Le Nofoaga Iloga o Morelia, Michoacán

Pin
Send
Share
Send

O le Nofoaga Tutotonu o Talafaʻasolopito o Valladolid o se tasi o sili ona taua i Mekisiko, e le gata i le taua o le talaʻaga o ona fale ma mo latou tusiata ma tu ma agaifanua. Saili sina sili atu e uiga i lona tala faʻasolopito ii.

O le Nofoaga Iloga o Morelia O se tasi o sili ona taua i Mexico, uma ona o le taua tala faʻasolopito na sau mai ia i le atunuʻu, ma ona o lona faʻamanatuga. Mo lenei mafuaʻaga, na faia ai puipuiga puipuiga tulafono mo sina taimi, lea e ui lava i le le manuia i le latou tusi talosaga, na saofagā i le tuʻufaʻatasia o le faʻamanatuina o faʻamanatuga i se maualuga pasene.

Sei vagana ai nisi faʻaleagaina ma auala matala, aemaise lava i eria o loʻo faʻataʻamilomilo ai potu tuai, na tupu i le seneturi talu ai ona o le Tulafono o le Toe Fuataʻiga, o le Histories Center na faʻasaoina lava maeʻa fuafuaina taulaga. O le mea moni, o lenei eria o le tasi na nofoia e le Valladolid tuai i le faʻaiuga o le 18th seneturi, o lona faʻataʻitaʻiga na atagia mai i le matagofie fuafuaga na tusia e poloaiga a le sui o Don Miguel La Grua Talamanca y Branciforte, i le 1794.

I luga o le tapulaʻa o lenei anamua taulaga taulaga, o le saʻo o le kolone tasi, puipuia tulafono faʻatonutonu ma faʻatonuga na tuuina atu. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tulafono faʻatonutonu mo le faʻasaoina o foliga masani ma faʻakolone o le taulaga o Morelia lea na folafola ia Aukuso 18, 1956 ma se tagata amio, o le Presidential Decree, lea feterale faʻalauiloaina o le Histories Center o Morelia o se sone o Faʻaaliga Faʻamanatu, sainia e le Peresetene o le Malo, Carlos Salinas de Gortari, ia Tesema 14, 1990 ma lolomiina i le Official Gazette i le aso 19 o le masina lava lea. I le iuga, o le faʻamatalaga aloaia a UNESCO, pe o le a le World Cultural Heritage, ia Tesema 12, 1991.

O loʻo taua i luga le taua o le aganuʻu o loʻo i ai i le Histories Center o Morelia. E le mafai ona tatou le amanaʻia i le faʻaiuga o le vaitau o le tofi, a o Valladolid o se taulaga laititi e tau leai ni tagata e 20,000, sa i ai ni kolisi tetele se fa ma o latou fale tetele, lautele ma matagofie, e faʻaigoaina: le Tridentine Seminary College; le Kolisi o San Nicolás Hidalgo; o Colegio de Los Jesuítas ma Colegio de Las Rocas mo teine. Faʻapena foi, e le o se faʻateleina le fai mai o le taimi o le Tutoʻatasi o, i le polokiki, o le sili le nofo filemu ma mafaufau i le taulaga i New Spain. Lenei o le malamalama muamua o le Generalissimo Dr.José Maria Morelos, o lona faaiu na liua i se manuia manuia tofi le taulaga o se igoa mai le faaiuga a le lotoifale Konekeresi i le 1828. Tu ma aga o feeseeseaiga lautele faamalosia i lenei aso, i se auala faapitoa, masani ua faʻaalia o ia lava i le fatu o le Nofoaga Iloga, i lona mamalu ma lona faʻalavelave; mamalu o le tumau nofouta o le faʻaauau pea ona tu mo Iucha, ae o le faʻalavelave o le, mo le tele o tausaga, aemaise lava tamaiti aʻoga popolega poʻo manaʻoga mo agafesoʻotaʻi le faʻamasinoga, na faʻaalia ma le mea e taʻua o "pints" poʻo fasifuaitau tusia le faʻaituʻau luga o faʻamanatuaga poʻo le a lava fale, lea e afaina ai latou ma mafua ai poʻo mafuaʻaga tatau o le tigaalofa avea faʻasoesa pe taʻuleagaina.

