Natura Talaʻaga Fale Mataʻaga O Mekisiko Aai: Taua Faʻasinoala

Pin
Send
Share
Send

Fale mataaga e fesoʻotaʻi ma le tala faʻasolopito natura e sili ona lauiloa ona o le aofaʻi o faʻamatalaga latou te ofoina mai luga o meaola eseese, faʻatagaina ai matou e faʻafiafiaina manu ma laʻau tatou te le vaʻai i se isi itu.

O le sili ona taʻutaʻua o na o Lonetona Y Niu Ioka, ae o le Aai o Mesiko E sili ona manaia o ia ma atonu na na ona ou aveʻesea oe mai ia te ia mo se malaga puʻupuʻu i le auala o le eleele ma pasi. Matou te valaʻaulia oe e asiasi i le Natural History Museum of Mexico City ma lenei faʻatonuga mautinoa.

O anafea na faʻavae ai le Falemataaga o Talaʻaga Faʻasolopito ma e faʻapea lona fale?

O le Falemataaga o Talaʻaga Faʻasolopito na tatalaina ona faitotoʻa ia Oketopa 24, 1964, i le ogatotonu o le galu o le fiafia mo falemataʻaga i le 1960s, mai lea na aliaʻe mai foi le National Museum of Anthropology, the Museum of Modern Art, the National Museum o le Viceroyalty ma isi Mekisiko faʻalapotopotoga agavaʻa.

O le Falemataaga o Talafaʻasolopito o loʻo tu i le Vaega Lua o le Vaomatua o Chapultepec ma o lona lautele e 7,500 m2 o faʻaaliga, tufatufaina i totonu o le faʻafanua fausia fausia e domed hemispherical fausaga.

O loʻo i ai foi i le fale se potu faʻapito e i ai ni faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ma nofoaga lanumeamata o loʻo faʻaaogaina mo gaioiga o le siosiomaga ma faʻasaienisi faʻasalalau.

O le falemataaga o loʻo fesoʻotaʻi i le General Directorate o Urban Forests ma Siosiomaga Aʻoga o le Matagaluega o le Siʻosiʻomaga o le Federal Itumalo Malo.

Faʻafefea ona faʻataʻitaʻia le tusi faʻataʻitaʻi o le Falemataaga o Talaʻaga Faʻasolopito?

O le fale mataaga faʻaaliga o loʻo faʻatulagaina i totonu o potu e 7 poʻo avanoa tumau mo faʻaaliga: Vateatea, Faavasegaina o mea ola, Fetuunaiga i le vai siosiomaga; Faʻatupuina o mea ola; Faʻavaeina tagata, o se vaʻaiga i tatou amataga; Biogeography, gaioiga ma le atinaʻeina o le ola; ma le ata vali a Diego Rivera, Vai, amataga o le ola, tu i le Cárcamo de Dolores, o se faʻapipiʻiina fale o le fale mataaga.

O le fale mataʻaga measina o faʻataʻitaʻiga e faia mai i ituaiga e lua o aoina: Faʻaaliga Aoina ma Faʻasaienisi Aoina o Iniseti.

O faʻataʻitaʻiga o le faʻaputuga muamua e faʻaalia i potu faʻaaliga eseese, ae o le tele o faʻaputuputuina o iniseti o loʻo teu malu, ma faʻatapulaʻaina le ulufale.

O le a se mea e mafai ona ou vaʻai i ai i le potu e faʻasino i le Vateatea?

Lenei module faia se faigamalaga e ala i le faʻatulagaina o le atulaulau, mai le amataga o le la System ma lona La, paneta, satelite ma isi selesitila tino, i le fausiaina o tele atu eria, pei o aniva.

I totonu o le potu lea, o loʻo teuina se vaega o le Allende meteorite, o se taʻamilosaga o le afi i le aso 8 o Fepuari 1969, na paʻu'ū i totonu o fasi vaega e latalata i le faitau aofai o Chihuahuan o le igoa lava e tasi, e ui lava e tele vaega na toe maua mai.

O le Allende meteorite na fausia i le 4.568 miliona tausaga talu ai, i le taimi e tasi ma le Solar System, o lea a e vaʻaia le 20-centimita fasi mea o loʻo faʻaalia e le falemataʻaga, o le a e faʻafiafiaina atonu o le mea tuai na pasi ane ou mata.

O le isi avanoa manaia i le module tuʻufaʻatasia i le Universe e tuʻuina atu i le mataupu o le vevela o le lalolagi, lea e matua talafeagai mo le ola o ituaiga, e aofia ai tagata.

