Serape

Pin
Send
Share
Send

O le serape, o se tasi o lavalava o laʻei masani tama tane Mekisiko, o loʻo i ai i lona auiliiliga, tufatufaina, faʻasalalauga ma le faʻaaogaina, e le gata i le sosaiete faʻapitoa ma tekonolosi itu, ae faʻapea foi ma poto masani o le lalolagi lea e lalagaina ai lalaga lalaga, atagia mai i o mamanu ma mafuaʻaga o latou ie.

O le talaʻaga o le serape e mafai ona mulimulitaʻia i le gaosiga o ie o le cotton ma fulufulu mamoe, o mea masani na gaosia ai, faʻapea foʻi ma le iai pea i ofuvae o aliʻi.

O lenei ofu e faia i itulagi eseese o le atunuʻu, ma o le mafuaaga lena ua filifilia ai i igoa eseese; sili ona taatele o le tilma, overcoat, peleue, jorongo, cotton, palanikeke ma palanikeke.

O le serape o se ofu tulaga ese e tuʻufaʻatasia Mesoamerican ma Europa lalagaina tu ma aga. Mai le muamua na ia faaaogaina le cotton, vali ma tisaini; mai le lona lua, le gaioiga o le sauniaina o fulufulu mamoe seʻia oʻo i le faʻapotopotoga o le toʻotoʻo; O lona atinaʻeina ma lona olaola sa tupu i le vaitaimi atoa o le seneturi 18 ma le 19, ina ua faia i latou ma le ofoofogia uiga (ona o le metotia, lanu ma ata na faʻaaogaina) i le tele o fonotaga i le taimi nei setete o Zacatecas, Coahuila, Guanajuato, Michoacán, Querétaro, Puebla ma Tlaxcala.

I le seneturi talu ai o le ofu le mavavaeeseina o peons, solofanua, charros, léperos ma tagata o le taulaga. O nei faleoloa gaosi i totonu o fale e eseʻesega ma silapes taugata o loʻo ofaina e tagata e ona fanua ma tamaloloa i pati, i saraos, i luga o le Paseo de la Viga, i le Alameda, e pei ona faʻamatalaina ma valiina e atisi, tagata femalagaaʻi. tagatanuu ma tagata mai fafo, oe na le mafai ona sola ese mai le sipela o lona lanu ma le ata.

E o faatasi le serape ma tagata fouvale, Chinacos ma Silvers; na e vaʻai i tagata lotonuu i le taua faasaga i le Amerika poʻo Farani osofaʻi; O le tautinoga o saolotoga, conservatives ma vaisu i le emperor.

I le tauiviga a le au fouvale o se fuʻa, o se sulufaʻiga i le tolauapiga, o le ie pupuni oi latou e pauu i le malae o taua. Faʻailoga o le Mexiconess pe a faigofie faʻaititia e manaʻomia: ma naʻo le sombrero ma le serape, ua faʻamatalaina le Mekisiko, totonu ma fafo atu o tatou tuaoi.

O le serape, tama tane tutusa ma le rebozo i fafine, avea o se peleue, o se aluga, ie afu ma ie afu i po malulu i mauga ma toafa; O ofu e faia i le Jaripeos, ofu puipui mo le timu.

Ona o le faʻamaeʻaina o lana lalagaina metotia, lona lanu ma le mamanu, e matagofie aulelei a le o vae poʻo luga o solofanua. Tuʻu i luga o le tauʻau, e teuteuina le tagata o siva, nana le upu alofa a le au pele, faʻatasi ma i latou i serenades; O loʻo iai mo teine ​​faʻaipoipo ma le moega pepe mo le tamaititi.

A o le faʻaaogaina o lavalava gaosia alamanuia avea lauiloa, o le serape siitia mai le taulaga i nuʻu i tua, i nofoaga o loʻo fai ai charros ma tagata tiʻetiʻe solofanua ma le mea o tagata matutua mumusu e tuʻua ia. I 'aʻai e teuteuina ai puipui ma foloa; E faʻamafanafanaina ai fale e filifilia ai o se ie manaia poʻo se kapeta, ma e avea ma atemosifia i pati ma "po Mekisiko". O le mea mulimuli, o se vaega o lavalava o tagata siva ma mariachis o loʻo i totonu o sikuea faʻatasi ai ma le taeao po o latou e faʻamanatuina se mea na tupu, pe atonu e galo se le fiafia.