O SE MEA MAI MAI O TALAFAASOLOPITO

Morelia na faʻavaeina o se taulaga aloaʻia ia Me 18, 1541 i le faʻatonuga a Viceroy Antonio de Mendoza, faʻaigoaina o Guayangareo, o le igoa Valladolid na faʻatagaina i se taimi mulimuli ane, i le lona lua afa o le 16th seneturi, faʻapea foʻi ma le igoa o le taulaga ma le peleue. E manatu o lona taua a o se faitau aofai o tagata amata ona atiaʻe mai le 1580, ina ua vaʻaia e le epikopo le vaai a Michoacán ma le au pulega a le malo siitia mai ia Pátzcuaro, lea na latou faia i le 1589.

ATINAE FAʻAMATALAGA

I le vaitaimi o le sefulufitu senituri na amata ai ma faʻateleina lona atinaʻe; i le amataga, na faʻaiʻuina ai le lua taua tele o San Francisco ma San Agustín; i le ogatotonu, o El Carmen ma La Merced, faʻaopoopo i isi ekalesia pei o La Compañía, San Juan ma la Cruz, ae, sili ai mea uma, i le 1660 na amataina ai le falesa o loʻo i ai nei, lea na fausia ai le lotu tusiata kamupani o matutua vaevaega i le vaitau amata i le atunuʻu atoa. O le nofoaga o le malumalu tele faʻamatalaina le tuʻufaʻatasiga ma le tufatufaina o avanoa i le taulaga tutotonu, ma le faʻaaogaina poto ma le tulaga ese o le mea e taʻua o le "vaega auro", lea e vaeluaina ai le ogatotonu o le taulaga i ni sikuea le tutusa ae tutusa lelei; sili ona tele ma faitotoʻa, o le laʻititi ma puipui, ae leai ni faitotoʻa, i le tuʻufaʻatasiga ma faʻasolosolo o le sili muamua. Ae ui i lea, o le sili atu fausiaina boom ma sili fua, na tupu i le 18th seneturi; mai ia te ia aso le sili ona laiti ma sili ona tele faʻamanatuga o aso nei teuteuina ma faʻamanatuina le 'aʻai, faʻalelotu ma faʻalelotu.

I le ogatotonu o lenei seneturi, e tolu nunneries sili lelei na faʻavaeina ma fausiaina: Las Rocas, Las Monjas ma Capuchinas; o le isi lotu, o San Diego; isi ekalesia e lima, e aofia ai ma le tele lava na faʻapaʻia mo San José ma le afa taseni o falelotu lona lua.

I le 1744 na faʻamaeʻaina ai foliga ma maota tetele o le falesa tele. O lenei foi seneturi o sili maualuga matagofie o le vaʻaiga lautele, faʻaalia o ia lava i le matagofie fale o aʻoaʻoga ma malo, pei o le Seminary College (nei aso o le maota malo), le Jesuit College (nei o le Clavijero Palace) ma le Colegio de San Nicolás. , Las Casas Reales (nei aso o le maota o le malo), La Alhóndiga (o aso nei o se faʻaopoopoga o le Maota o le Faʻamasinoga), faʻatasi ai ma le tele o maota ma malualii maota.

I le avea ai o se atinaʻe tele na manaʻomia ai auaunaga lautele, o sikuea na teuteuina i vaipuna ma i le va o le 1785 ma le 1789, faʻatasi ai ma le lagona faʻaosofia ma le agalelei o Epikopo Fray Antonio de San Miguel, na fausia ai le malosiʻaga o le taʻi 1700-mita-umi ma le 250-mita auala. ma faʻamau faʻamau e tolu.

E lei leva ae Tutoʻatasi, le 'aʻai na i ai luasefulu afe tagata.

I le vaitaimi o le seneturi o le Toefuataʻiga Tulafono, e laitiiti lava se fausiaina o se natura faʻalelotu ae le mafaitaulia galuega na faʻaleagaina, ae i leisi itu, i le taimi lea, o le neoclassical residences na faʻateleina na faigofie ona ofi i tafatafa o fale tuai o le kolone. o se atagia o le toe faʻataʻitaʻiga ma le paleni lautele paleni manaʻomia i lena taimi.

