Faʻatoʻaga ecotourism i Los Tuxtlas

Pin
Send
Share
Send

A e taunuʻu mai, o le a le mafai ona e mafaufauina le tele o le a e fiafia ai i le vao-vao vaomatua i le Los Tuxtlas mauga, i saute o Veracruz.

O lona tele vai o vai ma lona latalata i le talafatai faia lenei natura 'olo malosi se nofoaga taua asiasi. O le puao o le puao e sau mai le talafatai o loʻo maileia i laʻau maualuluga ma ufiufi le togavao lanuvao o le togavao, o le faʻalavelave tele o laʻau i luga o le Lalolagi, e faʻateleina atili ai ma le susū i na tumutumu vao e tumu i le vai, e toulu tele mai le lagi, e osooso ma tafe atu i selau o uaua translucent ma e taunuʻu mai ile puao mai le Vasa Atelani.

O meaola eseese a Los Tuxtlas o se tasi o sili ona tele i Mexico - sili atu i le 500 ituaiga o butterflies na o latou faʻamaumauina–, ae o le tele o laʻau ma manu e faʻatamaia, o lona uiga, latou te le maua i se isi mea i le lalolagi. O loʻo iai lava ituaiga eseese pei o le jaguar ma le cougar, pei o le faʻaali pei o le royal touchan, e pei o le boa, e ese lava e pei o le paʻepaʻe papaʻe, ma e silisili ese e pei o le butterfly butterfly.

RESERVATION PERSPECTIVES

Ae o lenei togavao ua faʻafuaseʻi. I le 30 tausaga talu ai, o lafumanu ma faʻatoʻaga euphoria, faʻatasi ai ma le mafuaʻaga o le tele o le taina faʻatasi ai ma isi mafuaʻaga, ua maeʻa ma le sili atu i le tolu kuata o le nofoaga. O manu e pei o le tapir, o le aeto aila, ma le mumu ulaula ua uma ona leai.

O ia tamaoaiga ma le faʻatamaʻiaina o le eria na taʻitaʻia ai i lana faʻasilasilaga ia Novema 23, 1998, Los Tuxtlas Biosphere Reserve, ma le vaega o le 155 afe ha e aofia ai vaega autu e tolu, o tulaga maualuluga maualuluga ma nofoaga sili ona faʻalavelaveina: le San Martín, San Martín Pajapan, ma aemaise ai le Sierra de Santa Marta.

O le atinae o meaola a le au faifaatoaga mai nuu eseese i lenei eria ua atiaeina mo le valu tausaga o se mea moni faasao. O le aoga o lana poloketi na faʻamaonia ina ua lagolagoina e le Mexico Fund mo le Faʻasao o Natura ma, i le taimi nei, e le United Nations Development Program.

Na amata uma lava i le 1997 i le vaega muamua o turisi i le tamaʻi nuʻu o López Mateos –El Marinero–, ma taʻitasi i le tasi lima toʻalima faʻatasi e oʻo mai i le aso. O López Mateos o loʻo tu i le va o vaitafe e lua ma lalo o le togavao o Sierra de Santa Marta, o iina na faia ai le auala faʻamatala muamua, lea e iloa ai vailaʻau, teuteuina, ma meaʻai o loʻo maua ile laʻau. O le auala e tau atu i le matagofie o le afu o loʻo tu ai nai sitepu mai le taulaga, ma le tele o le tafe o le vai mama ma lalo o laau tetele o le togavao.

E faʻatulagaina ni savali e maitauina ai manulele, pei o le touchans, parakeets ma manulele o le tele o ituaiga, ma o se tolauapiga e faia i le ogatotonu o le togavao o El Marinero Hill. O le vaʻaiga o atumauga ma le sami mai lona tumutumu e mataʻina, ma o le lagona o le moe i totonu o leo o le vao matua moni o se mea e tatau ona tatou asia uma a itiiti mai tasi le taimi io tatou olaga.