Tagata asiasi iinei maua faʻamatalaga taua e iai se amio siʻosiʻomaga, e faʻatagaina ai le toe suia le faʻafefe o le lalolagi vevela.

O le a le faʻavasegaina o tagata ola module ofo mai?

Lenei thematic module na fuafuaina faʻavae i luga o le evolusione teori o le fausiaina o le faitau afe o ituaiga o nonofo i le Lalolagi.

Mai lava i aso anamua, na fia iloa e le tagata le faʻavasegaina o meaola ma laʻau.

O se tasi o mafaufau muamua na faʻalatalata i le mataupu o le faifilosofia Eleni o Aristotle, o le na faia lona faʻavasegaina o mea ola e faʻavae i luga o latou uiga faʻatosina.

O Aristotle na faia le eseesega muamua i le va o manu oviparous ma viviparous, e ui lava e leʻi saʻo i le taimi na ia taʻua ai o le vaega o le atamai o le fatu ma o le aoga o le faiʻai o le puipuia o le fatu mai le soona vevela.

Na iai foʻi isi vasega iloga o mea ola, seʻia oʻo mai le sili ona taua o mea uma, o le Suetena Carl von Linnaeus, o le na faia i le 18th senituri le binomial nomenclature mo ituaiga (tasi le igoa mo le ituaiga ma le isi mo ituaiga) na na matou aʻoaʻoina i le aoga maualuga ma o loʻo faʻaaogaina pea.

I le seneturi lona 19, o le Taxonomy, o le science lea e feagai ma le faʻavasegaina o ituaiga o meaola, na faʻatamaoaigaina e ala i saofaga a Charles Darwin's Theory of Evolution.

I le iuga, ina ua maeʻa le afaina o genetics i le faʻaiuga o le 20 seneturi, o genes tatou te fefaʻasoaaʻi pe taofi le fefaʻasoaaʻi, e faʻamautuina ai le eseesega i le va o ituaiga, faʻaalia ai o le sili ona faigofie ma sili ona faigata tagata fefaʻasoaaʻi genes masani ma tuaa .

O le Hall of Classification of Living Things i le Museum of Natural History o loʻo ofaina mai ai se faigamalaga mataʻutia e ala i nei itu faʻasaienisi o le olaga i le Lalolagi.

O le a le fiafia o le potu Fetuunaiga i le vai siʻosiʻomaga?

O loʻo tatou ola i luga ole paneta ole vai, na tulaʻi mai le ola ile vai ma o loʻo fia iloa lava ose faʻamatalaga tuputupu aʻe ile Lalolagi, le tagata, e le mafai ona nofo ile siʻosiʻomaga, e leʻo toe umi.

O sami ma isi vaituloto e tusa ma le 362 miliona kilomita le aofaʻi2, lea e faʻatusalia le sili atu ma le 70% o le aofaʻi atoa o paneta.

E ese mai i sami, o lo tatou paneta e iai vaituloto, aloalo ma isi vaituloto vai e pisi ai le olaga.

I le taimi nei, mai le 100 lita o vai i luga o le Lalolagi, 97 o vai masima ma 3 o vai fou. Mai le 3 vai fou, o le 2 ua liu aisa i mafiafia o aisa, tele lava i Antarctica, ma na o le tasi le lita e tutusa ma vaitafe, vaituloto ma isi faʻapogai tatou te sapalaiina ai i tatou lava i le taua suavai.

O le ola i le vai e manaʻomia ni uiga taua. Iʻa na aʻoaʻoina e puʻeina le okesene ua faʻateʻia i totonu o le vai ma maua ai se tino hydrodynamic e mafai ai ona latou feoaʻi i se siʻosiʻomaga suavai.

O vae uepisaite o manulele itulau, e pei o pato, kusi, ma kusi, e faʻaaogaina e feosofi ai i latou lava i luga o le vai. O meaola e feola i le sami, e pei o le tafola ma le lumanaʻi, na fausiaina ni apa mo aau.

O le taua faasaga i le vevela o le lalolagi ma le puipuia o punaoa o le suavai e le gata ina faʻasaoina le mea e manaʻomia e le tagata, ae ia faʻasaoina foʻi le siosiomaga taua o loʻo tumu i ituaiga mataʻina tatou te fafagaina.

Nei o nisi o lesona tuua e le potu mo Fetuunaiga i le vai siosiomaga o le Natura History Museum o Mexico City.

O le a le potu o le Evolution of Living Things?