I le faaiuga o le seneturi, fale taua e pei o le Tridentino Seminare fou na fausiaina, i tafatafa o le Ekalesia o San José, ma le Teresiano School (nei Federal Palace), uma faatonu e Don Adolfo Tremontels, ma se neoclassical faiga matua teuteuina na mafua mai i sili atu aofia ai itu nai lo le agamalu masani masani o le taulaga. Aʻo faʻaputuputu lenei faʻasologa fatuga, ua faʻatamaoaigaina le taulaga; Naʻo lona ogatotonu tutotonu, o Morelia e sefulu sikuea lapopoʻa, tusa o le lima sikuea ma le tele o tulimanu ma punavai faitele, pei o avanoa avanoa, e togitogi solo ai auala ma pitonuu, e tusa ma le luasefulu falesa ma falelotu o na taimi. viceregal, o loʻo tu ai foʻi le tele o maota ma maota.

Le faʻaleagaina ua uma ona fausiaina, ma faʻasao o se auala o recreating; I lenei taumafaiga, Morelia sailia ana ia lava saofaga, talu ai o se tasi o uiga o le lotofuatiaifo, amio faʻaonapo nei, o le faʻaaloalo i le tofi tuufaasolo tofi. O le tiutetauave nafaʻalia mai e le Federal Decree mo le Puipuiga o le Histories Center o Morelia, lea e le itiiti ifo i le 1,113 fale o loʻo lisiina pe aofia ai, o se faʻailoga o le sili tele oa o loʻo i ai pea le 'aʻai.

Uiga o le URBAN

O le laina muamua, na faia i le seneturi lona 16, na oʻo mai ia i matou toetoe lava a maeʻa, ma faia ai nei taugata Renaissance moomooga pei o le faʻatonutonu, faʻamaʻimau, ma vaʻai mamao vaʻai e matala i sikuea ma faʻalautele i auala e aunoa ma le fefe i le tupu. Mo lona taimi, sa agalelei le mafaufau i le taulaga; Mai le amataga sa lautele auala ma sikuea sikuea, faʻatasi ai ma otaota faʻale fanua na o lona atinaʻe mulimuli ane leai se mea ae na o le tuʻuina atu o tali ma le faʻatulagaina o faʻamanatuga i le gaogao fuafuaina ma muai vaʻaia mai lana vaʻalele.

O se faʻatonuga e aunoa ma le faʻataʻitaʻiga e pulefaamalumalu i luga o auala, o se grid e faʻapea, a oʻo atu i luga o le sologa lelei o faʻalavelave o le maupuepue, e le toe maua se uiga o le geometric ma faʻafetaui ia i latou, e le o se auʻiliʻili ae o le "organic" form, tatou te fai atu ai nei. O lenei grid, lea e foliga mai e tusia e le "lima," ae le o se pule, e faʻatonutonu ai le auala o auala e faʻasolosolo lemu, ma avea ai vaʻalele faʻasolosolo e pei o se faʻatusa o le faʻataʻamilomiloina lagolagosua latou te lagolagoina.

O lenei fealofani i le va o le fuafuaga ma le maualuga, na matua lagonaina ma le poto, ua faʻaopoopoina i se maoaʻe lagona ma se taumafaiga e vase lalo o le matagofie o le tele fale, faʻamaualuga a latou voluma poʻo primordial elemeni e pei o facades, olo ma domes. Na maua lea i le faʻauluina o manatu o auala ia latou, o se faʻamoemoe ua leva ona i ai i siama i auala e tau atu i le faʻafoliga o San Francisco ma le itu o San Agustín. Mulimuli ane, o lenei vaifofo na faʻamaʻaina ma faia ma le manino Baroque faʻatauaina faʻavae luga o le sili faʻataʻitaʻiga na tuuina mai e ala i le faʻatulagaina o le falesa, na amata i le 1660, locates lona autu axis le fesoʻotaʻi ma le sikuea, ae ma auala e lua e taʻitaʻia ai , i se auala e faʻalavelave ai lona faʻapaologa autu ma le apse, i le taimi lava e tasi latou te faʻamaeʻaina lautele lautele vaaiga. Ina ua maeʻa le falesa tele, tele aulotu, mai le atoa vaitaimi Baroque, aemaise i le seneturi lona 18, suia le maeʻa fetuutuunai laina Renaissance ma le faʻaeteete liliu atu i Baroque, fausia vaʻaia mea e ofo ai i le fesuiaʻi o auala auala. o nisi ekalesia na fausia i se auala na, suia ai le amataga faʻatulagaina sina, pe totoa faʻalavelave ia i nisi tulaga, o fasimea, nisi itu itu, olo ma domes, na sisiina i luga o se auala na latou o mai i luma o le tagata pasi, polarizing vaaiga. O aso nei e uiga ese ia Morelia, e ui e le tuʻufaʻatasia, o le fealofani o le va fealoaloaʻi o lona fale tusiata laina laina agai i le maoaʻe faʻaiuga.

