Aso Malolo i le masina o Iuni

Pin
Send
Share
Send

Nei o fiafia taua na faʻamanatuina i le masina o Iuni i lo tatou atunuʻu.

1

GUAYMAS Sonora. Faʻamanatuina e le Atunuʻu o le Aso o le Neivi. Taua a le Fua i afi. Ia mautinoa e te asiasi i le Enchanted Forest, e tusa ma le 36 km le mamao. NW o Guaymas. O se ofoofogia togavao o cacti o ituaiga eseese, e aofia ai le faitau afe o parrot.

2 i le 18

CIUDAD LERDO, DURANGO. Faʻaitulagi, faʻatoʻaga, alamanuia ma tufuga atamamai i Victoria Park. Ciudad Lerdo e fesoʻotaʻi i se matagofie matagofie tram ma Torreón, lea e naʻo le 7 km le mamao. alu ese O le National Park ma le Raymundo Spa, e le gata i auvai o le Vaitafe o Balsas ma o ni tagata tafafao maimoa mai, e aoga tele le asia.

7

COATEPEC HARINAS, MEXICO. E faʻamanatuina ile Aso Sa Penetekoso ile solo solo, siva o Moors, Kerisiano, Tecuanes, leoleo mamoe ma tamaʻi povi. O le taulaga o loʻo tu i le itu tauagavale o le Vaitafe o Malinaltengo ma e tu matilatila atu mo lana gaosiga o le avoka. E mafai ona e faʻaaogaina le avanoa e faʻafou ai oe i le tele o vaipuna; Matou te matua fautuaina le Agua Amarga tasi.

8

METEPEC. MESIKO. E faʻamanatuina ile Aso Lua e sosoʻo ile Aso Sa muamua o le masina. I taeao e feoaʻi solo ai tagata tiʻetiʻe solofanua i totonu o le taulaga, ma tuʻuina atu ma fai atu taulaga mai lea fale i lea fale. O se faʻaaliga o fata faitaulaga i totonu o le atunuʻu, o ata felanulanuaʻi o fatu ma amo teuteuina o loʻo faʻaalia i le malumalu. I le aoauli o loʻo i ai le solo lea e fai ai teuga a tagata o loʻo auai.

9

COATZACOALCOS, VERACRUZ. Faʻamanatuina o le Civic o le faʻamanatuina o le faʻavaeina o le nofoaga. O tagata e asia le nofoaga o Tehuantepec e aumaia le vai mai le Vasa Pasefika e sasaʻa ai i le Fagaloa o Mekisiko ma faʻapea ona faʻatasia ai tagata o le motu. O faʻafiafiaga e aofia ai siva, siva, ma afi afi.

9 i le 23

CALPULALPAN, TLAXCALA. Itulagi, pisinisi, faʻatoʻaga, lafumanu, vaʻa ma tu ma aganuʻu talafeagai. O le ulumatua i Mekisiko ma 55,000 tagata auai i ai i le averesi. O lona sili ona taua alamanuia o seevae, ofuvae, gobelins ma uamea fausaga, faʻapea foi ma le gaosiaina o pulque. Calpulalpan e 79 km le mamao. Mai le Aai o Mekisiko. Ia mautinoa e asiasi i le ex-Hacienda de San Bartolomé ma le Museum of Anthropology and History. O lona uiga o lona uiga i le Nahuatl: "i le laueleele o le malumalu."

13

SIMOJOVEL DE ALLENDE, CHIAPAS. O laei o le taulaga e ofuina i le faamamaluina o Saint Anthony. Mai le aso ua tuanaʻi, na taunuʻu ai tagata malaga a le au faʻatuatua i lea nofoaga, faʻatasi ma a latou pese ma kitara, kitara ma fagufagu. I le po o loʻo i ai afi faʻapapa matagofie. Faʻapena foi, i le va o le 12th ma le 24th o lenei masina o loʻo faia le Local, Commercial ma Craft Fair. Simojovel maua lona igoa mai le tzotzil tzime-jovel (tzime, huacal; ma jovel, zacate). E tu 126 km. mai Tuxtla Gutiérrez, i se itulagi mauoa i kofe, tapaa ma sana. E tu foi i fafo mo lana amber alamanuia.