I se taimi ua tuanaʻi, sa faʻamalosia o tatou tuaʻa e savali, aisea? O se tasi o faʻataʻitaʻiga o le saienisi faʻapea o le bipedalism na tulaʻi mai ina ia mafai ona vaʻai i laufanua laufanua e saili ai se manu.

O lenei potu o le Fale Mataʻaga o le Talaaga Faʻasolopito o loʻo faʻaalia mai ai uiga na faʻatagaina ai ituaiga o meaola ma meaola e fesuiaʻi ma manuia i nisi o siʻosiʻomaga.

Faʻafetai i fossil, saienitisi iloa i ituaiga o siʻosiʻomaga ituaiga na nonofo ai i taimi ua tuanaʻi, o a mea na latou fafagaina, o ai o latou tagata osofaʻia ma pe a fai o nisi teritori sa i lalo o le sami miliona i tausaga talu ai.

O le Evolution of Living Things module o loʻo faʻaalia mai ai le atinaeina o le olaga e ala atu i tausaga faʻaleaganuu, atoa ai ma suiga tetele, e aofia ai ma le tele o faʻamaʻimauga, na tutupu e fausia ai meaola o le lalolagi.

I totonu o lenei potu o le faʻataʻitaʻiga e faʻatusa ai le falemataaga, o se faʻatusa o Faʻamaonia carnegii, o se tainasoa na ola i Amerika i Matu pe tusa o le 150 miliona tausaga talu ai, i le taimi o le Upper Jurassic.

O le a le taua o le Human Evolution avanoa, o se vaʻai io tatou amataga?

Lenei faʻaaliga tumau i le Fale Mataʻaga o Natura Talaʻaga faʻapitoa faʻapitoa ma le atinaeina o le tagata.

E taumafai e tali fesili pei o le taimi ma le mea na tutupu mai ai ituaiga tagata, mai isi ituaiga na tatou maua mai ai, lea tatou te fefaasoaaʻi ai se vaega o le talafaʻasolopito, ma o le a le tatou va feagai ai ma le maualuga mamalia o tatou aiga lata mai.

O le faʻaaliga o loʻo faʻaalia i ni atavili se 5: Yo primate, Yo simio, Yo hominino, Yo Homo ma Yo sapiens.

Matou te taumafai e faʻaaoga ia faʻaupuga "primate" ma le "ape" e pei lava e tutusa. Apes o primates lapopoʻa e leai ni iʻu, e pei o le chimpanzee, orangutan, gorilla, ma le tamaloa.

Hominins o primates ma faʻatu i luga tulaga ma bipedal locomotion. Homo o le ituaiga o ituaiga ituaiga manatu tagata; o lona uiga, tatou ma a matou aiga vavalalata atinaʻe. Sapiens (Sage) e naʻo tatou lava, e le aunoa ma se mautinoa petulance.

I soo se tulaga, o matou o se vaega o se aiga tele ma o lenei vaega o le Falemataʻaga o Natura Talaʻaga faʻamatalaina le olaola o tagata, taumafai e tali fesili sili ona fesiligia i lenei mataupu.

O le a le mea o loʻo aʻoaʻo mai e le Biogeography, Movement and Evolution of Life module?

Aisea e mafai ai ona maua fossil o ituaiga tutusa i Europa ma i Amerika i Matu? Aua o manu e faia femalagaaiga tele ma o le tele o tagatanuu o le konetineta tuai na faia le malaga i Amerika i Matu e ala i le Bering Strait.

Aisea e maua uma ai fua o faʻamaoniga i Aferika ma Amerika i Saute? Ona o le miliona o tausaga talu ai, na tuʻufaʻatasi uma teritori.

O le Biogeography o le science interdisciplinary science i le va o le Biology ma le Geography, o le matafaioi lea mo le suʻesuʻeina o tufatufaina atu o fualaʻau ma manu i le vanimonimo ma le gasologa o taimi.

Aisea e mafai ai e se ituaiga ona nonofo i le tasi nofoaga ae le o se isi? Aisea e sili ai le tamaoaiga o meaola eseese i itulagi vevela?

O le ata Biogeography, gaioiga ma le atinaeina o le olaga o le Falemataaga o Natura Talafaʻasolopito taliina nei fesili, faatasi ai ma le lagolago a le tele o ituaiga o loʻo faʻaalia ma dioramas sui o vaega autu o le paneta.

O le a le El Cárcamo de Dolores?