Vaaiga ia, mai le tamoʻe matala ma leai se tau, avea mitiia, faatapulaaina ma taofia e le mafanafana ma le faanoanoa malu o totonu.

O le mea lea, o faʻafanua o malumalu e pei o le Cathedral, San Francisco, o le itu faitotoʻa o San Agustín, o le autu faʻafitauli ma le itu faitotoʻa o San José, Las Rosas, Guadalupe ma Cristo Rey, faʻamutaina auala.

O magaala o Morelia e le gata i le faʻatonutonuina o le saua i tua atu o le pito i luga, pe faʻapea foi latou te le fiafia pe malepe faʻaletonu, ae o loʻo i ai la latou faʻamoemoega faʻamoemoeina, o se faʻataʻitaʻiga o ituaiga o taulaga e leai se mea e maua ai se avanoa. O latou tagata e maua i le amiotonu ogatotonu i le va o le monotaga ma le matagofie.

STYLISTICS O LE taulaga

Masalo o le faatufugaga foliga e sili ona faʻafiafiaina le tagata asiasi i Morelia o le lotogatasi lotogatasi o loʻo faʻaalia. I le tepa muamua lava, o le taulaga na foliga mai na faia i le tasi puʻe faʻatasi; naʻo le maitauina ona eseese tusiata fale e mafai ai e se tasi ona faʻafetaia le tamaoaiga faʻaputuina o eras ma sitaili e fausia ai, faʻavaeina ma faʻamalosia e se aloaʻia loto e tuʻufaʻatasia ma faʻatonuga e ala i mea fausiaina: o le eliina eli. Lenei o sitaili na foliga mai na tupu aʻe pei o taimi talafeagai faʻaaliga, ae faʻaleagaina a latou soona fai.

I aso nei, pe a faʻataʻitaʻia le tele o taulaga o loʻo faʻaalia ai ni eseesega ogaoga, o lenei tulaga matagofie o le "lotogatasi i ituaiga" o le a avea atili ofoofogia, lea e aumaia ai le iloga ma le pule ia Morelia, aliʻi, i le ala, tuugamau ma austere.

Monumental taulaga, ae laʻititi teuteuina, o planimetric faʻamatalaga ma le matua fiafia mo le lua-itu. Ua lava lea e vaʻai ai i le Falesa, le mea e pule ai le pailate i luga o le koluma ma le toʻilalo luga o le tele faʻatagata. I fafo naʻo fafo, o lenei Falesa tele e sili atu ma le lua selau pilasters ae le o se pou e tasi, o se mea e le masani ai ma tulaga ese i totonu o falelotu.

O le matagofie silisili na faʻamamaina, ma ave ai le fiafia i le matagofie ma le faʻamanatu matagofie i luga o le teuteuga o le tamaoaiga, tofo ma faʻavae ua faʻalauteleina i le taulaga, lea na filifilia ai le leo o le faʻalelei ae le o le fiafia.

E pei o Morelia, o lona sili ona taua ma sili ona malosi ona uiga pepelo, e aunoa ma se masalosalo, i le iloa faʻafetaui eseese vaitau ma sitaili, i lona malamalama lelei, e aunoa ma le teena faʻatosina poʻo le vave gauaʻi, i lona malosiʻaga o le asimilation, lea e taofia ai le mea na ia manatu o ia. talafeagai, ae faʻatagaina pasi le mea e le o faʻailoaina ma lona lava palasitika lagona faʻamamaluina i seneturi.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Marco Antonio Solís - Por amor a Morelia Michoacan (Setema 2024).