I le taimi nei e mafai ona latou faia alamanuia ma sili atu ona faʻafaigata masini, poʻo i ni fale aʻoga e galulue ai tufuga i luga o laupapa laupapa, ma totonu o le fale, i luga o faʻamau pito i tua. O le fai atu, faʻatasi ai ma serial gaosiga gaosiga ma maualuga vaevaega o galuega, o loʻo i ai isi tufuga ma aiga fomu o loʻo faʻasaoina pea le leva gaosi serape.

O oloa e amanaʻia mo a latou metotia, mamanu ma lelei, ma ua fuafuaina mo se eseʻese maketi, a le lotoifale, faʻaitulagi poʻo le atunuʻu. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le serape lanu eseese ua gaosia i Chiauhtempan ma Contla, Tlaxcala, o se vaega masani i lavalava o le "Parachicos", tagata siva mai Chiapa de Corzo, Chiapas. O le jorongos o loʻo faʻatau atu i turisi i totonu ma fafo atu o le atunuʻu i faleoloa faʻapitoa i meataulima a Mekisiko. O lona tau e faʻamoemoeina i ituaiga uma o gaosiga ma mea masani na faʻaaogaina i lona ie.

Ona o lona iai i lavalava o tamaloloa, e ala i le tala faasolopito ma le laufanua o lo tatou atunuʻu, o le au suʻesuʻe o le Ethnography Subdirectorate o le National Museum of Anthropology na faia le galuega o le aoina o jorongos mai setete eseese o le Republic, faia i totonu o nuʻu ma se agaifanua lavalava anamua poʻo nofoaga e toe faʻatupuina ai e tagata malaga mai ituaiga o galuega masani o latou nofoaga na afua mai ai.

Le aoina o sarapes i le National Museum of Anthropology aofia ai le tele o ituaiga gaosiga metotia ma sitaili; e tofu i latou ma uiga e faʻatagaina ai tatou ona iloa le mea e sau ai. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tele o lanu lanu lisi matou te mafaufau ai i ie mai SaltiIlo, Coahuila; Aguascalientes; Teocaltiche, Jalisco, ma Chiauhtempan, Tlaxcala. O le galuega faigata i le lalagaina e faʻasino ia matou ia San Bernardino Contla, Tlaxcala; San Luis Potosi; Xinciatlán, San Pedro Temoaya ma Coatepec Harinas, State of Mexico; Jocotepec ma Encarnación de Díaz, Jalisco; Los Reyes, Hidalgo; Coroneo ma San Miguel de Allende, Guanajuato.

O lalaga lalaga e kopi ata ma laufanua o latou ofu tino galulue i Guadalupe, Zacatecas; San Bernardino Contla, Tlaxcala; Tlaxiaco ma Teotitlán deI Valle, Oaxaca. I le nofoaga mulimuli ma i Santa Ana deI Valle, Oaxaca, latou te faʻaaogaina foʻi alava e valiina i vali masani ma toe gaosia atavali e tusitala lauiloa.

E masani lava mo le serape na faia i luga o faʻamaumauga i tua e aofia ai ni lalaga tapoleni e lua, o mea uma ia e lua e tuʻufaʻatasia ma se pule e foliga mai e tasi, e ui lava o mea na faia i luga o faʻamau faʻamau i totonu o le tasi fasi. E ui lava o lalaga e lua-vaega e lalagaina i faʻamau uila, e masani lava ona faia ni ie e tasi-fasi i lenei masini. I lenei tulaga, o le hunchback ua faia se avanoa e pasi ai le ulu ma o le tapolepa e faʻasolosolo i luga o tauʻau. Lenei vaega ma le pito i lalo vaega o le peleue o le sili tasi mo le faia o sili sili ona auiliili mamanu. O loʻo faʻasolosolo fesoasoani; i nisi nofoaga latou te masani ai e nonoa i latou, ma i isi latou te faʻaopopoina se tuaʻoi lalagaina e le matau.

