le muamua nofoaga faʻafiafiaga i Valencia i faʻataʻitaʻiga o onapo nei. O lenei fale ma le teuteuga lelei o le rococo na faʻaulufaleina i le ogatotonu o le seneturi lona 19. O se tasi o ana faʻatatau muamua o le tala faamusika O Levao, e le tusitala Valenitina o Manuʻivi Penella Moreno, i le 1916. Na tatalaina foi ona faitotoʻa i aganuu pop ma o se konaseti a le pese pese tuai Nino Bravo i le 1969 e manatuaina lelei.

18. Maota o musika

O se galuega o le seneturi 20, e le Sevillian tusiata José María García de Paredes. O le palau, e pei ona lauiloa ai i Valencia, o loʻo tu i le ala tuai o le Vaitafe o Turia ma e tele potu e faʻatino ai ni musika, faʻaaliga, ata tifaga, fono ma isi tu ma aga ma pisinisi.

19. Le tausamiga o Las Fallas

Masalo e tatau ona e fuafuaina lau malaga i Valencia e faʻatasia ma Las Fallas, o se lauiloa tausamiga e faia i le va o Mati 15 ma le 19, Saint Joseph's Day ma Father's Day i Sepania. O le igoa e sau mai afi afi sa tutu i le afiafi o San José, taʻua o fallas. Valenitia laei o latou laʻei masani ma o loʻo iai faʻataʻaloga, konaseti, faʻaaliga, o le fusuʻaga, solofanua ma felanulanuaʻi pyrotechnic faʻaaliga, faʻamamafaina o le mascletá. O tuʻaiga eseese ma vaega o le taulaga e tauva le tasi ma le isi e manumalo i faʻailoga mulimuli.

20. Paella a la Valenciana!

Matou te valaʻaulia oe e tapunia lenei faigamalaga malaga e ala i Valencia fiafia i le manaia Valencian paella, o le kukaina faʻailoga o le teritori. Na amata mai o se ipu faigofie lea na fefiloi ai e tagata lotomaualalo araisa ma soʻo se aano o manu ma fualaʻau na avanoa. O le suamalie Valencian paella na muamua faʻavae i luga o pato, lapiti, moa ma sisi, ae ua faʻateleina, ma o lenei o le tasi e tuʻufaʻatasia ai figota ua sili ona lauiloa. Matou te fautua atu e te le gaosia se uaina Sipaniolo lelei, ae muamua taumafai se Agua de Valencia, le taulaga 'ava mālosi.

Na e lelava mai i savali ma faʻamalieina i le paella? I le isi a matou malaga i Valencia, aua neʻi misia le tao araisa, araisa uliuli ma nisi o nofoaga fiafia e le mafai ona e asia.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Casio G-Shock GMW-B5000 złoty 35th Anniversary (Mae 2024).