SAN MIGUEL DE ALLENDE, GUANAJUATO. O se fiafiaga faʻalelotu matagofie e faʻamanatuina i le pitonuu o San Antonio, ma siva, musika, o taumafataga sili ona matagofie ma siva masani a le Locos. O loʻo ofaina foʻi e le taulaga le anoanoaʻi o nofoaga e fiafia iai.

YALALAG, OAXACA. I se tasi o taulaga tuai i Oaxaca, o le aso o San Antonio de Padua e faʻamanatuina i siva faʻaitulagi, afu, siva Malinche ma solo solo. A maeʻa le goto o le la, e sisiva le au auai le Jarabe Yalalteco. Hidalgo Yalalag o loʻo tu i saute o le taulaga o Oaxaca, e latalata tele i le vaega o talaʻaga o Mitia; O se nofoaga taʻutaʻua ona o ana uʻamea koluse.

CALPULALPAN, TLAXCALA. O le aso o San Antonio de Padua, i lenei taulaga manaia na faʻavaeina i le 1608, na faʻamanatuina i se faʻafiafiaga lauiloa ma siva a Moors ma Kerisiano. Calpulalpan o se tasi o sili taua vaega o Tlaxcala i tulaga o pulque gaosiga. O loʻo tu i sasaʻe o Mexico City, 37 kilomita mai Texcoco.

CELAYA, GUANAJUATO. O le faʻafiafiaga a San Antonio e faʻamanatuina i le pitonuu o le igoa lava e tasi, faatasi ai ma afu, musika, siva ma fugalaʻau.

HUIXQUILUCAN, MEXICO. Fiesta de San Antonio, lea e faʻamanatuina ma siva e Moors, Concheros, Santiagueros, pupusa ma se faʻaaliga. Latou masani ona tolopoina i le Aso Sa pe a maeʻa le San Antonio Tultitián festival.

14

AMEALCO, QUERETARO. Aso Tofi o Corpus. E fai teuteuga o fatafaitaulaga ma manu ola; ma gata, isumu ma isi manu faʻatoʻaga. Ma e faʻamanatuina i siva e Pastoras ma le Sefululua Pairs o Farani.

CHERÁN, MICHOACÁN. Tamaiti faia se sili faʻapitoa faʻatau maketi, fesuiaʻi fualaʻau ma isi meaʻai mo laiti meataʻalo.

Iulai 15 i le 2

TLAQUEPAQUE, JALISCO. National Ceramics Fair i lenei masani taulaga e na o le 4 km mai Guadalajara. O lona uiga o lona uiga o le "nofoaga i luga o maupuepue maualuga o fanua vaʻaia," ma o ona tagata ua matua faʻaaogaina lenei uiga mo le fausiaina o galuega taulima matagofie ma eseese. I le 29th o le tausamiga e faʻamanatuina i le faʻamanatuina o San Pedro.

Iulai 15 i le 5

CITY JUAREZ CHIHUAHUA. National Exhibition Fair (Expo-Juárez), pisinisi, pisinisi, faʻatoʻaga, lafumanu ma tufuga. E faia i luga o le fanua o le Chamizal National Park, o loʻo iai foi fale faʻafiafia, togalaʻau, nofoaga faʻafiafia ma se malae taʻalo. Ua fuafuaina o le aofai o tagata asiasi i lenei talafeagai aofaʻi e 400 afe tagata. Matou te fautua atu foi e te asiasi i le Main Square, le Cathedral, Borunda Park ma le Museum of Art and Natural History i lenei taulaga.

18

PAPANTLA, VERACRUZ. O le aso o Corpus Christi e faʻamanatuina ma siva o negritos, quetzales, guaguas ma, i le atrium o le Parroquia, ma le faʻaaliga masani a le Flying Indians. Papantla o lona uiga i Totinci "nofoaga o papanes", o se ituaiga ituaiga o manulele moni i le itulagi. E taua le iloa o lenei 'aʻai o faʻataʻamilomilo ma vaapiapi auala faʻatasi ai ma le manaia tele faʻamanuiaga. Asiasi i le Enríquez Garden, o lona foloa e faʻataʻamilomiloina ma, 16 km le mamao, o le sone anamua o Tajín sone. O le aso lava lea na faʻamanatuina ai le Vanilla Festival, talu ai o Papantla o le sili ona tele na faʻateleina i le atunuʻu atoa.