I le gaosiga o sarapes, o ituaiga eseese o atunuʻu o le atunuʻu o loʻo taofia le tele o elemene masani i le gaioiga o le viliina, valiina ma le lalagaina o fulufulu poʻo le cotton, i mamanu ma mea faigaluega mea faigaluega. O le vulu lelei i le fulufulu mamoe o le sarapes o le Coras ma Huichols, faʻapea foi ma i latou na faia i Coatepec Harinas ma Donato Guerra, Setete o Mekisiko; Jalacingo, Veracruz; Charapan ma Paracho, Michoacán; Hueyapan, Morelos, ma Chicahuaxtla, Oaxaca.

O i latou mai San Pedro Mixtepec, San Juan Guivine ma Santa Catalina Zhanaguía, Oaxaca, e faia i fulufulu mamoe ma chichicaztle, fualaʻau alava e maua ai le jorongos se lanumeamata lanu ma se mafiafia ma mamafa foliga. I Zinacantán, Chiapas, e fai e tamaloloa se tamaʻi vavae (colera), lalaga i filo paʻe papaʻe ma mumu, teuteuina i lanu lanu eseese.

O le backstrap loom e talafeagai i totonu o Tzotzil, Tzeltal, Nahua, Mixes, Huaves, Otomi, Tlapaneca, Mixtec ma Zapotec weavers. O cotones o Chamula ma Tenejapa, Chiapas, e matagofie tele; Chachahuantla ma Naupan, Puebla; Hueyapan, Morelos; Santa María Tlahuitontepec, San Mateo deI Mar, Oaxaca; Santa Ana Hueytlalpan, Hidalgo; Jiquipilco, Setete o Mekisiko; Apetzuca, Guerrero, ma Cuquila, Tlaxiaco ma Santa María Quiatoni, Oaxaca.

O le loom siteki na faʻaaogaina e Yaqui, Mayos, ma Rrámuri fafine i le itu i matu o le atunuʻu, e aofia ai ogalaau e fa na tanu; O ogalaau e faʻatagaina ai le faʻavae o le ie ma le gaosiga o sarapes i Masiaca, Sonora ma Urique, Chihuahua.

O le seevae vilivili e masani ona faia i laupapa; e faʻaaogaina e fai ai lapopoʻa lapopoa vave ma ia toe fai teuteuina mamanu ma motifs; E faʻapena foi, e faʻatagaina le tuʻufaʻatasia o metotia ufiufi. Faʻatasi ai ma le tele o gaosiga o serape, i latou mai Malinaltepec, Guerrero; Tlacolula, Oaxaca; Santiago Tianguistenco, Setete o Mekisiko; Bernal, Querétaro, ma El Cardonal, Hidalgo.

O le saltillo serape

E manatu o le sefuluiva sefuluvalu senituri ma le afa muamua o le sefuluiva, na faia ai le jorongos sili ona lelei, na taʻua o "classics" mo le atoatoa ma metotia ausia i la latou gaosiga.

O le tu masani o le lalagaina o seevae solofanua e sau mai le Tlaxcalans, uo a le Sipaniolo Pale i le nofoia o le itu i matu o le atunuu, oe nonofo i nisi o pitonuu o Querétaro, San Luis Potosí, Coahuila, ma i Taos, le Vanu o Rio Grande ma San Antonio, o le taimi nei o le Iunaite Setete o Amerika i Matu.

O le i ai o lafumanu povi i nei itumalo na mautinoa ai le tulaga masani ma le maketi mo lenei ofu, lea na avea ma ofu e sili ona fiafia iai latou na auai i le faaaliga i na tausaga i Saltillo. Mai lenei taulaga ua lauiloa o le "Ki i le Inland", o tagata faʻatau oloa latou te aumaia ni vaega tulaga ese i isi faleoloa: o le Apache faʻataʻitaʻi i Taos ma i latou o San Juan de los Lagos, Jalapa ma Acapulco.

I le vaitaimi o pulega faʻakolone, e tele tauvaga o loʻo tauivi ma sarapes o loʻo faia i Saltillo ma, e faʻasolosolo lava, o lenei igoa o loʻo fesoʻotaʻi ma se ituaiga sitaili e faʻailoa mai e lona sili ona lelei metotia, lanu ma le ata.

