Le Fuʻa a le Atunuʻu i le National Museum of History

Pin
Send
Share
Send

Faʻailoga o le malo atoa, o labaros o loʻo aofia ai le Aoina o Fuʻa a le Atunuʻu o le Falemataaga o Talafaʻasolopito o ni molimau le leoa i le fausiaina o se atunuʻu e pei o tatou. Faʻamasani ia latou!

Amataga o le fuʻa

O le taimi lava na amata ai le tutoʻatasi, o le Supreme Insurgent National Board o Zitácuaro, Michoacán, o le muamua lava e pule, ia Aukuso 19, 1811, e faapea o se talita e faaaoga e tatau ona faʻaalia ai auupega a le Malo tutoatasi o Mexico ma e tatau ona faaaoga ia ituaiga naʻo galuega tusitusia aloaia ma pisinisi. O le faatusa e aofia ai le aeto masani (o le muaʻi Hispanic reminiscence) faʻapipiʻi luga o le lauiloa cactus - o le manu, teisi i talaʻaga, ma sina paʻu ifo ifo apaʻau, pale, ma aunoa ma se uiga o le osofaʻia o le gata. I se faʻaopopoga, o nisi uiga taua ma faʻailoga faʻamataʻu ese na aliaʻe mai. O le mea lea, o le muamua osofaʻiga na faʻaaogaina le Aguila Azteca design o se faʻailoga aloaʻia o Generalissimo Don José María Morelos y Pavón, o ia foi na faʻaaogaina i luga o faʻailoga pepa mo fetusiaiga aloaia.

E tusa ai ma nisi tusitala faasolopito, o le fuʻa muamua na aveina lanu lanumeamata, paʻepaʻe ma mumu o le fuʻa lea na fausia i Iguala, Guerrero, ia Mati 1821, mo le Trigarante Army, faʻaumaina le National Independence ma le mea ua taʻua o le Plan of Iguala, faʻauluulu e Agustín de lturbide ma Vicente Guerrero. E ese mai le fuʻa o loʻo i ai nei ona o ona sasa na le tuʻufaʻatasia ma le pou o le fuʻa, ae faʻasolosolo, ma latou te leʻi tausia le faʻatonuga lava e tasi e pei ona iai nei o lona uiga o le lanu lanumeamata, Lotu, le lanu paʻepaʻe, Tutoʻatasi ma mumu, le Iuni.

Mulimuli ane, ma i le faʻatonuga aso Novema 2, 1821, na faʻatulagaina ia lanu o le fuʻa ia faʻamaonia faʻaaogaina, ae tuʻu i se tulaga faʻatulagaina, faʻaopopoina le palealii aeto, tu, ma lona vae agavale i luga o le cactus na fanau i luga o le motu o o se aloalo. I le 1823 na afa le aeto e aunoa ma se pale.

I le taimi o le malo o le Emperor Maximilian, o se tulaga sili atu ona lauiloa o le Lona Lua Mekisiko Malo (1864-1867), o lanu o le fuʻa e leʻi suia, na o le talita na suia, o se oval ma se lanumoana pito i tua o ana auro faʻamau sa faʻatumuina lala o oak ma laurel-, sa i ai ni paipa se lua e pei o lagolago i itu, o le faatusa lea o Aao anamua o Ausetalia. I se faʻaopopoga, i tua atu, oso mai ma sopoia, sa i ai le pelu ma le toʻotoʻo Europa. Na faʻataʻamilomiloina foʻi le lipine auro, o le Asoa o le Faʻatonuga a le Aeto Mekisiko, o loʻo iai le anavatau, Equity in Justice, i le ogatotonu o le liʻo, o le Aeto o le Anahuac na faʻapaleina ma faʻatamaia se gata; na ia faalagolago i lona vae agavale i luga o se cactus, lea na tumu atoa i le vai, i lona pito i lalo. I le tulimanu o le fuʻa tolu, pe o le mea lea, i tulimanu, latou te faia le aofai o aeto e fa, ma na o fuʻa o le taua e tatau ona aveina le pale aeto i luga o le cactus.

O le malo o le malo, sa faauluulu e Don Benito Juárez, sa masani ona ia vaaia le Mexico National Coat of Arms. Mulimuli ane, General Porfirio Díaz, o le Peresetene o le Republic, taliaina se lautele fomu i le National Pavilion: faalava laina ma le muamua aeto ma faaloloa atu apaau.

Mulimuli ane, i le 1916, Venustiano Carranza, Muamua Sili o le Vaega Faʻavae o le Faʻavae ma le pule o le Pulega Malosi o le Atunuʻu, na tuʻuina mai le faʻaiuga aso Setema 20 e poloaʻi ai le aeto i le talaʻaga e tatau ona toe aliaʻe i luga o le ofutau o le National Arms. O le fuʻa na tumau ai pea seia oo i le tuuina atu o le tusi a Peresitene Gustavo Díaz Ordaz, ia Iuni 17, 1968, faatasi ai ma le Tulafono i uiga ma le faaaogaina o le National Shield, Fuʻa ma le Vii.