O SE SIOSIAGA FAIGOFIE

O López Mateos, pei o isi afioʻaga, ua faʻatulagaina e talia ai tagata asiasi i totonu o tamaʻi fale faigofie, ae faʻamafanafana, ma le talimalo tele mai lona tamaoaiga silisili, o tagata faʻauo ma galulue malosi. O meaʻai i o latou fale e sili ona faʻafiafiaina: o oloa faʻaitulagi, e pei o le malanga (tuber), o le chocho (palm palm), chagalapoli (vao vao), o vaitafe ma isi meaʻai lelei, o loʻo omai uma ma totila e faʻatonu. lima

La Margarita o le isi poloketi alalafaga, tu i sautesasaʻe o Lake Catemaco, i le isi itu o le lauiloa taulaga o le igoa tutusa. O le vaitafe e tafe atu i totonu o le vaituloto i tafatafa o le taulaga o se sulufaʻiga mo vaituloto, i le lotoifale ma femalagaaʻi manulele, e pei o pato, manu o ituaiga eseese, hawks, cormorants ma hawks. O isi taimi e mafai ai ona vaʻaia ni korokotaila ma otters i totonu o le taufusi.

Vaʻaia i totonu o se alovaa i le Vaitafe o Catemaco, oe mafai ona fiafia i lona lautele ma le lanumeamata o loʻo siʻomia ai, i se faʻaopopoga i le mea moni e faapea o nisi muamua-Hispanic petroglyphs e lauiloa i luga o le matafaga o le faʻataulelei faʻata vai. E le gata i lea, o loʻo i ai le nofoaga o tala eli El Chininal, faia aʻe i faʻavae o loʻo nanaina pea le tele o mea lilo.

I totonu o atumauga e laina i vao ma siʻosiʻomia e le tele o vaitafe, vaitafe ma vaitaʻele o vai tioata o loʻo iai le potopotoga kofe a Miguel Hidalgo, o lona afu o Cola de Caballo, o loʻo lilo i vao, e 40 mita le maualuga.

I Miguel Hidalgo, o tolauapiga e faʻatulagaina i le Vaituloto Apompal, o se maugamu maugamu e siʻomia e le togavao, ma faia asiasiga i le vasega pepe lea e totoina ai ma faʻatau atu ai e fafine o le afioʻaga ni mea teuteu teuteu.

O Sontecomapan o se aloalo tele i le talafatai e goto i le Fagaloa o Mekisiko ma e aofia ai vaitafe e 12 e alu ifo mai atumauga o Los Tuxtas. O le tuʻufaʻatasia o le suavai fou ma le masima na fausia ai le siʻosiʻomaga talafeagai mo le togatogo ia tele, faʻatasi ai ma ona lanumumu mumu ma lanumoana, raccoons ma korokotaila.

I totonu o lenei parataiso, sa faʻatulagaina foi e tagata o le atunuʻu latou lava e talia tagata asiasi ma fausia mea e manaʻomia, e pei o lona lautele potu potu e fai ai taumafataga laupapa. I luga o le vaʻa tiʻetiʻe latou te aveina oe mafai ona vaʻaia cormorants, pato, ospreys, hawks, herons, pelicans ma isi manulele. Vaitaele, afu, ana ma pate ma isi mea faʻafiafiaina e faʻatamaoaigaina ai le asiasiga.

MAI I LE FAI ATU I CAVES

O afioʻaga e lua talu ai nei o loʻo aofia i lenei poloketi o Costa de Oro ma Arroyo de Lisa, o loʻo tu i luga o le matafaga. Tele mea faatosina e feiloaʻi foi i sina mamao: o le folau e faia i luga o le vaitafe e vaelua ai latou; e asia le afu i se savali afu; O le Ana a Pirates - o le mea moni na puipuia le corsair Lorencillo i le seneturi sefulufitu - ua ulufale i luga o se vaa; o le Motu o manufelelei, i le sami, e faʻaputuputu frigates, pelikani ma gogo o loʻo ofaga iina; O le alu i luga o le moli o le moli o le fiafia lea i se vaaiga matagofie o le sami mai le mea e te alu ese ai mai le matau –rapel– e mauaina i se vaa 40 mita i lalo.

Ma le moni ecotourism tagata uma manumalo, lotoifale, tagata asiasi, ma aemaise lava natura. E pei ona taua e Valentín Azamar, o se faifaatoʻaga mai López Mateos: "Pe a latou taunuʻu mai, e le mafaufau tagata e asiasi mai ia matou pe o le a le tele o le a latou fiafia i le togavao ma a latou o ese, latou te le o iloa pe o le a le tele na fesoasoani ia latou e ala i le lagolagoina o le matou pitonuʻu."

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Volcan San Martín en la zona de los Tuxtlas, Ver. (Mae 2024).