O le Cárcamo de Dolores o se fale e ona le Natural History Museum, o loʻo tu ai, pei o lenei, i le Vaega Lua o le Vaomatua o Chapultepec. Na fausia i le 1951 e faʻamanatu ai le maeʻa o le Lerma System, o se galuega taua mo le sapalaiina o le suavai i le Aai o Mekisiko.

O le Cárcamo de Dolores e tele ona mataaga mo tagata asiasi, e pei o le atavali e Diego Rivera Vai, amataga o le ola; le Lambdoma Chamber, o se leo faʻamaonia e Ariel Guzik e faʻatupuina le i ai o vai; ma le Fuente de Tláloc, faʻapea foi le galuega a Rivera.

Mo le fausiaina o atavali o le mural, na faalagolago ai Rivera i le talitonuga o le tagata suesue i meaola i Rusia o Aleksandr Oparin e uiga i le amataga mai o le olaga.

I le ogatotonu o le 20 seneturi, na taʻua ai e Oparin o le ola na amata mai i le vai, ina ua maeʻa ona suia mea e leai ni meaola ma avea ai ma meaola, faatasi ai ma sela muamua na aliali mai.

O le mural o loʻo faʻaalia mai ai nisi o meaola e sili ona sui o le atinaʻeina o le ola, e pei o le trilobite, o le manu muamua lea e faigata ona mata; ma le Cooksonia, o se laau ua talitonuina o le muamua na ola i luga o le laueleele.

O a sili sili ona manaia faʻataʻitaʻiga i le aoina o loʻo faʻaalia?

E ese mai i le faʻailoga o le Faʻamamafa carnegii, 25 mita le umi, a o latou ui atu i totonu o potu, e maimoa tagata asiasi i le le uma o ituaiga o meaola, mai le sili atu ona faigofie ona suʻesuʻeina le mafaufau i mea ola masani.

Ona o lo latou amataga, o le faʻaaliga ituaiga ua vaevaeina i le fa vaega: Faʻafaʻafanua, faʻasino i faʻataʻitaʻiga o eleele, papa ma minerals; Paleontological, fausia e fossil; o le Herbarium, tuʻufaʻatasia e algae, laau ma fungus; ma le Zoology, lea e aofia ai vertebrate ma invertebrate manu.

E faʻafeiloaʻia ma le agalelei tagata asiasi i le potu faʻataʻitaʻi e se urosa matagofie e 3-mita lona umi e tu saʻo.

O le argonaut ma le tioata jellyfish o lua fasi mai le 19 seneturi na sau mai le tuai Poplar Museum, faʻapea foi mai le fanua o natura talaʻaga.

O isi faʻataʻitaʻiga ma faʻataʻitaʻiga evolusione ma taxidermies mataʻina o le platypus, o se tasi o manu sili ona leva o loʻo ola pea; o le Elk, o le aupito tele tagata o le aiga tia; ma le Laumei a le Galapagos, i totonu o le sili ona tele i le lalolagi.

O loʻo iai foʻi Teporingo poʻo Bunny o maugamu, o se ituaiga e seasea faʻateleina ma faʻateleina ituaiga o le maugamu o loʻo faʻataʻamilomiloina le Vanu o Mekisiko, ma o le lapiti laʻititi lea i le atunuʻu.

Faʻapena foi, le jaguar, o le feline sili ona tele i Amerika, o loʻo iai; o le Kiwi, o le manu na le toe mafai ona lele aua a o le i oʻo mai le tagata, e leai ni manu feʻai i lona motu Niu Sila na mafua ai; ma le Elefane Asia, o se tasi o le lua o loʻo i ai nei ituaiga o elefane.

Matou te faʻaumaina lenei savaliga i totonu o le faʻaputuga o loʻo faʻaalia i le Museum of Natural History ma le American Beaver, o le tootoo lapoʻa i Amerika i Matu; o le Snow Leopard, o se manu e seasea lava ona maua ai na o ni nai faʻataʻitaʻiga; ma le auvae tele o Carcharodon megalodon, o le malie tele na ola i le lalolagi.

O le a le aoga o le Scientific Collection of Insects?

O lenei faʻaputugaaga e tusa ma le 55,000 faʻataʻitaʻiga e faia aʻe i butterflies (40%), beetles (40%) ma isi kulupu o iniseti (20%).

O muamua faʻataʻitaʻiga i le aoina o foaʻi mai tagata taʻitoʻatasi, aemaise lava mai le lalolagi faasaienisi, ma mulimuli ane ua faʻateleina ma le falemataaga lava ia fanua suʻesuʻega galuega, e pei o le lesitalaina o butterflies o loʻo nonofo i le Chapultepec Forest.

