La Michilía Biosystem Reserve i Durango

Pin
Send
Share
Send

Na e mafaufau ea i le alu aʻe i le maupuepue e saili se aila? Pe o le sailia o se vao vao? Pe maua oe i luma o se luko Mekisiko? Faʻamatalaina lagona e faigata; sili atu, alu i luma ma ola ai!

Le Faasao o le Paiotiso. Na faia Mikailía i le 1975 e le Institute of Ecology ma le setete o Durango, faatasi ai ma le lagolago a le SEP ma le CONACYT. Ina ia fausiaina, na faavaeina se sosaiete faʻalapotopotoga lea na aofia ai faʻamatalaga muamua ma tagata o le lotoifale tagata auai, tuʻuina atu le tiutetauave i le nofoaga autu o suʻesuʻega mo gaioiga o le faʻasao. I le 1979, La Michilía auai i le MAB-UNESCO, o le faʻavaomalo suʻesuʻega, toleniga, faʻataʻitaʻiga ma toleniga polokalama faʻatonutonuina ina ia mafai ai ona tuʻuina atu faʻasaienisi faʻavae ma tagata aʻoaʻoina manaʻomia manaʻomia mo le sili atu faʻaaogaina ma le faʻasao o faʻanatura punaoa o le biosystem. .

O La Michilía o loʻo i le itumalo o Súchel, i le itu sautesasae o le setete o Durango. E aofia ai se vaega o le 70,000 ha, o le 7,000 e tutusa ma le autu sone, o le papaʻe maupuʻepuʻe, o loʻo tu i le itu matu sisifo o le eria. O tuaoi o le buffer zone o le Sierra de Michis i sisifo ma le Sierra Urica i sasaʻe, lea foi e faailogaina le vaevaega i le va o setete o Durango ma Zacatecas.

O le tau e tau feololo semi-mago; le averesi averesi averesi vevela i le va o (12 ma 28 tikeri). O le uiga masani o le faʻasao o se laʻau oak fefiloi, ma le atoa ituaiga o fesuiaʻiga ma tuʻufaʻatasiga faʻalagolago i le tino itu o le siosiomaga; o loʻo iai foʻi fanua faʻanatura ma falesa. Faʻatasi ai ma ituaiga taua e mafai ona tatou taʻua le aila sisina papaʻe, le puma, le puaʻa vao, le coyote ma le koko poʻo le pipi vao.

Totonu o La Michilía ma faʻataunuʻuina faʻavae autu o soʻo se faʻasao, e lima laina o suʻesuʻega o loʻo faʻatinoina:

1. Suʻesuʻega o aʻoga o vertebrates: o le au suʻesuʻe na taulaʻi tele lava i le suʻesuʻega o le fafagaina ma le faitau aofai o le malosi o le papaʻe-siʻusiʻu tia ma le cone. Sa latou faʻatautaia foʻi suʻesuʻega e uiga i le malosi o le faitau aofai ma alalafaga o tamai vertebrates (pili, manu ma isumu).

I Mekisiko o loʻo iai le faʻatauaina tele ituaiga o manu fanua, le vao vao. Peitaʻi, e laitiiti se mea e iloa e uiga ia te ia.

O le suʻesuʻega o loʻo faʻatinoina i La Michilía faʻamoemoe e faʻateleina le malamalama e uiga i lenei ituaiga e ala i le fuafuaina o le faʻaogaina o le nofoaga ma le tele o le faitau aofaʻi. O nei manulauti o loʻo faʻamoemoe e atiaʻe i se lumanaʻi se polokalame e faʻatautaia ai le faitau aofaʻi o le vao popo.

2. Suʻesuʻega o laʻau ma laʻau: faʻatonutonuina o ituaiga vao ma sauniuni o le tusi lesona o laʻau ma laʻau i le fanua faʻasao.

O le oak-paina togavao aofia ai le autu ituaiga o vao. O vao o Cedar-oak ma vao e aofia ai isi ituaiga o vao o loʻo maua i vaega eseese o laufanua. Faʻatasi ai ma gafa taua o: oaks (Quercus), pine (Pinus), manzanitas (Arctostaphylos) ma arasi (Juniperus).

3. Faʻataʻitaʻiga o manu feʻai: aʻoaʻoga o le faʻaogaina o mea e nonofo ai le 'aʻai papaʻe ma le kone, ina ia mafai ai ona tuʻuina atu ni metotia talafeagai mo le latou pulega. O nei galuega na amataina i le talosaga a le faitau aofai o tagata na faaalia le fiafia tele.

I Mexico, o le paʻepaʻe papaʻe o se tasi o sili ona taua manu tulimanu ma o se tasi o sili ona sauaina, o le mafuaaga lena o le suʻesuʻeina o le fafagaina masani o lenei manu o, ina ia mafai ai ona iloa se itu taua o le biology o lenei ma amata ona tuʻufaʻatasia se polokalame mo le puleaina o le faitau aofaʻi o tagata ma lona siʻosiʻomaga.

Ina ia faʻatinoina lenei polokalame, o nofoaga o le lafoaʻi puaʻa lafoa na faʻaogaina i le mea na faʻatutu ai le nofoaga suʻesuʻe a El Alemán, lea na faia ai se faʻatoʻaga e toe gaosia ma faʻateleina le faitau aofai o aila papaʻe i le fanua faʻasao.

4. O ituaiga i se tulaga mataʻutia o le fanoga: suesuega o meaola o le luko Mekisiko (Canislupus bailei) i le faatagataotauaina ina ia mafai ai ona maua le latou toe fanaufouina.

5. Faufautua faʻatoʻaga ma faʻatoʻaga faufautua mafuaʻaga i ejidos ma faʻatoʻaga.

E pei ona e vaaia, o La Michilía e le gata o se nofoaga matagofie, o se nofoaga e te aʻoaʻo ai ia iloa le siʻosiʻomaga, ona lau ma laufanua. O e malamalama i le mafuaʻaga mo le fiafia i le tausiaina? O suʻesuʻega, o aʻoga, o le auai, o se vaega ola o Mekisiko.

Faʻafefea ona maua:

Tuua le taulaga o Durango, o le auala autu i le faasao o meaola o le Pan-American Highway (45). I le 82 km ua e taunuʻu atu ia Vicente Guerrero, ma mai iina ave le auala i Suchel, o se taulaga tu 13 km i sautesisifo; mai lenei nofoaga, mulimuli i le auala o loʻo fausiaina i Guadalajara, e ala atu i se tamai vaega faʻamamaina ma le toega o le auala palapala (51 km), oe taunuʻu atu i le Piedra Herrada nofoaga i le La Michilía Biososera Reserve.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Coleadura 4 de Abril. Alemán Dgo. (Mae 2024).