Amataga o le Aoina o Fuʻa o le National Museum of History

O le fuʻa muamua o tala faʻasolopito na puipuia e le Mexico National Museum, faʻavaeina e le Peresetene Guadalupe Victoria i le 1825, ma faʻailoaina ia latou fuʻa a Generalissimo José María Morelos y Pavón. O Novema 30, 1865, o nei faʻailoga na avea ma vaega o le aoina o le Public Museum of Natural History, Archaeology ma History na faatonuina e le Emperor Maximilian o Hasburg e faʻapipiʻi i le National Palace.

I le 1878, i le taimi o le malo o General Porfirio Díaz, o le National Artillery Museum na faʻavaeina, faʻavae i luga o le itu taumatau o nofoaga na nofoia e le Maestranza i le Citadel. O lenei faʻalapotopotoga na fuafuaina e faʻalauiloa le lotu a toa o le atunuʻu. O lenei fale mataaga na tapunia ona faitotoʻa i le 1917, ona avea ai lea o ana vaega ma vaega o le National Museum of Anthropology, History and Ethnology, lea o loʻo tu ai nei le National Museum of Cultures (Currency No.13, i le Historic Center o Mexico City). .

I lalo o le au peresitene o General Lázaro Cárdenas, e Organic Law o Fepuari 3, 1939 ma Tesema 13, 1940, le fausiaina o le National Institute of Anthropology and History ma le National Museum of History na faatonuina. O le mulimuli o le a faʻavae i luga Castle chapultepec. O le Fale Mataaga na amataina ia Setema 27, 1944 e le Peresetene o le Republic i lena taimi, General Manu ila Avila Camacho.

I le taimi o le sauniga, le fuʻa a le fuʻa a le Atunuʻu na faʻailoaina, faʻailoga o le tagatanuʻu, o se manaia matagofie o uiga uma o tagata saoloto, mauaa i le laueleele, le aiga ma ana tu masani. O aiga o le tatou taimi ua tuanaʻi na faʻatuina e toa ia na latou manumalo ai na fausia le atunuʻu ma i latou na paʻu'ū ina ia mafai ai e Mexico ona manumalo. I se gaioiga e le mafaagaloina, na teuteuina ai e le Peresetene Ávila Camacho le Fuʻa a le San Blas Battalion ma faʻauia ai o le Ensign o le National Museum of History mo le fesoʻotaʻi vavalalata ma le Castle of Chapultepec mo le taua o Setema 13, 1847

I le selau tausaga mulimuli ane, ia Setema 13, 1950, na maua ai le penefiti a le National Museum of History mai le toe faʻafoi mai o fuʻa e 63, fuʻa, tusitusiga ma penitala na oʻo i lima o le au a le US i le 1847, na lafo mai e le malo o Amerika. Tuufaatasi i le malo o Mekisiko. I ni nai tausaga mulimuli ane, na toe faʻafoʻi ai e le malo o Farani i tagata Mekisiko fuʻa na leiloa e le tatou fitafita Mekisiko i le vaitaimi o le (1836-1838) ma le (1864-1867).

I se faapuupuuga, o le Fuʻa a le Atunuʻu o loʻo taofia ai e le Falemataaga o Talafaʻasolopito leoleo le faʻamautuina o le faʻagasologa o le fausiaina o se atunuʻu na oʻo mai i se olaga tutoʻatasi ina ua maeʻa ona manumalo i le anoanoaʻi o faʻafitauli, o nisi taimi e mafua mai i taua a le atunuʻu ma isi e ala i faʻamataʻu mai fafo, Faʻaaogaina o le tatou le tagatanuʻu matua, latou mananaʻo tatou te toe mauaina, nisi, ma tuʻuina atu, isi.

E uiga i le fuʻa o loʻo i ai nei

O le Fuʻa a le Atunuʻu o loʻo faʻaalia e se sikuea vaevaeina i ni laina faʻatolu e tutusa ma fua, ma lanu i le faʻatonuga lenei e amata mai i le fuʻa: lanumeamata, paʻepaʻe ma mumu. I le fasi paʻepaʻe ma le ogatotonu, o le tatou fuʻa o loʻo i ai le National Shield e ufiufi ai le lautele o le tolu-kuata o le lautele o le fasi pepa. O le lautele i le umi fuafaatatau o le fuʻa e fa i le fitu.

O le National Shield e faia i le aeto ma le agavale agavaivai faʻailoaina, o le pito i luga o apaʻau i le maualuga maualuga atu nai lo le plume, sina tosoina i se taua uiga, ma le siʻitia fulu i lalo paʻi i le siʻu ma fulufulu o le mulimuli. i se ili masani. O le manu e tafe ma lona mativaʻu matiu i luga o le fugalaau fugalaʻau lea e fanau i luga o le papa e oso aʻe mai se vaituloto ma uu se gata i lona vae taumatau ma lona gutu i se uiga o le 'aina ia. E tele lala o kakago na lala i itu.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Travel With Chatura @ National Museum, Sri Lanka 15-09-2018 (Mae 2024).