O le aoina na afuafua o se entomological faʻamatalaga faletupe mo saienisi suʻesuʻega, o le mafuaʻaga na teuina ai i faleteuoloa, faʻatalanoa e tagata faʻapitoa ma tamaiti aʻoga. I totonu o le fale mataaga o loʻo i ai se tamaʻi faʻataʻitaʻiga o le faʻalapotopotoga o aoina o iniseti.

E faia e le fale mataaga ni faʻaliga le tumau?

O taimi uma lava, o le Natura Talaʻaga Fale Mataʻaga faia faʻavaitaimi faʻaaliga e tuʻuina ai i le lautele ma faʻamatalaga ma faʻafiafiaga asiasiga i luga o ni autu mataupu i natura faʻasolopito

Faʻatasi ai ma faʻaaliga le tumau na tauaao atu o le "Ventus. Matagi, gaioi ma le ola "," Auivi. Faʻatupuina i gaioiga "," Shark, mantas and ray. Sentinels o le sami ", ma" Manu e le masani ai ".

O isi mea matagofie ma faʻataʻitaʻi naʻo faʻataʻitaʻiga o vaega o le "Astronomical observatories, point of sootaga o le Lalolagi ma le vaega o totoe o le Universe", "Noa Ark", "Auroras, sili atu nai lo le malamalama show" ma le "Maa, paʻu, pepa ma pixel ”.

O a itula, tau ma isi faʻamatalaga e fiafia iai?

O le Natural History Museum o loʻo tu i le Correr es Salud Circuit i le Vaega Lua o le Vaomatua o Chapultepec.

O le fale mataaga e matala i tagata lautele i le va o le Aso Lua ma le Aso Sa, mai le 10 AM i le 5 PM. O le faʻaulufaleina e 20 peso, ma le faʻaititia o le 10 peso mo tamaiti aʻoga ma faiaʻoga e iai a latou tusi pasi, tagata matutua ma tagata o loʻo iai i vaega vaivai.

Ina ia e alu i le falemataʻaga e ala i femalagaaʻiga lautele i le nofoaga o le Chapultepec metro, e tatau ona e uia le auala 24 mo pasi ma combis. E ala i le Constituyentes metro, o le auala e ui ai o 47, lea e tuua oe i luma o le falemataaga.

E faia e le Falemataʻaga o Talaʻaga Faʻasolopito ni gaioiga faʻanatura i fafo?

O le fale mataaga faʻatautaia gaioiga siosiomaga i le Bosque de Chapultepec, o le mafuaʻaga o le aumaia tagata soifua latalata i le natura ma faʻalauteleina le siosiomaga-faauo amioga i totonu o tagatanuu.

Faʻatasi ai ma nei mea o le Tree Monitoring gaioiga, faia faʻaogaina lelei o le tamaoaiga o meaola eseese o fugalaʻau o loʻo maua i le Chapultepec Forest. I lenei polokalame o tagata auai faia se auala ma le natura, ao faia se aʻoaʻoga siosiomaga aʻoaʻoina lelei.

O le Tree Monitoring polokalama e taliaina tagata auai mai le tausaga o le 10 ma e faia i Aso Lua ma Aso Lulu pe a maeʻa muamua tofiga ma mo kulupu a itiiti mai 5 tagata. E tau le $ 6, faʻatasi ai ma le ulufale ulufale i le fale mataaga.

O le isi polokalame siosiomaga o le Participatory Bird Monitoring. Lenei gaoioiga e tatala i tagata i luga o le 15 tausaga le matutua i kulupu pe a ma le 10 tagata ma e leai se totogi. E faia i Aso Faraile i le va o le 8 AM ma le 10:30 AM, i se auala e tusa ma le 4 km i le Vaega Lua o le Vaomatua o Chapultepec.

O le a lou manatu e uiga i la matou taʻiala i le Falemataaga o Natura History o Mexico City? O lou manatu e taua tele e faʻasoa faʻamatalaga o fiafia i la matou pitonuʻu o le aufaitau. Tuʻu mai ia matou se faʻamatalaga puʻupuʻu ma lagona faʻaalia o lenei taʻiala. Seia oʻo i leisi taimi.

Saili nisi fale mataaga e asiasi i lau isi malaga!:

  • Falemataaga O Mummies O Guanajuato: Taua Tusitusiga
  • Falemataʻaga a Soumaya: O Le Faʻamatalaga Tonu
  • O Fale Mataaga Sili e 30 I le Aai o Mekisiko e Asiasi i ai

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Zidovi srama: Meksiko (Mae 2024).