Peitaʻi, o suiga faapolokiki na tutupu ina ua maeʻa le Tutoʻatasi ua le fiafia ai le tamaoaiga atoa o le atunuu. O le le lava o faʻatoaga e afaina ai lafumanu, ma le le saogalemu i luga o auala, le tau o fulufulu mamoe ma le sarapes, lea e na o ni tamaloloa e mafai ona faʻatau ma faʻaalia i le Paseo de la Villa ma le Alameda i le taulaga. mai Mekisiko O faitotoʻa matala o le atunuʻu faʻatagaina le taunuʻu mai o le tele o papalagi o e ma le maofa mata vaʻai tatou matafaga, laufanua, taulaga ma terracotta fafine ma uliuli mata. I lavalava tama, o le polychrome serape o Saltillo na tosina mai i ai manatu o tagata, e matua tele lava o atisi pei o Nebel, Linati, Pingret, Rugendas ma Egerton na puʻeina i tuʻaiga eseese ma togitogiga. E faʻapena foi, tusitala pei o Marquesa Calderón de Ia Barca, Ward, Lyon ma Mayer o loʻo faʻamatalaina i tusi a Europa ma Mekisiko ma nusipepa. O le au tusiata a le atunuʻu latou te le sola ese foʻi mai a latou faatosinaga: Casimiro Castro ma Tomás Arrieta faʻapaʻiaina le tele o Iitographs ma atavali ia te ia; Mo le latou vaega, Payno, García Cubas ma Prieto tuʻufaʻatasia tele itulau.

I le fusuʻaga mo le tuʻu eseʻesega mai Texas (1835), o fitafita Mekisiko sa fai o latou ie faʻamalosi i luga o latou toniga lavalava, lea e eseʻesega ma taʻitaʻi o latou taʻitaʻi, e pei o le ofu o le General Santa Anna. Lenei aso ma lena o le taua faasaga i le Iunaite Setete (1848), tautua e saogalemu aso tusia nisi sitaili o le serape, ma elemene i le mamanu faʻatagaina e sailia se laina evolusione i seneturi o le Kolone. O le tauvaga ua taua i luga e foliga mai e faʻauigaina le tumutumuga o le gaosiga o sarapes na ave e fitafita e teuteuina ai o latou fale, faʻapea foi ma a latou uo teine, tuafafine ma tina.

O le taua, le fausiaina o auala nofoaafi ma le atinaʻeina o Monterrey e aafia ai le faleoloa o Saltillo ma o loʻo fuafuaina ai itu taua mo le paʻu o le faʻaleleiʻiina o ie i totonu o lena taulaga.

O le sitaila o sulu e mulimuli atu i auala i matu. Na aʻoaʻo le au Navajos e faʻaaoga fulufulu mamoe ma lalaga Sarapes i le Vanu o Rio Grande, Arizona, ma Valle Redondo, Niu Mekisiko, i foliga ma le sitaili o le Sate. O le isi aʻafiaga foliga mai e maua i nisi ie i le atunuʻu, mo se faʻataʻitaʻiga i Aguascalientes ma San Miguel de Allende; ae ui i lea, e eseʻese na faia i seneturi ua taʻua. O silapes e taʻua o saltillo e faia i nuʻu eseese i le setete o Tlaxcala, faʻapea foi i San Bernardino Contla, San Miguel Xaltipan, Guadalupe Ixcotla, Santa Ana Chiautempan ma San Rafael Tepatlaxco, mai le taulaga o Juan Cuamatzi ma Chiautempan. taua tufuga.

O le lalelei o le ofu ua oʻo atu i tuaoi o tatou tuaoi, faʻapea foʻi ma le faʻaaloalo o tagata Mekisiko i a latou tu ma aga, ua faʻasaoina ai le ola o le gata: o se ofu aoga ma o se faʻailoga o tu ma aga.

Punavai: Mekisiko i le Taimi Nu 8 Aukuso-Setema 1995

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Josh Amberger u0026 The Serape Effect (Mae 2024).