24

XICOTEPEC DE JUÁREZ, PUEBLA. O fiafiaga i le faʻamanatuina o San Juan aofia ai siva negritos ma Santiagos. I le siʻosiʻomaga o Xicotepec e mafai ona e faamemelo i vaomatua matagofie ma tele manu vaʻai, lea e sili ona matagofie mo tagata tulimanu. O uaina mananaia e fai mai i vao vao o loʻo gaosia i totonu o le itulagi. I totonu o auala e mafai ona e lagonaina ai Nahuatl, Totinci ma Huasteco o loʻo tautala.

XICOTEPEC DE JUÁREZ, PUEBLA. I le itu i matu o le setete o Puebla o loʻo tu ai lenei taulaga matagofie o loʻo faʻamanatuina ai San Juan Bautista, o lona sui, ma siva o Negritos ma Santiagueros. I lenei faʻamoemoe e iai foʻi tagata malaga, mea faʻapapa ma se lauiloa lauiloa. A e asiasi i Xicotepec, o loʻo tautatala ai pea i le gagana Nahuatl, Totinci ma Huasteco, ia e mautinoa ia faʻataʻitaʻi le uaina o le vine ua taʻua o Acachul Xicotepec e i le va o Huauchinango ma Poza Rica Veracruz, i luga o le alatele Nu.

NAVOJOA, SONORA. O le tausamiga o San Juan Bautista e faia, lea i le pitonuu e taʻua o Pueblo Viejo o lenei taulaga e faʻamanatuina ma siva mai Pascolas ma Matachines, o loʻo iai se faʻasalalauga faʻapitoa ma siva lauiloa. Latalata i lenei nofoaga o le autu faʻasao o Mayan Indians o loʻo tu. Navojoa e i le va o Los Mochis Sinaloa ma Ciudad Obregón, Sonora, i le auala tele Nu.

PURÉPERO, MICHOACÁN. I le itu i matu sisifo o le setete o Michoacán o loʻo tu ai lenei taulaga e faʻamanatuina ai le aso o San Juan Bautista ma se faʻasalalauga lauiloa e faia ia Iuni 23 i le 30. E i ai siva o Viejitos, Panaderos, Arrieros ma Reboceros, mea faʻapapa ma moa. Purépero o loʻo tu i saute o La Piedad Cabadas, i tafatafa o le alatele Nu.

MARAVATÍO DE OCAMPO, MICHOACÁN. Tausamiga o San Juan Bautista, pule o le taulaga. E faʻamanatuina i solo ma siva a Las Rosas, Aztecas ma Apache. E latalata ile Maravatio o loʻo iai se spa ma vai vai.

PURÉPERO, MICHOACÁN. Patronal tausamiga o San Juan. E faʻamanatuina i siva, afu, musika ma siva e Viejitos, Reboceros ma Yunteros.

SAN JUAN YAÉ, OAXACA. Patronal tausamiga o San Juan Bautista, lea e tumau mo le valu aso, ma siva, pupuni, solo, musika ma siva o Conquest, Moors, Aztecs ma Negritos. E amata ile aso 21, ile fasiga o povi e 'aina i taimi o tausamiga.

29

OCUMICHO, MICHOACÁN.

Faʻafiafiaga e faʻamanatu ai ia San Pedro, faʻatasi ai ma siva a le au Moorish, solo ma taulaga.

TLACOAPA, TAITAI. Tausamiga o San Pedro. E faʻamanatuina i afā, musika, solo, ma siva a le Sefululua Pairs o Farani ma Chareos.

SAN PEDRO, SONORA. Patronal tausamiga o San Pedro. E amata ile aso 26 ma faʻamanatuina ile siva, pupuni, musika, siva Pascolas male Venado, solo male faʻatinoga.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Tamaitai Lalelei - Gracefully Broken Siva Samoa (Mae 2024).